Istine i zablude o hrvatskoj (ne)produktivnosti - Monitor.hr
03.03.2023. (10:00)

Nemamo se s kim natjecati

Istine i zablude o hrvatskoj (ne)produktivnosti

Produktivnost rada može se definirati kao BDP ili bruto dodana vrijednost obično podijeljena s brojem zaposlenih osoba ili odrađenih sati te je jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na rast BDP-a. Ona je u Hrvatskoj 2021. godine bila 27 posto više nego prije 20 godina. No, daleko ispod razine ostalih država u Europi. Činjenica da tvrtke mogu rasti bez rasta produktivnosti, a time i bez poboljšavanja konkurentnosti, signal je da tvrtke rastu i opstaju po stopama višim od prosjeka ne zbog svoje konkurentnosti ili kvalitete već zato što se suočavaju sa slabom konkurencijom. To rezultira rastom bez izazova i održava pogrešnu raspodjelu resursa prema neučinkovitim tvrtkama te utječe na slab rast ukupne produktivnosti. Lider


Slične vijesti

Jučer (19:00)

Skočio je vladajućima unatoč

Šonje o rastu BDP-a: Iznad smo očekivanja, ali model rasta je neodrživ

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je BDP u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, i to zahvaljujući rastu potrošnje i investicija. Potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5.3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Ovo je svakako dobra vijest, a premijeru i prilika da se još jednom pohvali što sve njegova vlada radi. No, taj model ne može biti dugotrajan, ocjenjuje ekonomski analitičar Velimir Šonje. “To je model rasta koji može trajati još neko vrijeme, 2024. sigurno će biti dobra godina, međutim on ne može garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti” (tportal).

26.12.2023. (00:00)

Poticaj za turizam

Ekonomska analiza izvješća HNB-a: Pri vrhu smo EU po rastu BDP-a, ali ne treba biti preoptimističan

U godinama koje dolaze očekuje se smanjenje prihoda od EU fondova i rast prihoda od turizma. Na pitanje ‘Je li naš turizam dovoljno jak da ‘pokrije’ fondove?’ ekonomist HNB-a Vedran Šošić je kazao kako je pred Hrvatskom još dosta godina za povlačenje sredstava, iako će ono u idućoj perspektivi biti nešto manje. Vezano za monetarnu politiku ustvrdio je kako europodručje ‘pleše’ na rubu recesije – ali da bi se ona mogla izbjeći jer se početkom godine očekuje ‘meko’ prizemljenje’ – koje ne bi trebalo rezultirati recesijom i ugroziti zaposlenost. HRT

05.12.2023. (19:00)

Cvijeće ce cvjetat

Što hrvatsku ekonomiju i zemlje regije čeka sljedeće godine

Sljedeće godine očekuje se slabljenje rasta globalne ekonomije, uključujući i veliku kinesku ekonomiji, čiji rast bi, prema očekivanjima, trebao nešto pasti. No, ono što bi zemlje CEE regije trebalo zabrinuti jest stagnacija ekonomija eurozone, a pogotovo slabljenje njemačke ekonomije, koja se desetljećima percipira kao motor europske ekonomije, i važan je trgovinski partner gotovo svih u analizi promatranih zemalja, pa tako i Hrvatske. Prema prognozi, Hrvatska bi sljedeće godine trebala imati rast BDP-a od 2,4 posto, a inflacija bi se trebala vratiti u “normalne” okvire. Javni dug Hrvatske je i dalje u silaznoj putanji. Forbes

02.12.2023. (20:00)

Rast će i dalje, samo sporije

HUP: Plaće u Hrvatskoj će nastaviti rasti brže nego u eurozoni, ali ne i BDP

Godišnja stopa inflacije u studenom bilježi pad na 4,7 posto s 5,8 posto u listopadu, što je ponajviše rezultat snažnog pada cijena energenata te jenjavanja godišnje stope inflacije u sektoru hrane i pića. U prosincu se očekuje pad stope inflacije na razinu blago ispod 4,5 posto uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, stabilizacije cijena nafte te ostalih energenata, kao i ‘recesijskog’ hlađenja agregatne potražnje. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2023. godine od 2,8 posto je iznad očekivanja, no iako je godišnja stopa rasta BDP-a Hrvatske u trećem kvartalu među najvišima u EU, u narednom razdoblju očekuje se da će Hrvatska više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja koje ulazi u recesiju, a u 2024. nema naznaka značajnijeg oporavka. Lider

02.11.2023. (18:00)

Iznad smo svih očekivanja

Šonje: Potvrda srednjoeuropske recesije, hrvatske otpornosti i početka stvaranja neravnoteže

Eurostatove procjene rasta BDP-a u trećem tromjesečju (objavljuju se za mali broj zemalja, ne i za Hrvatsku) potvrdile su recesiju u Njemačkoj, Češkoj, Estoniji, Irskoj, Austriji i Švedskoj. Ni Litva i Latvija nisu daleko. S izuzetkom Irske, geografski obrazac jasno upućuje na to da je recesija posljedica neizvjesnosti koju je proizveo rat u Ukrajini. Slabo gospodarstvo pogodovalo je daljnjem usporavanju inflacije u europodručju, dok je u Hrvatskoj znatno veća od prosjeka. Budući da se približavaju izbori, a proračun se zbog inflacije više nego dobro puni, vlada se brzinski dogovorila sa sindikatima u javnom sektoru o plaćama. Kada se na to dodaju i EU projekti pa se sve skupa zbroji, prilično je izgledno da će rast domaće potražnje biti toliko snažan da će se gospodarski rast održati u pozitivnoj zoni do sredine proljeća iduće godine. Čak i one djelatnosti i poduzeća koje neće moći izdržati rast minimalnih plaća neće propasti i otpuštati ljude preko noći. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

15.10.2023. (12:00)

Ili su oni tako veliki, ili smo mi tako mali

Dva hrvatska IT jednoroga, Rimac i Infobip, čine 4,1% hrvatskog BDP-a

Podatak koji su iznijeli, iz HUP-a odnosio se na ukupne tržišne valuacije (dakle, vrijednosti kompanija) dvaju jednoroga, uspoređene s bruto domaćim proizvodom Hrvatske. Gledajući na taj način, Hrvatski su ICT jednorozi zaista iznimno uspješni u svjetskim okvirima, a takav podatak Hrvatsku smješta na visoko 11. mjesto svjetske ljestvice, jedno mjesto ispred Kine. Upravo zahvaljujući vrijednostima Infobipa i Rimac Grupe, čije valuacije zajedno čine oko 3 milijarde dolara, izračunato je da “jednorozi čine 4,1 posto nacionalnog BDP-a“, kako je tada bio prenio Jutarnji list, a kasnije i HUP i brojni domaći mediji. Izvorni članak na Bugu nadopunili su novim informacijama, ključnima za razumijevanje konteksta.

18.08.2023. (15:00)

Nismo tako loši kako se priča

U čemu je sve Hrvatska bolja od EU prosjeka

Hrvatska lani svoj dug spustila prema 70 posto BDP-a, dok je europski prosjek 84. Malo je tko računao da će Hrvatska prilično dobro stajati i onda kada se mjere učinci pojedinih industrija/sektora, posebno kada je riječ o uslugama. Dobri smo i u udjelu međunarodne robne razmjene na unutarnjem EU tržištu, ostvarenom BDV-u u sektorima usluga, graditeljstva i poljoprivrede. Raste nam zaposlenost u industriji, graditeljstvu i poljoprivredi, a u prosjeku smo bolji i u udjelu malih i srednjih poduzetnika u stvaranju nacionalne nove vrijednosti. Lider

10.02.2023. (17:00)

Sve će se to vratiti

Dva lica hrvatskog javnog duga i poreza

Povoljnija javnofinancijska situacija u Hrvatskoj u posljednje vrijeme mogla bi se iskoristiti za smanjenje fiskalnih opterećenja. Ili pak za financiranje razvoja i jačanje gospodarstva. Neki smatraju kako bi sada bilo povoljno vrijeme za smanjenje poreza. No, mnogi pad javnog duga i budžetski suficit, iako to predstavlja dobru vijest, smatraju da treba primiti s oprezom. Samnjenje PDV-a pomoglo bi i povećanju konkurentnosti hrvatskog turizma. Dugoročno bi u većem interesu hrvatskih poslodavaca bio zaokret državne i lokalnih vlasti u pokretanju programa javne stanogradnje i jačanja socijalnih servisa. Od veće koristi bilo bi i državno ulaganje u energetsku i prehrambenu neovisnost te digitalizaciju nego smanjenje poreza. Dug potiče produktivnost dužnika. DW

28.01.2023. (20:00)

Brzi uspon, tihi pad

Uz smanjenje broja stanovništva, razdoblje brzog rasta Kine vjerojatno je završeno

Kinesko gospodarstvo će u idućem periodu svijetu pružiti stabilnu snagu - Osijek Danas

Čak ni najoptimističniji scenarij oporavka za Kinu ne naviješta povratak na visoke stope rasta na koje je zemlja bila naviknuta desetljećima. Kineski BDP rastao je u prosjeku gotovo 10 posto godišnje otkako je Peking počeo s ekonomskim reformama davne 1978.. Godine visokog rasta BDP-a značile su da je kineska ekonomija narasla više od deset puta između prijelaza stoljeća i 2021. godine, tj. prema podacima Svjetske banke, sa 1200 milijardi dolara na gotovo 18.000 milijardi dolara. Nasuprot tome, BDP SAD-a, najveće svjetske ekonomije, nešto je više nego dvostruko veći od onog iz 2000. S predsjednikom Xi Jinpingom, koji je zapravo postavljen za doživotnog vođu Kine, i državom koja je napokon napustila politiku nultog COVID-a, može li se Kina nadati povratku na održivi visoki rast? Kratak odgovor je: Ne. Era kineskog dvoznamenkastog rasta, smatraju ekonomisti i analitičari, gotovo je sigurno završena. Aljazeera

 

15.12.2022. (21:00)

Još da ne živimo samo od turizma

Više nismo druga najsiromašnija država EU

Ispod nas su Mađarska, Slovačka i Bugarska. U Hrvatskoj je BDP po stanovniku u 2021. bio na razini 70 posto prosjeka EU, odnosno bio je 30 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2020. je bio 35 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju tablice Eurostata. Najbliža Hrvatskoj je Slovačka, s 31 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka, pokazuje izvješće. Najlošije na ljestvici stoji Bugarska, s BDP-om po stanovniku 43 posto nižim od prosjeka, a pretposljednja je Grčka, gdje je on 36 posto niži od prosjeka Unije. Podaci o BDP-u i potrošnji po stanovniku u najnovijem izvješću temelje se na revidiranim paritetima kupovne moći, napominju u statističkom uredu. Index