Gavranović: Senzacionalizam i polarizacija medija - Monitor.hr
27.10. (16:00)

Medije pratim, vrijeme si kratim

Gavranović: Senzacionalizam i polarizacija medija

Nedavno je ispod radara prošlo istraživanje koje je pokušalo dati odgovor na pitanje zašto se gubi povjerenje u medije i zašto u najvećem broju medija prevladava senzacionalizam umjesto profesionalnosti. Sve više ljudi izbjegava političke teme, odnosno teme od javnog interesa, i to zato jer čitateljima “narušava raspoloženje”. Upravo zbog toga političari su u još gorem položaju pa moraju raditi “viralne” stvari – “vikati”, napadati i slično da bi dobili pažnju dok su konsenzus i deliberacija zaboravljeni pojmovi. Mediji biraju upravo viralne sadržaje za svoje čitatelje jer druge publika neće čitati, samim time i njima se smanjuje publika, ali i zarada. Zašto ljudi ne vjeruju medijima je kompleksno pitanje, koje ima svoje specifičnosti u različitim zemljama i vremenima. No, ono što je sigurno jest pojava interneta, zbog koje su se mediji još više ispolitizirali i polarizirali, što je polariziralo i publiku. Tako je nastao “neprijateljski medijski efekt” prema kojem ljudi s izraženim pozitivnim stavovima o nečemu doživljavaju medijske izvještaje o tome, čak i potpuno objektivne, kao negativne ili pristrane. Ante Gavranović za Epohu.


Slične vijesti

23.09. (10:00)

Business edition

Gavranović: kako se što bolje i kvalitetnije koristiti društvenim mrežama

Društvene mreže mogu postati sadržajnije, posebno kada se radi o poslovnoj svrsi.  Tvrtke bi se trebale više fokusirati na to kako biti društvene, a manje na to kako raditi na društvenim medijima. Društveni utjecaj utječe na sve kutove tvrtke i trebao bi biti više poput zraka (svugdje) nego poput vode (morate otići po nju). Prvi je korak stvaranje “arke”, odnosno tima koji će pomoći u osmišljavanju i provedbi strategije. Zatim slušanje i uspoređivanje, klijenti i konkurencija dat će vam dobar vodič. Važno je odrediti svrhu bivanja na društvenim mrežama. Odabrati metriku uspjeha, ali i brendirati se (Disney ne radi filmove već magiju, a Apple inovacije, a ne tehnologiju). Važno je imati i ljudske osobine, a ne entiteta u virtualnom svijetu. A dobro je i napraviti plan kanala, budući da svaka društvena mreža funkcionira različito. Ante Gavranović za Epohu.

01.09. (16:00)

A mi skačemo pod užarenim kamenjem

Gavranović: Da bi stajali na mjestu, sada treba – trčati

Poznata je, naime, formula kako treba trčati da bi se stajalo na istom mjestu, jer i drugi – trče. Ako nam je cilj da u 2030. budemo na zacrtanoj razini proizvodnje drugi će steći vrlo teško uhvatljivu prednost. Nerazvijenije države, s potencijalom u prirodnim resursima koji im omogućavaju postizanje konkurentne prednosti u pripadajućim područjima, moraju se odlučiti na ozbiljan i hrabar iskorak jer samo na taj način mogu srednjoročno doseći razinu razvoja bogatijih zemalja. Dva su razloga kočenju razvoja koja poslodavci posebno ističu. Prvo, hrvatsko gospodarstvo ne može na sadašnjoj razini razvijenosti podnijeti teret takvoga administrativnog ustroja države i ozbiljne porezne presije. Jasni su u zahtjevima da gospodarstvo treba manju, stručnu i učinkovitu javnu upravu. I drugo, Hrvatska se ne može uspješno razvijati u uvjetima u kojima je zaposleno manje od polovice radno sposobnog stanovništva i kad smo prvi u Europi po broju bolovanja po zaposleniku. Ante Gavranović za Epohu.

27.08. (01:00)

Kakva je to Hrvatska koju sanjam

Gavranović: Imidž Hrvatske ovisi o sposobnosti prilagođavanja svjetskim trendovima

U potrazi za vlastitim novim identitetom, a onda i imidžom, moramo se osloniti na određene resurse. Danas je, na primjer, potpuno jasno da je jedan od bitnih razloga zaostajanja u razvoju naše zemlje u pomanjkanju jasne vizije naše budućnosti, ali i sluha za promociju i otvaranje manevarskog prostora za kreativne snage odnosno temeljitije i osmišljenije korištenje intelektualnih i drugih potencijala. Republika Hrvatska ulazi u grupu ekonomija koje se zasnivaju na – faktorima. Konkurentske sposobnosti ovih zemalja zasnivaju se u pravilu na industrijama gdje prirodni resursi, jeftini rad, lokacijski faktori i ostali osnovni faktori pružaju krhke prednosti u izvozu, koje često nisu pod kontrolom. Ante Gavranović o pozicioniranju Hrvatske u očima stranaca, za Epohu.

19.08. (00:00)

I mediji mogu biti održivi, zar ne?

Gavranović: Mediji i održivi razvoj

Iako su mediji odigrali središnju ulogu u definiranju i uspostavljanju šire komunikacije u isticanju društvene odgovornosti i stavljanja održivog razvoja na dnevni red, praksa pokazuje da mediji ipak premalo pozornosti posvećuju ključnim pitanjima s toga područja ili ih ponajčešće vezuju uz incidente. Konkretno, u razdoblju od 1961. do današnjih dana program vijesti fokusiran je prvenstveno na incidente polucije ili ekološke katastrofe, i to osjetno više no na poticanje i ukazivanje novih trendove odnosno razloge incidentima i katastrofama. Takav odnos je, nažalost, dominantan. Temeljno je pitanje kako bi mediji trebali djelovati? Prevladava mišljenje stručnih krugova da bi se uloga medija morala odražavati na bitno drugačiji način. Oni moraju imati kritičku ulogu u prikazivanju pozitivnih primjera tranzicije gospodarstva i društva u cjelini prema pojmu održivosti. To pretpostavlja da i sami bolje razumiju filozofiju održivog razvoja i društvene odgovornosti poslovnoga svijeta, odnosno da su svjesni svoje snage u propagiranju ideja koje bitno utječu na kvalitetu življenja. Ante Gavranović za Epohu.

11.08. (20:00)

Kao da nam se može pisati dobro

Gavranović: Realni sektor traži hitno restrukturiranje

Vlada mora preuzeti više odgovornosti i s većom odlučnošću, bez stranačkih kalkulacija, ući u bitku za provođenje reformi koje bi ubrzale gospodarski rast, otvorile nova radna mjesta, stvorile mogućnost povećanog izvoza te – udahnule određenu realnu dozu optimizma u našu svakodnevicu. Upravo je pomanjkanje realnog optimizma trenutno najveća boljka cijeloga društva. Najveći problem je u tome što realni sektor nije u posljednjim desetljećima restrukturiran, pa razina njegove konkurentnosti i učinkovitosti ostaje niskom. Hrvatska ima dobre logističke i geografske pretpostavke kao investicijska destinacija, ali Vlada mora stvarati atraktivno poslovno okruženje, poduzetničku klimu i potrebnu infrastrukturu. Ključnom ostaje poruka kako su velika i mala ulaganja, strana ili domaća, državna ili privatna, najvažniji pokretač i kotač-zamašnjak u gospodarstvu. Uz njih se vezuje ili pada (realni) optimizam koji je Hrvatskoj u ovom trenutku jako potreban. Ante Gavranović za Epohu.

06.05. (00:00)

Daj mi to što želim čuti

Gavranović: Zašto mediji gube povjerenje?

Mediji mogu upravljati našim razmišljanjem i manipulirati gledateljima, slušateljima i čitateljima. U praksi to čine gotovo svaki dan. Očito je da sami sebi moramo postaviti pitanje imamo li uopće vlastito mišljenje ili je sve uglavnom proizvod medija? Pritom nije uvijek važno jesu li vijesti koje mediji prenose aktualne, nego se moramo sve više pozabaviti pitanjem jesu li istinite. Privlače li naše zanimanje samo nasilje, tuđa krv i nevolja ili imamo i neke druge interese koje želimo zadovoljiti u medijima? Svjetska služba BBC-ja od 2016. do 2018. pitala je svoje korisnike što žele od vijesti, zašto konzumiraju vijesti i što im vijesti znače. Na temelju rezultata, BBC je napravio promjene u razvoju proizvoda i dokazao da se broj korisnika i njihov angažman povećava kada se vijesti drukčije pokrivaju, kada redakcije isporučuju proizvode na temelju potreba publike. Ante Gavranović za Epohu.

15.04. (20:00)

Sve za uspješniju prodaju

Gavranović: Značajne razlike između marketinga i PR-a

Živimo u svijetu gdje jači i moćniji određuju pravila igre, kao i mjerila ponašanja i djelovanja. Svijet interesa i svijet nasilja ulaze u preraspodjelu svih odnosa u društvu. Čini to, prije svega, kroz nove vlasničke odnose, ali i snažnu, počesto nemilosrdnu medijsku bitku. Trka za senzacijama, aferama, neozbiljno ili loše istraživanje…  loš su saveznik istinskog poimanja uloge medija i na neprimjeren način zamućuju ukupnu medijsku sliku, a posebno njen istinski tržišni karakter. Uloga marketinga je da proda proizvod ili uslugu, dok je uloga PR-a da izgradi reputaciju i imidž kompanije, institucije, brenda, što za rezultat ima bolje poslovanje, pozicioniranje, profit itd. Marketing je tu da nam pomogne prodati proizvod, dok PR pomaže da stvorimo vezu između organizacije ili brenda i javnog mnijenja koje može imati koristi od njih. Ante Gavranović za Epohu.

02.02. (23:00)

Iskra koja je zapalila vatru

Gavranović: Hrvatsko proljeće

Ni s jednom društvenom grupacijom obračun nije bio tako žestok i protkan logikom da ideološkog neprijatelja treba potpuno onemogućiti kao s novinarima. Na crnoj listi bit će 170 novinara i publicista. Nitko od progonjenih proljećara nije prihvatio suradnju s režimom represije niti je tražio milost od njega. Hrvatsko proljeće pokazalo je da se sloboda medija ne stječe olako. Činjenica je da su tisak, radio i televizija u Hrvatskoj u vrijeme prije i za Hrvatskog proljeća postali snažne poluge obnove nacionalnih osjećaja. Svojom su aktivnošću svakako dali ozbiljan pečat i na taj način širili u narodu nacionalnu svijest. Čuvali su od zaborava hrvatski jezik i kulturu te britkim i jasnim stavovima ukazivali na neravnopravan položaj Hrvatske. Tijekom Hrvatskog proljeća upravo su se mediji često našli na prvoj crti kada je bilo u pitanju propagiranje reformskih trendova ili na udaru kada su u pitanju bile posljedice osude proljećara u Karađorđevu. Ante Gavranović za Epohu.

02.01. (21:30)

Stapanje novinarstva i odnosa s javnostima

Gavranović: Može li PR ugroziti temelje novinarstva?

Kvaliteta masovnih medija ima neposredni učinak na kvalitetu politike i, posredno, na kvalitetu demokracije. Novinarstvo je suočeno s naglo poraslim utjecajem PR- a u praktičnom životu, sa snažnim utjecajem na strukturiranje sadržaja u poslovnim medijima. Uloga odnosa s javnošću u kreiranju medija stalno raste i postoji latentna opasnost da najveći dio sadržaja tiskovina, napose onih specijaliziranih, bude ispunjen PR materijalom. Odnos između medija i PR-a stalno poprima nove oblike i izuzetno je važno stalno kontrolirati te međuodnose, jer postoji realna opasnost da se oni pretvore u svoju suprotnost, tim više što PR, odnosno odnosi s javnošću nastoje zadobiti previše važno mjesto u medijskom prostoru. Uloga javnosti je, često i zloporabom utjecaja PR, svedena na ogoljenu manipulaciju. Ante Gavranović za Epohu.

30.10.2021. (16:30)

Infowars

Gavranović: Poslovno novinarstvo u suvremenim kretanjima

Kada politički novinar napravi grešku, on/ona izgledaju smiješno i predmet su poruge jedan dan. Kad financijski novinar napravi grješku, ljudi gube novac, izjavio je financijski analitičar Washington Posta. Naš doajen novinarstva, koji je dobar dio karijere proveo u sferi gospodarstva, Ante Gavranović za Epohu kaže sljedeće: gospodarstvo preuzima kormilo u svjetskim zbivanjima i svi procesi internacionalizacije, globalizacije i drugih aktualnih procesa vezani su isključivo uz gospodarstvo odnosno uz politiku, koja kroz gospodarsku supremaciju želi uspostaviti novi svjetski gospodarski poredak. Živimo, zapravo, u svijetu gdje ekonomsko jači i financijski moćniji određuju sva pravila igre kao i mjerila ponašanja i djelovanja. Svijet interesa i svijet nasilja ulaze u nasilnu preraspodjelu svih odnosa u društvu, pa time i u gospodarskoj sferi. Najveća opasnost suvremenog čovječanstva leži u jazu u prikupljanju, širenju i korištenju informacija.