Naš je čovjek bio pionir genetike, sudjelovao u važnim istraživanjima pomoću kojih su se razvili važni lijekovi - Monitor.hr
15.08. (22:00)

Iz rubrike (ne)poznati Hrvati

Naš je čovjek bio pionir genetike, sudjelovao u važnim istraživanjima pomoću kojih su se razvili važni lijekovi

Jedan od utemeljitelja genetike bio je Milislav Demerec, Hrvat iz Banovine, koji je svojim radom u Americi zasnovao nekoliko znanstvenih grana, a istaknuo se proučavanjem bakterija. Diplomirao je na Višem gospodarskom učilištu u Križevcima 1915. godine, a potom je dobio posao u tamošnjoj Postaji za istraživanje sjemenja. Poslije rata, 1919. godine, dobio je stipendiju za specijalizaciju na području agronomije u francuskom Grignonu, a odmah potom otišao je u Ameriku, na prestižno sveučilište Cornell u saveznoj državi New Yorku. Ubrzo je tamo postao asistent, oženio je kolegicu s kojom je dobio djecu, a obranio je i doktorat na temu štetnih mutacija biljke kukuruza. Njegov rad zapazili su u Carnegijevoj Znanstvenoj instituciji u Washingtonu, kojeg su zaposlili i gdje je sudjelovao u važnim genetskim istraživanjima. Tportal


Slične vijesti

11.10.2020. (09:22)

Škare i genetika

Za što je točno otišao Nobel za kemiju?

CRISPR/Cas9 je tehnologija koja se koristi za „popravak“ mutiranih gena povezanih s pojavom nekih bolesti. Cas9 je enzim koji djeluje poput molekularnih škara: sposoban je prerezati lanac DNA na točno određenim mjestima koja se skraćeno nazivaju CRISPR. Da bi Cas9 došao na točno mjesto gdje će izrezati neželjeni CRISPR-dio lanca DNA, brine se RNA-vodič po imenu tracRNA. Ovaj proces rezanja i popravljanja DNA je univerzalan u živome svijetu: iako je u bakterijama prvi puta otkriven i opisan, ne događa se samo u njima, već je dio prirodnog procesa „popravljanja grešaka“ na DNA u svim živućim, fukcionalnim stanicama –  objašnjava Bug što su to otkrile Emmanuelle Charpentier i Jennifer Doudna koje su upravo dobile Nobelovu nagradu za kemiju.

11.01.2020. (12:00)

Za pretilost su daleko važnije navike od gena, znanstvenici točno utvrdili da na genetiku otpada 13,6% odgovornosti za pretilost

03.10.2019. (16:30)

Štos je u malim stvarima

Igor Rudan: Za produljenje života moramo shvatiti kako se bakterija rješava virusa

Rudan u novom nastavku svog znanstvenog feljtona u Večernjem piše o drugoj od tri velike prepreke na putu prema vrlo značajnom produljenju ljudskog života. Ključ je u sustavu CRISPR-Cas9 kojeg bakterije koriste da bi izbacile umetke virusne DNK ili RNK. “Ali tko bi razuman želio mijenjati svoj vlastiti kôd, koji je na nevjerojatno precizan način odredio cjelokupan rast i razvoj cijelog bića, prije no što u cijelosti shvati što taj kôd točno znači i kako funkcionira?”, pita on, i odgovara – “Jednom kada to polako shvatimo, mogućnosti popravljanja i unapređenja postojećih genoma, kao i dizajna sasvim novih oblika života postat će doista nepregledne”. Tada će biti moguće i produljenje života.

30.08.2019. (12:30)

Gejetika

Veliko istraživanje: Za homoseksualnost odgovorna skupina gena, ne jedan “gej gen”

Genetika je odgovorna za oko 32% faktora koji utječu na to hoće li netko biti homoseksualac, a ostatak otpada na okolinu i društvo, pokazalao je ambiciozno istraživanje, najveće dosad, o homoseksualnosti, koje je proveo MIT nad 400 tisuća ljudi. Otkriveno je da je utjecaj gena puno kompliciraniji nego što se mislilo te da utjecaj nema samo jedan gen, već mnogo njih, svaki s malim učinkom, dok se ostatak objašnjenja mora pronaći u vanjskim faktorima. Zaključak je da je nemoguće na genetskoj osnovi predvidjeti nečiju seksualnost.

 

19.07.2019. (16:30)

De, na ti genetika!

Prva oslobađajuća presuda za ubojstvo zahvaljujući novoj DNK metodi potrage za srodnicima

Christopher Tapp (43) odslužio je 20 godina zatvora od 30-godišnje kazne za silovanje i ubojstvo Angie Dodge 1996., da bi ovaj tjedan sud poništio osuđujuću presudu na temelju dokaza koji su rezultat “genetičke genealogije” – tehnike kojom je izvedeno DNK uparivanje s udaljenim rođacima. DNK pronađena na mjestu zločina uspoređena je s DNK milijuna ljudi u bazama podataka u kojima zainteresirani traže uz pomoć vlastite DNK svoje srodnike, a iste te baze podataka omogućavaju i policiji da pronađe srodnike počinitelja koji je ostavio DNK tragove na mjestu zločina i tako dođe do identiteta krivca.

17.06.2019. (14:00)

Četiri Nobelovca danas u Splitu

Na četverodnevnom kongresu posvećenom forenzičkoj i antropološkoj genetici; mudre glave su prof. dr. Paul Modrich (Duke University), prof. dr. Avram Hershko (Technion), prof.dr. Robert Huber (Max Planck Institute of Biochemistry) i prof. dr. Ada Yonath (Weizmann Institute of Science).

14.05.2019. (14:07)

Indijanac iz Arizone ima DNK star čak 17.000 godina, obiteljska linija seže unatrag 55 generacija

13.04.2019. (00:30)

I nekim bi ljudima dobro došla ovakva terapija

Kinezi presadili ljudske gene u mozak majmuna, majmuni postali pametniji

Kineski znanstvenici uspješno su kod 11 rezus makakija implantirali kopije ljudskog gena MCPH1, koji je važan čimbenik u razvoju i evoluciji ljudskog mozga. Usađeni geni poboljšali su kognitivne sposobnosti majmuna – imali su bolje kratkoročno pamćenje i brže vrijeme reakcije. Neki znanstvenici propituju etičku stranu ovog eksperimenta, a bioetičarka Jacqueline Glover sa Sveučilišta Colorado kaže da “ako humaniziramo majmune, možemo im prouzročiti veliku štetu. Gdje bi oni onda živjeli i što bi radili? Ne smijemo stvarati bića koja ne mogu poslije voditi smislen život”. CNN objavio članak, Index preveo dio.

17.05.2018. (18:17)

Tata di je deda? Eno otišo s pradedom kod ćukundede!

Krenuo projekt produljenja životnog vijeka čovjeka na 130 godina

Ljudi će u budućnosti živjeti duže, a imat će tijelo i mozak svjež kao u mladosti, i to zahvaljujući genetskoj terapiji davanja novih DNK upustava u stanice, piše MIT Technology Review o projektu Rejuvenate Bio. Slični pokusi napravljeni su na crvima i muhama, znanstvenici s Harvarda započeli su preliminarne eksperimente na psima rase bigl, a onda će se prebaciti na ljude. Nije cilj samo produljiti životni vijek, nego da čovjek u budućnosti “ima tijelo i um dvadesetdvogodišnjaka, a iskustvo čovjeka starog 130 godina”. Money Control, Daily Mail