Komentar: Ni med cvetjem ni pravice - Monitor.hr
18.04.2018. (15:19)

Podjele društva

Komentar: Ni med cvetjem ni pravice

“Pojedinci mogu istovremeno biti veliki umjetnici i mali ljudi. Ali takva podjela u društvu ne bi trebala postojati: unatoč pročitanim knjigama, finim manirama i društvenom statusu, pripadnici visoke kulture nisu sami po sebi ništa viši ni niži od ostatka populacije. Ne trebamo ih stoga tako ni tretirati”, piše Booksa o skandalima u kulturnim krugovima.


Slične vijesti

20.07. (15:00)

Život ljudi koji nemaju dom

I to je pitanje kulture: Beskućništvo

Umjetnička organizacija Kolektiv Igralke u travnju je na sceni riječkog Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku predstavila dokumentarnu predstavu Crna vuna koja se bavi temom beskućništva. Protagonisti predstave i njezini koautori i koautorice korisnici_e su Udruge Oaza, posvećene skrbi za beskućnike i socijalno ugrožene osobe – naturščici koji su svoja biografska iskustva utkali u komad koji kazalište razumijeva kao prostor igre, okupljanja i emancipacije. O procesu nastanka predstave i radu u području angažiranog kazališta koje potiče inkluziju te pruža emancipatorsko i osnažujuće iskustvo za one koji u njemu sudjeluju. Kulturpunkt

27.06. (19:00)

Probaj biti radnik u kulturi i preživjet, I dare you

Institucije bi trebale biti arterije scene

Iskustvo suradnje vizualnih umjetnika s institucijama i većim umjetničkim manifestacijama prečesto govori o niskim ili nepostojećim honorarima, izostanku podrške i lošim radnim uvjetima. U proračunski, strateški i politički zanemarenom kulturnom polju poput našeg, institucije i veće umjetničke manifestacije naoko predstavljaju rijetka mjesta stabilnosti, bilo da je riječ o zaposlenju, razmjerno upotrebljivim proračunima, razvijenoj infrastrukturi i sličnom. Riječ je, dakle, o mjestima koja bi trebala biti svojevrsnim utočištima za kulturne radnice i radnike, osobito za umjetnice i umjetnike, redom osuđene na ekstremnu prekarnost samostalnog djelovanja, za koje bi se institucije po svoj logici trebale posebno skrbiti kroz različite oblike suradnje. Stvari međutim ne izgledaju bitno bolje ni jednom kada se dođe do umjetničkog rada u užem smislu. Krovna strukovna organizacija likovnih umjetnika je, čini se, generator loših praksi. Iako ima i pozitivnih primjera, i dalje – premalo. Kulturpunkt

25.06. (10:00)

Mlad sam - imam vremena i energije, ali ne i para

Podcast: Nevidljivi rad mladih

Kulturne radnice i radnici, posebno oni mlađe generacije, sve češće progovaraju o prešutnim i prešućivanim uvjetima rada u polju kulture – potplaćenim i neplaćenim angažmanima, žongliranju nekoliko paralelnih poslova i životu u intervalu “od projekta do projekta” koji vodi sagorijevanju.
 U novoj epizodi podcasta I to je pitanje kulture o ovoj temi razgovaraju Tena Starčević i Dunja Kučinac, a svoja iskustva podijelile su i mlade kulturne radnice,  kustosice, kazališne producentice, umjetnice i novinarke.  Kulturpunkt

 

26.05. (18:00)

Neka jedu kulturu

Ministarstvo kulture i dalje ne prihvaća plaću kao prihvatljivi trošak

Pitanje uvrštavanja troškova plaća zaposlenika u prihvatljive troškove u okviru javnih potpora Ministarstva kulture i medija zasigurno je jedno od najvažnijih, ako ne i najvažnije pitanje radnih uvjeta u nezavisnoj kulturi. Nakon višegodišnjeg ignoriranja apela radnica i radnika u kulturi, koji su kulminirali prošlogodišnjom kampanjom Za poštenu plaću, Ministarstvo je u zadnjem Pozivu za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske konačno uvažilo tu neodgodivu potrebu odobrivši da 20% odobrenog budžeta bude alocirano u tu svrhu. Premda je riječ o krnjem kompromisu – budući da takvu odluku nije pratilo povećanje potpora, što znači da su ionako mizerna sredstva naprosto oduzeta honorarnim suradnicama – popuštanje Ministarstva ipak predstavlja dobrodošao iskorak koji je temelj za daljnje poboljšanje natječajnih uvjeta. Kulturpunkt

13.05. (10:00)

Zadnja rupa na svirali

Ministarstvo kulture ne zanima dijalog sa Savjetom čiji je član

Ministarstvo kulture i medija sustavno odbija uvažiti nezavisnu kulturu kao sugovornicu, pa čak i u okviru nacionalnog savjetodavnog tijela koje bi trebalo jamčiti platformu za dijalog organizacija civilnog društva i tijela državne uprave. Naime, premda je Ministarstvo kulture i medija dio Savjeta, još od sredine prošle godine iz Runjaninove na sjednice ne dolaze ni Krešimir Partl kao član ni Krešimir Račić kao njegov zamjenik, čime se aktivno potkopava forum na kojem udruge u kulturi mogu direktno raspraviti svoje potrebe i probleme s ključnim institucionalnim dionicima. Podsjetimo, krenula je izrada Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. i 2027. godine, a u njemu se definira njezina budućnost. Ministarstvo na ovaj način bojkotira civilno društvo koje je predviđeno u njegovo uključivanje. Kulturpunkt

06.05. (19:00)

Tjeranje kulture na aparate

Pobuna umjetnika: Izlaze na ulice jer ih novi zakon baca u prekarijat

Neki umjetnici boje se da bi ih novi Zakon o kazalištima mogao pretvoriti u prekarne radnike, koji rade po projektima, što će im uzrokovati ekonomsku nesigurnost: neće, primjerice, moći dobiti kredit. Istodobno, vrlo je moguće da će članovi kazališnih ansambala, ali i samostalni umjetnici, izaći na ulicu, jer najavljuju prosvjede, smatrajući da ovakav Zakon, ako dođe u javnu raspravu pa nakon toga i u Sabor, degradira umjetnike, znači korak unazad od aktualnog zakona iz 2006. te je za njih neprihvatljiv. Nacional Kulturnjaci nisu zadovoljni ni Zakonom o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Kulturpunkt

19.01. (20:00)

Decentralizacija na kulturni način

Razvoj zajednica, ne publike

Premda su prakse razvoja suvremenih društveno-kulturnih centara u mnogim hrvatskim gradovima prisutne već nekoliko desetljeća, uvjeti njihova funkcioniranja i dalje ukazuju na nesumjerljivost položaja institucionalnog i izvaninstitucionalnog kulturnog polja. Unatoč kontinuiranim zagovaračkim aktivnostima civilnih kulturnih aktera usmjerenih ka osnivanju društveno-kulturnih centara utemeljenih na principima javno-civilnog partnerstva, uistinu pozitivni ishodi takvih pothvata i dalje su svedeni tek na zagrebački Pogon, koji se u takvim okolnostima ističe kao presedan na hrvatskoj kulturnoj mapi. Otvorene, demokratične institucije ne razvijaju publiku već zajednicu, te ukazuju na različite mogućnosti pristupa problematici predstavljenog okvira funkcioniranja hrvatskih DKC-ova. Kulturpunkt

11.12.2021. (17:00)

Kultura na aparatima

Kultura u pandemiji: Regionalni uvid u razmjere katastrofe

Teška kriza u kojoj se kulturni sektor našao tijekom pandemije osvijestila je diljem regije potrebu da se intenzivira, a često uopće i započne sustavno praćenje stanja u kulturi kao preduvjet smislenog koncipiranja kulturne politike. Među brojnim istraživanjima koje su na različitim razinama provodili raznovrsni akteri posebno se izdvaja ono pod vrlo pogođenim nazivom Sada je samo vidljivije: život i rad kulturnih radnika u vremenu korona pandemije, koje je niški Centar za empirijske studije kulture jugoistočne Europe provodio zajedno s partnerima u razdoblju od svibnja do srpnja 2020. godine. Istraživanje je to koje je osobito važno jer donosi jedini pregled stanja u čitavoj jugoslavenskoj regiji. Osim što otkrivaju dramatične asimetrije između ionako loših radnih uvjeta u kulturi u regiji, komparativno prikazani podaci ukazuju na gotovo jednaku mjeru ranjivosti sektora u svim državama. Oni napominju da je u travnju 2020. godine 28 ispitanika u potpunosti ostalo bez prihoda, dok je njih čak 168 – gotovo trećina – ostvarilo prihode manje od 100 eura. Kulturpunkt

07.12.2021. (21:00)

Plešuće čistačice

Skandalozno je da riječki baletni ansambl čisti svoje prostore, a ministrica to podržava

Zapozorje riječkoga HNK-a došlo je u središte medijske pozornosti ne zbog izvedbe Baleta koja je oduševila publiku, nego zbog drame koja se događa u pozadini, a uz opravdanje da zbog bolesti čistačica zaposlenici Baleta moraju čistiti prostore. Dok intendant tvrdi da navedeno nije obveza, nego su dotični zamoljeni za pomoć u zaista čudnoj situaciji jer se ne može naći kvalificirana osoba za posao, kuloari, a i otvoreni pisani prigovori, govore o igrama ugovorima na određeno te pritisku na umjetnike zbog kojega ne smiju odbiti takav posao. Ministrica kulture smatra kako je riječ o održavanju higijene te da nema ničega spornog u aktu intendanta, a sve za sobom povlači pitanje dugogodišnjih problema propadanja Baleta te nezavidna položaja plesača i plesačica u riječkom HNK-u. Nacional