Kako će ljudi izgledati u budućnosti? - Monitor.hr
27.11.2017. (20:17)

Girls who do boys like they're girls, who do girls like they're boys

Kako će ljudi izgledati u budućnosti?

U svom radu pod nazivom Postgenderism: Beyond the Gender Binary [pdf], George Dvorsky i James Hughes objašnjavaju da postrodni pokret zagovara uporabu biotehnologije koja dobrovoljno eliminira spol iz ljudske vrste. Predviđa se da će se u budućnosti ljudi reproducirati koristeći umjetne utrobe i imat će “dizajnerske genitalije”, ili možda čak i sami se medicinski mijenjati kako bi izgledali i osjećali se potpuno androgino. Ovo je jedno od predviđanja kako će ljudi izgledati u budućnosti, ostalih 11 prenosi Express.


Slične vijesti

13.02. (16:00)

Pogled u budućnost

Hrana iz budućnosti, ali problemi iz sadašnjosti

Doručak 2050.: zeleno-crvena, vitaminski bogata i ukusna “salata doručak” od povrća čijom genetskom modifikacijom su dobivene fantastične nove vrste povrća za koje danas ne postoji ni ime.
Ručak 2050.: sočna “pljeskavica” i pikantna “kobasica”, koje su dobivene tako što se od životinja uzimaju stanice koje se u laboratoriju hrane amino kiselinama, vitaminima i mineralima, pa se razmnožavaju, a poslije toga slijedi mljevenje i eto mesa.
Večera 2050.: skromna večera sastoji se djelomično i od konvencionalne hrane, tek da te podsjeti na pretke.

Dok se spekulira o obrocima budućnosti, stvarnost je da poljoprivrednici često nailaze na probleme poput fluktuacija cijena inputa i ograničenja političkih regulativa. Stoga, dok se razvijaju tehnološki napredni pristupi, važno je ne zanemariti potrebe poljoprivrednika i osigurati da imaju podršku i resurse potrebne za uspjeh. U svjetlu rastuće globalne populacije, potražnja za hranom će rasti, a poljoprivreda će imati ključnu ulogu u osiguravanju dovoljnih količina hrane. (Agroklub)

10.09.2023. (09:10)

Transhumanistička agenda je u punom zamahu

Korado Korlević: “Budućnost obično bude takva kakvu stvaramo, a ne onakva kakva se očekuje”

The technological singularity and the transhumanist dream – IDEES

Paralelno, ostale znanosti trenutno sve arhiviraju, stvaraju se backupovi poput “Deep Freeza” na Svalbardu, “Digital genome” vremenska kapsula u Švicarskoj. Drugim riječima, sve u cilju da civilizaciji koja dolazi nakon kolapsa naše civilizacije, ostavimo naša znanja i našu umjetnost. Počeo nas je hvatati strah da će se ponoviti priča s aleksandrijskom bibliotekom. – Što mislite o skepticima koji su u Hrvatskoj u posljednje vrijeme sve glasniji? Kako komentirate sve više negativnih komentara na znanstvenu zajednicu i svojevrsnu poplavu teorija zavjere? Što siješ to i žanješ. Nakon trideset godina deindustrijalizacije, guranja medijske i političke “prodaje snova“, nad stvaranjem novih vrijednosti, sustavnom politikom pretvaranja građana u potrošače, što se drugo moglo očekivati? Nismo dotakli dno, sada samo možemo očekivati da nam ta ekipa bude izglasala i naše Trumpove, Erdogane, opasne kicoše i populiste… našeg Nerona. – Ima li onda Zemlja, i posljedično, čovječanstvo rok trajanja? Sve ima rok trajanja. Za tehnološku civilizaciju se smatra da od trenutka početka korištenja nebiološke energije do dekadentne faze i kolapsa ( i/ili samouništenja) prolazi oko 300 godina. Čovječanstvo je druga priča i ovisi kako se definira. Sigurno Homo sapiens ne može trajati zauvijek. U idućih će se desetak godina dogoditi puno toga u pravcu /Homo sapiensa-novo, Homo superior, Homo symbiota, Homo machina. Transhuman agenda je u punom zamahu, smatra astronom i futurolog Korado Korlević. Green

04.08.2023. (20:00)

Metropola u kojoj cijevi ne pucaju svako malo

Pitali AI kako bi Zagreb mogao izgledati za tisuću godina

 

Iz RTL-a su pitali ChatGPT kako on vidi Zagreb za jedno tisućljeće, na što im kaže da bi urbanizacija mogla biti bolja nego danas. “Veći broj građevinskih projekata i gusto naseljenih područja“, piše AI koji za promet u Zagrebu dodaje: “Prijevoz bi mogao biti značajno drugačiji, možda s autonomnim vozilima ili čak novim oblicima transporta kao što su letjelice za gradski prijevoz.” Kaže i da bi glavni grad Hrvatske mogao biti raznolikiji u pogledu stanovništva, jezika i kultura. Danas

25.01.2023. (17:00)

Moramo uvesti novi pojam vremena: "vrijeme projekta“

Slavoj Žižek: Promišljanje o novoj budućnosti: Što nas čeka?

Treba, dakle, preokrenuti opće mjesto koje kaže da aktualni povijesni proces doživljavamo – kada u njemu sudjelujemo – kao obilje različitih mogućnosti, a sebe kao aktere koji su slobodni birati, dok nam se taj isti proces, retroaktivno, čini krajnje determiniran i nužan. Naprotiv, angažirani akteri u sadašnjosti doživljavaju sebe kao zahvaćene Sudbinom, dok, retroaktivno, sa stajališta naknadnog osvrta, u prošlosti uočavamo alternative, mogućnosti da događaji krenu drugim putem. Drugim riječima, prošlost je otvorena za retroaktivne reinterpretacije, a budućnost je zatvorena jer živimo u determinističkom univerzumu. To ne znači da ne možemo promijeniti budućnost; to samo znači ovo: da bismo promijenili svoju budućnost, prvo treba (ne „razumjeti“ već) promijeniti svoju prošlost, reinterpretirati prošlost na takav način da se ona otvori k drukčijoj budućnosti od one koju implicira trenutačno dominantna vizija prošlosti. Peščanik

22.08.2022. (20:00)

Bez jasne vizije i ideje

Doktorsko istraživanje: Nedostaju nam alati kojima bismo mislili budućnost(i)

Etnologija i kulturna antropologija bavi se povijesnošću i suvremenošću sociokulturnih procesa, no sada idemo i korak dalje i pitamo se na koji način naša znanost i etnografski rad mogu doprinijeti proaktivnom i anticipacijskom mišljenju, poimanju i oblikovanju budućnosti. Čini nam se da na svim razinama teško i vrlo nes(p)retno zamišljamo budućnost(i). U vremenu izrazitih kriza i nesigurnosti osjećaj neizvjesne budućnosti i neimanja budućnosti snažno je izražen. No, nedostaju nam i alati kojima bismo umjeli misliti i željeti budućnost(i). Kada sugovornicima postavimo pitanje: gdje vidite sebe, svoje naselje, grad ili svijet u idućih deset godina, nailazimo redovito na muk, šutnju. Kulturpunkt

29.01.2022. (09:00)

Svakako zelenije nego što jesmo

Evo kako su 1989. zamišljali kako će svijet izgledati 2020.

U televizijskoj emisiji staroj 33 godine “Tomorrow’s World” napravljena su razna predviđanja za kuće tadašnje budućnosti u kojoj mi trenutno živimo, a jedno od glavnih pitanja koje se postavlja je hoće li one očuvati okoliš? I dok su se neke prognoze izgleda i mogućnosti kuća budućnosti pokazale pomalo neostvarenima, druge su se tvrdnje pokazale posve točnima. Voditelji spominju mogućnost podesivih prozora koji na dodir postaju zamagljeno staklo. Svjetla sa senzorima postaju sve popularnija i to nije samo potaknuto praktičnošću, već su i zabrinutosti za okolišem oko korištenja energije. Green

19.08.2019. (23:00)

Martin Rees: Klimatske promjene su dječja igra u usporedbi s teraformiranjem Marsa

Britanski kozmolog i astrofizičar Martin Rees, suosnivač Centra za istraživanje egzistencijalnog rizika u Cambridgeu, nedavno je objavio novu knjigu On the Future: Prospects for Humanity. Klimatske promjene su velika prijetnja no postoje stvari koje Reesa zabrinjavaju još više. Zloupotreba kibernetike i biotehnologije bit će naš najveći problem u sljedećih 10-20 godina. Guardian

04.06.2018. (18:38)

Pametna djeca

81 posto srednjoškolaca želi studirati, više od 50 posto ih budućnost vidi izvan Hrvatske

Rezultati znanstveno-razvojnoga istraživanja “Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom obrazovanju…” predstavljeni su u Agenciji za visoko obrazovanje (AZVO) u Zagrebu. Prikaz za medije (slajdovi, ima toga, prelistajte), priopćenje za javnost. Jedno pitanje glasi “Kakvu budućnost u sljedećih 20 godina očekuješ za…” – “SEBE” (86,5% pozitivnu i vrlo pozitivnu), dok za “HRVATSKU” samo njih 20% očekuje pozitivnu budućnost. T-Portal

05.11.2017. (14:12)

Foto: Kako je njemački proizvođač čokolade predviđao 2000. godinu – od letećih ljudi do ljetovanja na sjevernom polu