• 08.02. (01:30)

    Zaduženi svih županija - pripremite se

    Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

    Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal



  • Slične vijesti

    Prekjučer (13:30)

    A krzno kvalitetno

    Kunski stambeni krediti po prvi put jeftiniji od eurskih

    Kamatna stopa na nove stambene kredite u veljači se u prosjeku kretala oko 3,2 posto, što je po prvi puta da su kunski krediti jeftiniji od eurskih. Usto, kunski su krediti danas za više od dva boda jeftiniji nego 2015. godine. Inače, iako Hrvatska ide prema ukidanju kune, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima građanima nastavio je rasti i krajem veljače dosegnuo 52,2 posto. Poslovni

    07.04. (08:30)

    Naknada za nadoknađivanje nenadoknativog

    Banke klijentima naplaćuju – preko 400 naknada

    Naknada za telefonski poziv u slučaju krađe kartice, izdavanje zamjenskog PIN-a, naknada za najavu dizanja veće svote novca pa se od toga odustane samo su neke od četiri stotine naknada koje banke u Hrvatskoj naplaćuju svojim klijentima. Banke godišnje naplate 700 kuna svakom svom klijentu na ime naknada.

    23.03. (12:30)

    Izlazna naknada

    Tko je zadnjih 5 godina platio prebijanje kredita može na sud po novac

    Tri pravomoćne sudske presude na sudovima u Splitu, Slavonskom Brodu i Osijeku u korist građana potaknule su Udrugu Franak i saborskog zastupnika Gorana Aleksića da pozovu sve koji su proteklih pet godina platili izlaznu naknadu za zatvaranje kredita da tuže banke. Pet godina je zastarni rok u kojemu se mogu utužiti novčana potraživanja. Suci smatraju da se šteta ne može ugovarati unaprijed, nego se mora dokazati. “Šteta za banku može nastati ako se novac ne vraća, a ovdje je banka dobila glavnicu i može je dalje plasirati. Neostvarena dobit ne može se predstavljati kao šteta”, navodi Aleksić. Večernji

    17.03. (22:30)

    Prodani

    Strani vlasnici banaka u Hrvatskoj na dividendama zaradili 20 milijardi kuna

    Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list

    12.03. (10:30)

    Prozirne provizije

    U Hrvatskoj sve češće mijenjamo banke – ove godine dvostruko više nego lani

    Prošle godine prosječno 182 hrvatskih građana svakog je mjeseca promijenilo banku, a ove godine mjesečni prosjek je 396. Do promjene je došlo jer je Hrvatska implementirala europsku direktivu o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, čime je građanima omogućeno da svoje račune za plaćanje sele iz jedne u drugu banku onako kako mijenjaju telekom operatera ili liječnika, mnogo jednostavnije i brže, a i sav posao napravi nova banka. HNB, inače, ima usporedbu visine naknada banaka u Hrvatskoj. Slobodna

    26.02. (12:30)

    Brojanje eurocenta

    Lovrinović: Ako uvedemo euro imat ćemo europske cijene i hrvatska primanja

    Kod uvođenja eura najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite, i uvoznici – rekao je ekonomist Ivan Lovrinović sinoć u Otvorenom. Michael Faulend, viceguverner HNB-a tvrdi da će se dogoditi točno suprotno – ukidanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova, a da će upravo na banke u Hrvatskoj uvođenje eura djelovati negativno. Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić naglasio je da je Hrvatska zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već počela dovoditi svoje financije u bolji red pa se dogodio snažan pad javnog duga, a troškovi za ekonomiju u posljednjih nekoliko godina smanjeni su za 1,5 do 2 posto.

    19.02. (23:30)

    Inflacija jede svoje kune

    Hrvati novac sve više čuvaju na tekućim računima i u kućnim trezorima

    Depoziti na žiro, tekućim i računima po viđenju tijekom prošle godine povećali su se za 17,9 milijardi kuna, na 91,8 milijardi, a analitičari ove stope rasta nazivaju povijesno visokim. Ljudi svoje novce sve više drže i u kućnim trezorima. Dva su razloga: prije deset godina kamate na oročenu kunsku štednju bile su 10,24 posto da bi pale na današnjih 0,75 posto, a na deviznu s 4,16 na 0,55 posto i drugo – na ovu se tanašnu zaradu još plaća porez na dohodak i prirez. Slobodna

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    03.12.2018. (13:30)

    Nenad Bakić: Štednja opet rekordna, financijski sektor je divovski transferni stroj od građana državi

    Štednja sada raste značajno brže nego prije, čak oko 4% godišnje, iako je građana sve manje, a kamate u banci su oko nule. To u biti znači da ljudi ne znaju što bi s novcem jer ga donose u banke iako na tome očito gube, najprije zbog očitog razloga (inflacija je veća od kamate koja je oko 0). Kao i obično Bakić sugerira ulaganje u dionice. Eclectica

  • Slične vijesti

    Prekjučer (13:30)

    A krzno kvalitetno

    Kunski stambeni krediti po prvi put jeftiniji od eurskih

    Kamatna stopa na nove stambene kredite u veljači se u prosjeku kretala oko 3,2 posto, što je po prvi puta da su kunski krediti jeftiniji od eurskih. Usto, kunski su krediti danas za više od dva boda jeftiniji nego 2015. godine. Inače, iako Hrvatska ide prema ukidanju kune, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima građanima nastavio je rasti i krajem veljače dosegnuo 52,2 posto. Poslovni

    07.04. (08:30)

    Naknada za nadoknađivanje nenadoknativog

    Banke klijentima naplaćuju – preko 400 naknada

    Naknada za telefonski poziv u slučaju krađe kartice, izdavanje zamjenskog PIN-a, naknada za najavu dizanja veće svote novca pa se od toga odustane samo su neke od četiri stotine naknada koje banke u Hrvatskoj naplaćuju svojim klijentima. Banke godišnje naplate 700 kuna svakom svom klijentu na ime naknada.

    23.03. (12:30)

    Izlazna naknada

    Tko je zadnjih 5 godina platio prebijanje kredita može na sud po novac

    Tri pravomoćne sudske presude na sudovima u Splitu, Slavonskom Brodu i Osijeku u korist građana potaknule su Udrugu Franak i saborskog zastupnika Gorana Aleksića da pozovu sve koji su proteklih pet godina platili izlaznu naknadu za zatvaranje kredita da tuže banke. Pet godina je zastarni rok u kojemu se mogu utužiti novčana potraživanja. Suci smatraju da se šteta ne može ugovarati unaprijed, nego se mora dokazati. “Šteta za banku može nastati ako se novac ne vraća, a ovdje je banka dobila glavnicu i može je dalje plasirati. Neostvarena dobit ne može se predstavljati kao šteta”, navodi Aleksić. Večernji

    17.03. (22:30)

    Prodani

    Strani vlasnici banaka u Hrvatskoj na dividendama zaradili 20 milijardi kuna

    Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list

    12.03. (10:30)

    Prozirne provizije

    U Hrvatskoj sve češće mijenjamo banke – ove godine dvostruko više nego lani

    Prošle godine prosječno 182 hrvatskih građana svakog je mjeseca promijenilo banku, a ove godine mjesečni prosjek je 396. Do promjene je došlo jer je Hrvatska implementirala europsku direktivu o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, čime je građanima omogućeno da svoje račune za plaćanje sele iz jedne u drugu banku onako kako mijenjaju telekom operatera ili liječnika, mnogo jednostavnije i brže, a i sav posao napravi nova banka. HNB, inače, ima usporedbu visine naknada banaka u Hrvatskoj. Slobodna

    26.02. (12:30)

    Brojanje eurocenta

    Lovrinović: Ako uvedemo euro imat ćemo europske cijene i hrvatska primanja

    Kod uvođenja eura najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite, i uvoznici – rekao je ekonomist Ivan Lovrinović sinoć u Otvorenom. Michael Faulend, viceguverner HNB-a tvrdi da će se dogoditi točno suprotno – ukidanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova, a da će upravo na banke u Hrvatskoj uvođenje eura djelovati negativno. Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić naglasio je da je Hrvatska zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već počela dovoditi svoje financije u bolji red pa se dogodio snažan pad javnog duga, a troškovi za ekonomiju u posljednjih nekoliko godina smanjeni su za 1,5 do 2 posto.

    19.02. (23:30)

    Inflacija jede svoje kune

    Hrvati novac sve više čuvaju na tekućim računima i u kućnim trezorima

    Depoziti na žiro, tekućim i računima po viđenju tijekom prošle godine povećali su se za 17,9 milijardi kuna, na 91,8 milijardi, a analitičari ove stope rasta nazivaju povijesno visokim. Ljudi svoje novce sve više drže i u kućnim trezorima. Dva su razloga: prije deset godina kamate na oročenu kunsku štednju bile su 10,24 posto da bi pale na današnjih 0,75 posto, a na deviznu s 4,16 na 0,55 posto i drugo – na ovu se tanašnu zaradu još plaća porez na dohodak i prirez. Slobodna

    28.01. (13:00)

    Kamate će ostati na niskim razinama još godinu-dvije sigurno, kamate na dugoročnu štednju su 0,69 posto, stambeni u eurima 3,31, a kunski 3,42 posto.

    Iscrpnije...
    21.01. (22:00)

    Hrvati opet sve češće podižu kredite, podsjeća na 2008. godinu. Krediti stanovništvu iznose 124,4 milijarde kuna

    Iscrpnije...
    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna