Izvan domovine živi 350 tisuća radno sposobnih Hrvata - Monitor.hr
30.05.2018. (12:00)

Vani je bolje

Izvan domovine živi 350 tisuća radno sposobnih Hrvata

U drugim državama EU dulje od godinu dana živi 348.300 radnosposobnih osoba u dobi od 20 do 64 godine s hrvatskim državljanstvom – njih ukupno 82.300 ili 31% više nego 2013., godine kad je Hrvatska ušla u EU. Oni danas čine čak 14% ukupnog radnosposobnog stanovništva koje živi u Hrvatskoj. 80% radnosposobnih koji žive izvan Hrvatske je zaposleno, dok je u RH stopa zaposlenosti 63,6%: Slobodna


Slične vijesti

18.08. (17:30)

Nevidljivi radnik

Čak 39,7 posto tvrtki u Hrvatskoj nema zaposlenih

Krajem lipnja u Hrvatskoj je bilo 299.963 registriranih poslovnih subjekata, među kojima je aktivnih 173.113 odnosno 57,7 posto. Najviše je tvrtki, 86.738 ili 50,1 posto, koje imaju između jednog i devet zaposlenika, dok je 68.747 subjekata ili njih 39,7 posto bez zaposlenih. Poslovni

19.12.2020. (10:30)

Laž, velika laž, statistika

Broj zaposlenih pao, broj nezaposlenih porastao, prosječna plaća – porasla

Hrvatska je u studenom imala 17.277 zaposlenih manje nego u istom mjesecu prošle godine, dok je broj registriranih nezaposlenih za 25.780 veći nego lani. Prosječna plaća u studenome ove godine je svejedno rasla, zato što su poslove gubili radnici s nižim plaćama. U listopadu je prosječna plaća bila 6.756 kuna. Novi list

13.09.2019. (20:30)

Pero jače od rada

Novom metodom računanja zavod broj zaposlenih povećao za 110 tisuća

Zavod za statistiku je među zaposlene počeo ubrajati mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima, a kojih je u srpnju bilo 96.967. Nadalje, ubrojao je radnike koji su na temelju radnog odnosa izaslani u inozemstvo, a njih je 10.838, te je ubrojao i 1.750 zaposlenih po šiframa iz JOPPD obrasca. Kad se sve zbroji u srpnju je bilo ukupno 1,58 milijuna zaposlenih. T-Portal

12.04.2019. (17:30)

Useljavanje na radna mjesta

Broj zaposlenih u Hrvatskoj porastao na 1,64 milijuna

Paradoks – ljudi se iseljavaju, ali zaposlenih je sve više: u Hrvatskoj je u posljednjem tromjesečju 2018. bilo 1,644 milijuna zaposlenih, što je oko pet tisuća više nego godinu ranije, dok je broj nezaposlenih pao za 46 tisuća, na 154 tisuće osoba, pa je stopa nezaposlenosti iznosila 8,6 posto. Novi list

21.02.2019. (14:30)

Upoznajte moju prijateljicu Ivanu, znate, ona je zaposlena!

Broj zaposlenih u Hrvatskoj pao na 1,38 milijuna

Nn kraju siječnja u Hrvatskoj je bilo 1,38 milijuna zaposlenih, što je 1,4 posto ili 19.693 manje nego krajem prethodnog mjeseca. U istom trenutku u evidenciji zavoda za zapošljavnje bilo je 158.834 nezaposlenih, što je za 6,7 posto ili 9.915 osoba više nego mjesec dana prije. Poslovni

01.05.2018. (09:52)

Zahrđao posao

U 15 godina nestalo svako 7. radno mjesto u industriji

Novi list ima zanimljivu statistiku o radnicima. Službeno je broj zaposlenih danas i prije 15 godina gotovo isti, no te 2003. godine u 1,34 milijuna zaposlenih nisu bili uključeni oni u obrtu i slobodnim zanimanjima, dok najnovija brojka o 1,37 milijuna zaposlenih uključuje i 180 tisuća onih iz obrta i slobodnih zanimanja. Danas je u Hrvatskoj 1,566 milijuna aktivnog stanovništva, što je 144 tisuće manje nego prije 15 godina, ali zato ima 171 tisuću nezaposlenih manje i i 181 tisuću umirovljenika više. Turizam kao najpotentnija ekonomska grana jest rastao, ali ne tako snažno – u 15 godina broj zaposlenih u turizmu povećao se za 20 tisuća.

06.04.2018. (14:01)

Radni narod

U godini dana broj zaposlenih povećan za – 50 tisuća ljudi

Hrvatska ima veliki pad nezaposlenosti u prošloj godini, gotovo najveći u Europskoj uniji, a dodatna dobra vijest je da taj pad prati i rast zaposlenosti. Dakle, u četvrtom tromjesečju lani bilo je 200.300 nezaposlenih, a u isto doba 2016. godine 252.000 nezaposlenih, što znači 51.700 nezaposlenih manje krajem prošle godine. Što se zaposlenih tiče, krajem 2016. bilo je milijun i 579.000 zaposlenih, a lani u isto doba milijun i 639.000, dakle, 50.000 zaposlenih više. I jedan dodatni podatak, da zaokružimo sliku – krajem prosinca bilo je 1.475.044 umirovljenika (ovdje PDF dokument mirovinskog, s puno infografike). HRT

29.12.2017. (15:52)

Optimizam za kraj godine

U trećem tromjesečju 54 tisuće zaposlenih više nego lani

U trećem tromjesečju u Hrvatskoj je bilo 1,68 milijuna zaposlenih, što je 54 tisuće osoba više nego u istom razdoblju lani, dok je broj nezaposlenih pao za 34 tisuće, na 166 tisuća, pokazuju podaci iz Ankete o radnoj snazi koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Anketu o radnoj snazi DZS provodi tromjesečno, a na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO) te je međunarodno usporediv podatak o zaposlenosti i nezaposlenosti. Poslovni

30.05.2017. (11:42)

Međuljudski odnosi bitniji od povišice, osim ako ona nije veća od 1000 kuna

Loši međuljudski odnosi na poslu izvor su velikog stresa. Koliko su zaposleni zadovoljni međuljudskim odnosima s kolegama i nadređenim MojPosao je istražio na 300 ispitanika.

Nešto manje od polovice ispitanika (42%) zadovoljno je na poslu. Pritom je njihovo općenito zadovoljstvo na poslu nešto veće od zadovoljstva kolegama (31%).

Žene su na poslu u nešto većoj mjeri zadovoljne u odnosu na muškarce: 43% žena, naspram 30% muškaraca. Nezadovoljnih muškaraca je 70%, naspram 57% žena.

Međuljudski odnosi na poslu podjednako važni ženama i muškarcima

Čak 99% ispitanika izjavilo je da su im međuljudski odnosi na poslu važni. Svega 1% ispitanika izjavilo je kako im međuljudski odnosi na poslu nisu važni.

Međuljudski odnosi na poslu podjednako su važni i muškarcima (99%) i ženama (100%).

Međutim, kada je u pitanju zadovoljstvo njihovim kolegama, žene i muškarci podjednako su (ne)zadovoljni: kolegama na poslu zadovoljno je tako 31% muškaraca i 30% žena.

Trećina ispitanika (33%) izjavila je kako na poslu ima barem jednog prijatelja, dok ih je petina (20%) izjavila kako su dobri s kolegama, ali nisu prijatelji. Najviše je onih ispitanika (48%) koji su izjavili kako su sa svojim kolegama isključivo u profesionalnom odnosu.

Žene u većoj mjeri od muškaraca sklapaju prijateljstva na poslu. Trećina žena (33%) na poslu ima barem jednog prijatelja, dok isto može reći tek 23% muškaraca. Čak 60% muškaraca na poslu s kolegama ima profesionalni odnos, dok je među ženama takvih 47%.

Međuljudski odnosi važniji od povišice, osim ako je ona veća od 1.000 kuna

Kada bi se ispitanicima ponudilo da biraju između više plaće i boljih međuljudskih odnosa na poslu, ispitanici bi odabrali međuljudske odnose. Međutim, ukoliko bi povišica iznosila preko 1.000 kuna, ispitanici bi ipak radije odabrali novac.

Čak 70% ispitanika na trenutnom poslu ima loših iskustava s kolegama, dok je njih 26% imalo loših iskustava na prošlom poslu. Tek 4% ispitanika nikada nije imalo loša iskustva s kolegama.

Žene su u većoj mjeri imale loših iskustava s kolegama nego muškarci: 72% žena i 64% muškaraca na trenutnom poslu ima loših iskustava. Loša iskustva s kolegama na poslu nikad nije imalo 11% muškaraca i 3% žena.

Loša strana međuljudskih odnosa: nervoza, ogovaranje, prebacivanje krivice

Nervoza i ogovaranje dva su najčešća negativna iskustva koja su ispitanici doživjeli sa svojim kolegama. Čak 68% ispitanika na poslu je doživjelo da im kolege nisu htjele pomoći, dok je njih 60% doživjelo da su kolege htjeli prebaciti krivicu sa sebe.

Nešto više od polovice ispitanika (54%) doživjelo je podmetanje od strane kolega, 49% njih doživjelo je sabotiranje, a 38% ispitanika doživjelo je da je kolega prisvojio njihovu ideju i predstavio kao svoju.

Na neprimjerena ponašanja kolega najviše je ispitanika reagiralo tako da su se požalili drugim kolegama (52%) ili su odlučili ignorirati takva ponašanja u nadi da se neće ponoviti (48%). Nadređenom se požalilo 32% ispitanika, dok je njih 27% reagiralo psovanjem, vikanjem ili plakanjem, a isto toliko (27%) s problematičnim je kolegom popričalo u četiri oka i objasnilo da takvo ponašanje nije prihvatljivo. Najmanje ispitanika, njih 9%, odlučilo se osvetiti i vratiti istom mjerom.

Ispitanici neodlučni oko toga treba li šef težiti prijateljskom odnosu sa zaposlenicima

Gotovo polovica ispitanih (46%) sa svojim nadređenim ima poslovni, ali prijateljski odnos. Nešto manje njih (39%) sa nadređenim ima strogo poslovni odnos, dok ih 3% ima prijateljski odnos. U netrpeljivom odnosu sa svojim je nadređenim 12% ispitanika.

Ispitanici su podijeljena mišljenja oko pitanja treba li nadređeni težiti prijateljskom odnosu sa zaposlenicima: 51% ispitanika smatra da treba, dok ih 49% smatra da ne treba.

„Postoji razina do koje nadređeni mora biti i socijalno osjetljiv i uvažavati postojanje i privatnog života svojih djelatnika. Uspostavom prijateljskijeg odnosa, ljudima je lakše izreći probleme koji ih muče“, kaže jedan od ispitanika.

Zanimljivo je da muškarci, koji manje sklapaju prijateljstva na poslu, u većoj mjeri (56%) nego žene (50%) smatraju kako bi nadređeni trebali težiti prijateljskom odnosu s podređenima.

Uloga nadređenog ključna u održavanju kvalitetnih međuljudskih odnosa

Čak 86% ispitanika smatra kako nadređeni imaju ključnu ulogu u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa na poslu, dok njih 14% smatra kako je nadređeni bitan, ali ne i ključan u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa.

Muškarci (89%) u nešto većoj mjeri smatraju kako nadređeni imaju ključnu ulogu u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa na poslu nego što to smatraju žene (86%).

Kvalitetan kolega je onaj tko pomaže u poslu i malo priča o privatnom životu

Kvalitetan odnos s kolegama, ispitanicima to prvenstveno znači međusobno pomaganje u ispunjavanju radnih zadataka (90%) te otvorenu i iskrenu komunikaciju (84%). Oko polovice ispitanika (54%) pod kvalitetnim odnosom smatra izostanak tračanja, zamjene tijekom godišnjih odmora i bolovanja (53%), raznolikost mišljenja (53%) te davanje povratne informacije kolegama o njihovom radu (51%).

Ispitanici najmanje kvalitetnim međuljudskim odnosom smatraju dijeljenje privatnih informacija (26%), druženje van radnog vremena (26%), slične životne stavove (16%). Najmanje ispitanika (13%) smatra da kvalitetan odnos znači otvorenu komunikaciju o plaćama kolega.

Otvorena komunikacija i pretežno muški kolektivi ključ za kvalitetu međuljudskih odnosa

Najviše ispitanika smatra da kvaliteti međuljudskih odnosa na poslu najviše doprinose: otvorena komunikacija nadređenih prema podređenima (76%), sloboda otvorene komunikacije podređenih prema nadređenima (69%), povjerenje nadređenih u podređene da će kvalitetno obaviti svoje radne zadatke (69%), mogućnost zaposlenika da direktno utječu na razvoj tvrtke predlaganjem novih ideja i poboljšanja (62%) te otvorena komunikacija top menadžmenta prema podređenima (48%).

Najveći broj ispitanika (40%) smatra kako kvaliteta međuljudskih odnosa ne ovisi o spolu članova kolektiva. Nešto više od trećine ispitanika (35%) smatra kako su najkvalitetniji odnosi tamo gdje ima više muškaraca, dok ih četvrtina (24%) smatra kako su najkvalitetniji odnosi u kolektivima gdje je podjednak broj muškaraca i žena.

Zanimljivo, svega 1% ispitanika smatra kako su najkvalitetniji kolektivi s više žena.

Najviše muškaraca (47%) i žena (40%) smatra kako spol članova kolektiva ne utječe na kvalitetu međuljudskih odnosa. Međutim, puno više žena (38%) nego muškaraca (14%) smatra kako su kvalitetniji odnosi u kolektivima gdje prevladavaju muškarci. Za razliku od toga, više muškaraca (33%) nego žena (23%) smatra kako su odnosi najkvalitetniji u kolektivima gdje je podjednak broj muškaraca i žena. Žene nikako ne preferiraju kolektive gdje su samo žene (0%) dok 6% muškaraca smatra kako su takvi kolektivi najkvalitetniji.