Je li slanina opasna?: Znanost iza prehrambenih trendova - Monitor.hr
18.01.2016. (10:14)

Masni mitovi i neslani obroci

Je li slanina opasna?: Znanost iza prehrambenih trendova

Zdrava prehrana ne temelji se na ograničenjima nego uključivanju različitih vrsta hrane koje štite organizam. Odabir hrane na temelju samo kalorijske vrijednosti je poput odabira životnog partnera na temelju toga koliko brzo mogu pretrčati 100 metara, može biti korisno u ekstremnim uvjetima, ali za život od dana do dana i opće dobro je poprilično beskorisno. Je li mast toliko loša za nas? Trebamo li konzumirati manje soli? Koji je u stvari problem s glutenom? Kardiolog Ali Khavandi za Guardian razdvaja činjenice o prehrani od fikcije.


Slične vijesti

Nedjelja (16:00)

Kad junk food nije jedini zlikovac na tanjuru

Ne deblja ultraprerađena hrana sama po sebi, nego kalorije, tekstura i hiperukusnost

Znanstvena istraživanja pokazuju da ultra-prerađena hrana (UPF) nije nužno štetna sama po sebi, nego problem leži u visokoj energetskoj gustoći, hiperukusnosti i mekoj teksturi koja potiče prejedanje. Definicija UPF-ova je neprecizna pa u kategoriju upadaju i zdravi proizvodi poput integralnog kruha ili tofua. WHO i druge institucije ipak upozoravaju na rizik od pretilosti i bolesti. Stručnjaci naglašavaju važnost neurogastronomije i činjenicu da mozak može razviti ovisnost o hrani – ali i naučiti voljeti zdravije izbore. Index

14.08. (01:00)

Od kruha do WC papira – račun je veći od apetita

Četveročlanoj obitelji u Hrvatskoj u prosjeku treba 484 eura mjesečno za skromnu prehranu i higijenu

U srpnju 2025. četveročlana obitelj u Hrvatskoj trebala je prosječno 484,08 eura za osnovnu prehranu i higijenu. Najskuplja je bila Istarska županija (497,77 €), a najjeftinija Virovitičko-podravska (471,82 €), razlika 25,95 €. Tročlane obitelji izdvajale su 385,69 €, a samci 247,14 €, pri čemu su pojedine županije, poput Ličko-senjske, dosezale i 257,86 €. Cijene rastu od 2022., a HUZP upozorava da mnogi umirovljenici košaricu ne mogu priuštiti nakon plaćanja režija. Poslovni

26.07. (20:00)

Kad sitost postane biznis-plan

Nestaje glad, nestaje i tržište: prehrambeni biznis pod pritiskom GLP-1 lijekova

GLP-1 lijekovi poput Ozempica i Wegovyja smanjuju apetit za 700 kalorija dnevno – ne snagom volje, već kemijom. Rezultat? Ljudi jedu manje, zdravije i racionalnije, a industrija junk fooda tone kao čips u jogurt. Trgovci i brendovi prilagođavaju se novim navikama manjeg unosa, većeg znanja i drugačijih očekivanja. U fokusu su solo-porcije, proteini i minimalistički dizajn. Europa zaostaje, ali sustiže. Hrana više nije utjeha, već alat za održavanje biokemijskog balansa. Tko se ne prilagodi – bit će pojeden. Igor Berecki za Bug

14.07. (01:00)

Svaka biljka priča svoju crijevnu priču

Što raznolikije, to zdravije: 30 biljaka tjedno za sretan mikrobiom

Američke i europske studije pokazuju da raznolikost biljne hrane – a ne samo količina – snažno doprinosi zdravlju crijevnog mikrobioma. Konzumacija 30 različitih biljaka tjedno povezuje se s jačim imunitetom, boljom probavom i ravnotežom obrambenih stanica. Voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, pa čak i kava, tofu i začini doprinose unosa vlakana i korisnih mikroorganizama. Ključ je u raznolikosti – jer s njom dolazi i raznolik mikrobiom, a on je temelj zdravlja. DW

25.06. (15:00)

Gladni tumor, siti limfociti – tko tu koga jede?

Prehranom protiv raka: post i asparagin kao nova oružja terapije

Dvije nove studije pokazuju kako prehrana može postati saveznik u borbi protiv raka. Simulirani post (FMD) potiče imunološki odgovor i povećava učinkovitost terapije, dok ograničenje aminokiseline asparagina iscrpljuje tumorske resurse i aktivira T-stanice. Ovi metabolički pristupi, iako još u fazi kliničkog testiranja, otvaraju vrata integraciji prehrane u onkološke protokole, ne kao zamjene, već kao pojačanja klasičnim terapijama. Igor Berecki za Bug

15.06. (14:00)

Nema ništa na brzinu

Prehrana dugoročno učinkovitija od lijekova za dijabetes i mršavljenje

Lijekovi poput semaglutida učinkovito smanjuju apetit povećanjem hormona GLP-1, no prehrana može prirodno potaknuti njegovo lučenje – i bez nuspojava. Vlakna, maslinovo ulje, avokado, proteini, doručak ujutro, sporo žvakanje i određeni dodaci poput hmelja podižu GLP-1. Iako učinak nije jak kao kod lijekova, pravilna prehrana donosi dugoročne zdravstvene koristi. Stručnjaci ističu važnost mediteranske prehrane i tjelesne aktivnosti za trajne rezultate. Index

18.05. (00:00)

Hrana sigurna, ali ne gledaj preblizu

Zabrinajva živa u tuni, pesticidi u voću… No, tanjur u EU i dalje sigurniji nego preko bare

Iako se sve češće povlače proizvodi iz prodaje, stručnjaci ističu da je hrana u EU i dalje sigurnija nego u SAD-u ili Aziji. Najčešći problemi u Hrvatskoj su nesukladnosti u mesu, svježem siru i jajima, a zabrinjava i prekomjerna količina žive u konzerviranoj tuni. Ipak, najviše nepravilnosti odnosi se na pesticide u voću, osobito klorpirifos koji je zabranjen, ali se i dalje pojavljuje. Kontrole su pojačane, posebno za uvoz iz trećih zemalja. HRT

28.04. (10:00)

Od čokolade do six packa: kratka povijest prehrambenih drama

Psihijatar Handl kod Stankovića: Ljudi se prejedaju jer se ne znaju nositi s osjećajima

Poremećaj prehrane je nešto što je pitanje opterećenja oblikom tijela, težinom tijela i hranom. Najčešće je razlog u emocijama. Istaknuo je kako se neki prejedaju zato što su veseli, a neki zato što su tužni. Dotaknuo se standarda ljepote. Rekao je kako su u 20-im godinama prošlog stoljeća bile reklame za debljanje za žene. Patrijarhat je donio lov i kretanje i odjednom je sve postalo na crtu. Tako da danas imate situaciju da žena koja je sexy, mora isto imati “six pack” kao i muškarac. Žene su strašno opterećene time, kaže. Rekao je kako ne postoji zdrava i nezdrava prehrana, već uravnotežena i neuravnotežena. Poremećaji prehrane ne liječe se jednostavno, već u velikom timu, s puno empatije. HRT

14.04. (20:00)

Plenkoviću vidi, slobodno možeš smanjiti mirovine

Matematičari izračunali da minimalna cijena za hranu u Hrvatkoj može iznositi 3,42 eura dnevno

Računica iza koje stoje profesor i docent s Katedre za matematiku zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Krunoslav Puljić te njegov student Marco Navarro Copa pokazala je da je prehranu moguće zadovoljiti s iznosom od već 3,42 eura na dan. Njihov zadatak, nastavlja, bio je pronaći minimalnu cijenu koju je potrebno platiti za namirnice, a da pritom budu zadovoljene zadane, odnosno preporučene, količine hranjivih tvari koje je potrebno unijeti u organizam, kako bi tijelo dobilo dovoljnu količinu vitamina, minerala, proteina, energije i slično. Jutarnji, Velika škrtica

13.04. (19:00)

Mislili su promijeniti ambalažu i dalje prodavati isto

EU na mala vrata propušta GMO, u Hrvatskoj zasad ipak vlada otpor

Raznorodne krize u Europi i svijetu posljednjih godina, od pandemijske do ratne i ekonomske, već se redovno danas koriste za argument uz tezu kako ovom kontinentu prijeti prehrambena nesigurnost. No ta se bojazan sve više rabi u zagovoru politika usmjerenih na dereguliranje EU-ograničenja za uzgoj i prodaju genetski modificirane hrane. Dotične agrokulture pritom se više ne zovu GMO, nego NGT – nove genomske tehnologije. No, to je tek marketinško rebrendiranje genetski modificrane hrane. Kako tvrdi naša europarlamentarka Biljana Borzan, kompanijama bi se moglo ubuduće omogućiti da ne označuju proizvode s GMO-om, čime potrošači gube pravo svjesnog biranja što jedu. Trenutačni zakonodavni okvir, u Hrvatskoj je to Zakon o GMO-u, vrlo je restriktivan prema genetskim igrama na polju, te zabranjuje bilo kakvu sjetvu GM-kukuruza, soje ili uljane repice. Slično je na prostoru cijele EU. No, novim se laboratorijskim izumima želi omekšati europska regulacija GM patenata. DW