Najbolji dio novogodišnjeg programa: reklame za lijekove - Monitor.hr
02.01.2018. (07:44)

Vatromet na TV-u

Najbolji dio novogodišnjeg programa: reklame za lijekove

“HTV se nakon emisije A strana sa Miroslavom Škorom pobrinuo za psihičko i fizičko zdravlje onih koji su ih u novogodišnjoj noći bili prisiljeni gledati. Odmah nakon završetka emisije pustio je blok reklama, u kojem su se zaredale preporuke za lijek protiv hemoroida, tablete za bolji imunitet i neku kombinaciju za niži kolesterol, prohodnije krvne žile te zdravo srce”, šali se Zrinka Pavlić na račun novogodišnjeg programa. T-Portal


Slične vijesti

08.04. (20:00)

Bad boy iz vlastitih filmova

Zrinka Pavlić: Matanić je radio to što je radio mladim glumicama jer je znao da će se bojati bilo što reći

Povijest je prepuna priča o moćnicima koji su imali ‘neke svoje ekscentričnosti’ koje su im se tolerirale ili se na njih čak gledalo sa simpatijama jer su ‘genijalci’. Štef koji lupi Baru preko zubi je nasilna seljačina, ali kad bi Picasso svojoj ženi odvalio šamar zbog toga što mu nije na vrijeme naložila vatru u ateljeu – ‘ah, to je Picasso’. Ne kažem da je Matanić talentiran kao Picasso, ali bio je jedan od najcjenjenijih hrvatskih filmskih redatelja, jedan od redatelja koji su najviše radili i snimali. Pa mu ‘zažmire na jedno oko’, iako ono što čini nije sitna ekscentričnost, nego svojim nasiljem i manipulacijama uništava ljudima živote. Pokraj problema patrijarhata i seksizma, tu je i problem prekarnog radništva, koji je u toj struci zapravo čest, gdje radite od projekta do projekta. U takvoj situaciji vaš sljedeći angažman, naravno, ovisi o tome koliko ste dobro radili prije, ali ovisi i o tome da niste radili probleme. Na to ljudi poput Matanića i računaju. Zrinka Pavlić za tportal.

07.04. (13:00)

Ako vam je do plakanja

Stranci: Potresan i glumački jak film, potpuna emotivna čarolija

Gubitak, usamljenost, čežnja za ljubavlju, za ljudskim kontaktom – samo su neke od emocija kojima se bavi ovaj film, i nijedna nije važnija od ostalih, ali gubitak i čežnja ono su što pokreću priču glavnog junaka, Adama. Adam je usamljen i povučen scenarist negdje između 45. i 50. godine života, koji živi u visokoj, modernoj zgradi negdje na periferiji Londona. Jedne večeri na vrata pozvoni Harry, mladi susjed sa šestog kata. S bocom žestice u ruci i s riječima o tome kako više ne može podnijeti tu tišinu u zgradi, Harry poziva Adama na druženje, zajedničko piće, a možda i štogod više. Andrew Haigh u ovom je filmu stvorio nevjerojatnu emotivnu priču, praktički čaroliju, s osjećajima koji iz glumaca isijavaju u svakom trzaju kapkom i u svakom pogledu. Priča se događa gotovo isključivo u srcima glavnih junaka, a sasvim nas obuzima svojom snagom, suptilnošću i velikim, velikim bolom. Tportal

31.03. (14:00)

Da je TikTok osoba, rekli bi mu "Stari, odi doma, napil si se"

Zrinka Pavlić: Sve je češća pojava prosvijećenih muškaraca koji plemenito dijele lekcije iz feminizma. Nemojte

Zadnje je vrijeme prisutan trend gdje muškarci pronalaze takve bazične morone koji lupetaju vrlo bazične šovinističke svinjarije i onda snimaju videozapise sa svojim odgovorima. Koji su katkad duhoviti, katkad sarkastični, katkad iskreno zgroženi, ali se uglavnom svode na: ‘Alo, budalo, žene su LJUDI! Mogu same razmišljati, odlučivati o tome hoće li raditi ili neće, s kim će biti, a s kim neće – a s tobom, majmune, NEĆE!’ Ne njurgam ja protiv toga (iako bih mogla, ali o tome poslije), nego protiv toga što ti vitezovi feminističke ravni više-manje pronalaze SAMO takve radikalno glupe, bazične šoviniste. Objašnjavaju osnove ravnopravnosti spolova likovima koji ih – zato što su uglavnom zapadnjaci, Amerikanci i Englezi – vrlo vjerojatno i znaju, ali provociraju. I sve to na kraju pomalo izgleda kao mansplainanje feminizma. Naime taj sve rašireniji trend viteškog feminizma na TikToku rijetko se kad hvata u koštac sa seksizmom i mizoginijom u njihovim doista ozbiljnim oblicima – sistemskim, političkim, medicinskim, naprimjer. Zrinka Pavlić za tportal.

25.03. (21:00)

Sa znanstveenom fantastikom problema nema

‘Problem tri tijela’ – serija za koju su tvrdili da ju je nemoguće snimiti

Možda joj treba nekoliko epizoda da u svojim scenama prikaže opravdanje za to da svaka epizoda košta k’o godišnji proračun neke hrvatske općine srednje veličine. Možda tek negdje od treće epizode krenu velebne scene koje nisu samo CGI na steroidima. No priča je zanimljiva od samog početka. Zrinka Pavlić voli znanstvenu fantastiku u kojoj su ta znanost i tehnologija u službi dobre fikcije, priče, prikaza ljudskog stanja. ‘Problem 3 tijela’ ispunjava te uvjete – bazira se na znanosti i izmaštanoj budućnosti ljudskoga roda koja je oblikovana tom znanosti i napretkom, a isto se tako uvelike bavi ljudima i društvom. Vjerujem da je fanovima možda prepovršna, nedovoljno kompleksna i, u odnosu na ono što je napisao Liu Cixin – preglupa. No za jednu Netflixovu seriju, seriju koja zabavlja, ali ipak pomalo i dotiče moždane vijuge gledatelja – vrlo je gledljiva i zanimljiva. Tema originalne kineske inačice.

22.03. (23:00)

Čudnije od stvarnosti

Serija ‘Režim’ ne bi bila bogznašto bez Kate Winslet

U novoj HBO-ovoj seriji, koja se trudi satirizirati i parodirati suvremenu pojavu fašizma u (istočnoj) Europi, Kate Winslet je spektakularna i urnebesno smiješna. Fascinantno je i sve ostalo što pridonosi izgradnji njezina lika sumanute diktatorice – šminka, kostimi, scenografija, glazba, dijalozi koji su joj stavljeni u usta. No sama satira, iako zanimljivo koncipirana, ostaje nekako nedorađena, nezanimljiva i dosadna, kaže Zrinka Pavlić o seriji The Regime za tportal.

22.03. (18:00)

Alexander Payne, on ne štanca kopije

The Holdovers: emotivna, duhovita, potresna i dirljiva drama u ruhu božićnog filma

‘The Holdovers’ sadrži sve komponente koje ga čine božićnim filmom – odvija se u vrijeme Božića, govori o zbližavanju tužnih i izgubljenih ljudi, topao je u ledenom i snježnom okruženju, ima scena s lampicama, jelkama, girlandama. No njegove su emotivne finese, fantastične glumačke izvedbe i majstorsko miješanje okrutnosti s blagošću, tuge s humorom – suviše izvanserijske da bismo film utrpali u niz šprancerskih blagdanskih zicera. Filmski osvrt Zrinke Pavlić za Tportal

04.03. (13:00)

TikTok kao nova 'Televisa presenta'

Zrinka Pavlić: Je li budućnost serija i filmova na TikToku?

prije je bilo viralnih threadova na društvenim mrežama, postojale su čak i nagrade za tako objavljenu poeziju i prozu, ali sve do ‘Zole‘, filmske i televizijske priče bile su povezane s društvenim mrežama tako da su film i televizija (streaming servisi) bili izvor. Na mrežama su se pratili dodatni sadržaji pa su tako neke serije i filmovi funkcionirali ‘višeplatformski’. ‘Igru prijestolja’ ste, na primjer, mogli pratiti na Twitteru bez gledanja, kao da pratite rat na Bliskom istoku ili izbore u Americi, ali priča se prvo morala odviti na HBO-u, tek bi onda Twitter-izvjestitelji stvarali sadržaj. Sa ‘Zolom’ se stvar okrenula naglavačke. Društvena mreža je postala izvor.

Jedan od novijih primjera takve priče jest prava pravcata pripovjedačka serija od 50 videozapisa na TikToku koju je objavila korisnica Reesa Teesa. Reesa je u svojim snimkama prepričala višegodišnju muku s bivšim suprugom, koji ju je zaveo svojim nevjerojatnim lažima. Prevare i obmane otkrivala je postupno, a tako ih je, kao prava nadarena pripovjedačica, otkrila i svojim pratiteljima. Sve to definitivno pokazuje trend prilagođavanja priča novim medijima i novom načinu njihova konzumiranja. Dakako, kao i uvijek otkad je pojave novih medija, postavlja se i pitanje hoće li priče otići s televizije i filma na društvene mreže. Jedan dio zacijelo hoće, tvrdi Zrinka Pavlić za tportal.

29.02. (19:00)

Ako treba, podcrtat će da bude jasnije

American Fiction: Zanimljiva i kompleksna satira o američkim rasnim odnosima

Film koji kroz situaciju na književnoj sceni opisuje složenost američkih rasnih odnosa i koliko je odnos prema crncima uvijek definiran bijelcima pametan je, zabavan i zanimljiv, a bio bi to još više da se u nekim aspektima ne boji svoje složenosti i suptilnosti. Duboko ukorijenjena, sistemska američka diskriminacija i distanca prema crncima u slučaju takvih kao da nema interesa za njihov glas. Kao da ih američko društvo smatra svojim ‘dosadnim uspjehom’  – nedovoljno ‘posebnim’ da bi išta imali reći o iskustvu takvih crnaca u Americi. Everett i u filmu Jefferson, međutim, naglašavaju poantu koja je i najliberalnijem Amerikancu, čini se, nejasna. I takvi crnci imaju svoje ‘crnačko iskustvo’. Zrinka Pavlić za tportal.

25.02. (11:00)

Serije na kokainu

Serija o ženi koje se bojao Pablo Escobar: Krene super zabavno, ali onda..

Na početku sve je totalno cool. Serija počinje citatom: ‘Jedini čovjek kojeg sam se ikada bojao bila je žena po imenu Griselda Blanco’ i onda potpis ‘Pablo Escobar’ pa onda svi moramo popadat u nesvijest jer ako The narkobos svih narkobosova trtari pred nekom ženom, onda ta žena mora da je opaka za poludit. Mislim, gledali smo ‘Narcos’, seriju koja se jako cijeni jer u njoj vidimo sav bijes tvrdih momaka s obje strane zakona, a Escobar se nije bojao nijednog. ‘Griselda’ počinje kao zabavna video igra s diskom, satenskim kombinezonima, kragnama poletušama i ludom babom iz Kolumbije koja šuta dupad. Nakon tri epizode postaje zbrzana narko-serija koja samu sebe shvaća previše ozbiljno. Zrinka Pavlić za tportal o seriji koja se komentira i na Forumu.

22.02. (21:00)

Kad se ne uklapaš u kalupe - no tko je za to kriv? Ona ili kalup?

Nimona – crtić koji u mainstream uvodi teme straha od drukčijih

Za Oscara nominiran animirani film ‘Nimona’ izgleda kao poprilično srednjestrujaška manična šarencija, ali među svojim razigranim bojama krije veliku i važnu poruku o onima koji se ne uklapaju u društvena očekivanja. Ono što je ‘Nimonu’ najvjerojatnije katapultiralo do nominacije za Oscara njezina je ozbiljna, velika i važna poruka – poruka o toksičnosti konzervativnog društva okoštalom u tisuću godina stare strahove i tradicije koje iz tog straha proizlaze. Zrinka Pavlić za tportal.