Nove odredbe - vrećice s logom trgovine će se plaćati - Monitor.hr
14.06.2015. (08:07)

Izrabljivanje potrošača

Nove odredbe – vrećice s logom trgovine će se plaćati

Potrošači izmjenama zakona dobivaju alat da se zaštite od telefonskih poziva raznih trgovaca, a kazne za zvanje korisnika koji to ne žele će se kretati od 10.000 do 100.000 kuna. Zanimljivo je da je najbombastičnija odredba iz Zakona o zaštiti potrošača – koja je lani mijenjana tako da su od prvog dana ove godine sezonska sniženja bila ograničila na točna tri termina u godini u ukupnom trajanju od 60 dana, na božićni, uskrsni i ljetni – pometena iz novog prijedloga nacrta zakona. Po novom tekstu, sezonska sniženja određivat će se pravilnicima koje će donositi ministar gospodarstva, a novosti koje nas čekaju jesu i to da će ubuduće trgovci smjeti naplaćivati vrećice sa svojim logom, piše Slobodna Dalmacija.


Slične vijesti

09.01. (14:00)

Daleko smo mi od Švedske

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača primila je prošle godine oko 11.000 pritužbi građana koji su nezadovoljni novim Zakonom o obveznim odnosima

Izmjene Zakona koje su izazvale nezadovoljstvo među potrošačima stupile su na snagu prije godinu dana. Kupnja novih uređaja postala je poprilično riskantna, jer ako se novi uređaj pokaže neispravnim, kupci su suočeni s ograničenjima. Naime, prema novim pravilima, zamjena novim uređajem nije opcija, već je potrebno čekati na popravak. Ana Knežević, predsjednica udruge, ističe kako su uređaji loše kvalitete, bez obzira na marku i cijenu. Unatoč izmjenama zakona s ciljem smanjenja elektroničkog otpada, potrošači su često prisiljeni kupovati nove uređaje umjesto da ih zamijene ili poprave. Uz to, nedostatak preciznosti u zakonu oko razumnog roka za popravak dodatno otežava situaciju. Pojedine europske zemlje stale su na stranu potrošača i mjerama ih zaštitile od potencijalnih prevara proizvođača. Austrija je uvela oznaku koja se dodjeljuje za električne uređaje koji dulje traju i lakše se popravljaju, u Francuskoj je zakonom zabranjeno programirano kvarenje, dok Šveđani imaju pravo na poreznu olakšicu kada uređaje nose na popravak. Biljana Borzan, eurozastupnica, ističe važnost jednakih standarda kvalitete na tržištu EU. Najavljen je novi zakona na razini EU koji bi trebao spriječiti programirano kvarenje. (Index)

25.01.2019. (22:00)

EU donosi zakon po kojem Nutella (i svi ostali proizvodi) u Hrvatskoj moraju biti isti kao u cijeloj EU

15.11.2017. (09:53)

eNećeš

Nova pravila EU-a pri online kupovini

Europski parlament usvojio je nova pravila za zaštitu potrošača u online trgovini, prema kojima će nadležna tijela imati veće ovlasti za otkrivanje i zaustavljanje kršenja zakona o zaštiti potrošača. Uredba bi trebala riješiti pitanja poput kratkoročne prekogranične promidžbe neke zrakoplovne tvrtke koja je na kraju otkazala snižene karte, dugoročne pretplate skrivene iza ponude osvajanja telefona za jedan euro ili online trgovca koji ne isporučuje namještaj s potpisom koji tvrdi da prodaje. T-Portal

04.02.2017. (00:19)

Borac protiv sistema

Trump naredio reviziju zakona koji regulira poslovanje financijskih institucija

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je uredbu kojom se naređuje revizija Dodd-Frank zakona iz 2010. godine, kojim se regulira poslovanje financijskih institucija i regulatornih agencija, piše BBC. Zakonom su uvedena brojna ograničenja u financijskom poslovanju, kreiran je i Ured za zaštitu potrošača čija je uloga osigurati da banke, kreditori i druge financijske kompanije pošteno tretiraju američke potrošače. Prošlog tjedna je Trump, izabran na krilima otpora establišmentu kojeg su velike banke možda i ključni dio, izjavio – “Dodd-Frank je katastrofa. Napravit ćemo velike promjene”. Jutarnji

29.01.2017. (22:52)

Šoping bez granica

Nova pravila za kupovanje na internetu

Europski parlament uskoro bi trebao potvrditi nekoliko uredbi kojima će se građanima jamčiti veća sigurnost online kupovine, a dostava paketa trebala bi biti jeftinija. “Mi u manjim državama često imamo problema da nam je dostava puno skuplja nego u nekim većim državama članicama”, pojasnila je eurozastupnica Biljana Borzan. Jedna od glavnih novosti je i ukidanje geoblokiranja, pa će trgovci morati nuditi proizvode svim članicama EU-a, tj. neće se više moći dogoditi da neki proizvod bude nedostupan zbog lokacije. N1, Dnevnik.hr

14.12.2015. (10:46)

Tu su cijene, tu kupujem

Infografika: Život u Hrvatskoj skuplji je od prosjeka EU-a

Prema analizi Eurostata i Europske komisije prosječnih cijena 198 proizvoda i usluga u zemljama članicama pokazuje da hrvatski potrošači proizvode i usluge u pravilu plaćaju skuplje u odnosu na većinu usporedivih zemalja. To se posebno odnosi na hranu – hrvatski će kupci primjerice kruh, meso, margarin ili tjesteninu platiti nešto jeftinije od najrazvijenih zemalja Unije, ali najskuplje od kupaca naše kategorije – Bugara, Čega, Mađara, Rumunja i Poljaka. U EU-u od Hrvata lošiju kupovnu moć imaju samo Bugari i Rumunji. Jutarnji

06.10.2015. (12:45)

‘Mislimo da kupujemo izvorno, a kad dođemo kući vidimo "proizvedeno u Kini"’

Nakon što je Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača prije nekoliko mjeseci izglasao Mišljenje o takvoj oznaci, uključujući i amandman hrvatske zastupnice Biljane Borzan kojim je prijedlog o uvođenju jedinstvenog standardiziranog i javnog registra nepoljoprivrednih proizvoda na razini EU, Izvješće je podržano i na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

“Jako sam sretna što su kolege prepoznale važnost što skorije uspostave ovog sustava. Podržali su vrijednost europske vještine, tradicije i znanja. Do sada je ona često omalovažena navalom krivotvorina iz trećih zemalja. Primjerice, europski proizvođači tekstila se žale da oko 40 posto prihoda moraju trošiti na sudske sporove s krivotvoriteljima umjesto u povećanje proizvodnje, a mnoge tvornice u se odavno ugasile”, komentirala je Borzan.

Čak 57,4 posto proizvođača je prijavilo velike probleme i gubitke zbog zloupotrebe njihove trenutačne oznake zemljopisnog porijekla. Krivotvorine najčešće dolaze iz zemalja Azije i Južne Amerike gdje krivotvore oznaku, ali i unutar EU gdje se manipulira imenima pa se imenu novog proizvoda manje kvalitete dodaje riječ “kraljevski”, “originalni” i slično.

“Oznaka porijekla nosi puno prednosti koje primjerice oznaka zaštićeni znak nema. Iznad svega to je prepoznatljivost kod potrošača. Potrošači vole kupovati proizvode s oznakom izvornosti jer znaju da su kupili kvalitetno i autentično. A ne kad dođu kući, okrenu zapravo preplaćeni proizvod pa piše “proizvedeno u Kini””, kazala je u raspravi Borzan.

Europska komisija je još 2014. u Zelenoj knjizi objavila da bi stvaranje takve oznake stvorilo više od 4 milijuna radnih mjesta i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog porijekla imaju stopu siromaštva ili stopu nezaposlenosti iznad 20 posto.

“Komisiji je prijavljeno oko 800 proizvoda koji žele takvu oznaku. Među njima su i hrvatski zlatovez, paška čipka, brački kamen… Tu vidim veliku priliku za male hrvatske obrtnike i razvoj siromašnijih regija. Pravni temelj je već postavljen oznakom za poljoprivredne proizvode, a nova Direktiva o autorskim pravima je prva stanica na kojoj možemo početi graditi uspješnu priču”, objašnjava Borzan.

Neki zastupnici su izrazili zabrinutost zbog dodatnog administrativnog tereta za poduzeća.

“Kada mi netko sa skepsom govori o ovoj temi ja ga jednostavno upitam gdje bi europska poljoprivreda bila da ne postoje oznake porijekla za primjerice vina, ili određene voćne ili mesne proizvode? Ne smijemo se bojati zaštiti što je naše i tražiti trgovačke partnere da to poštuju!”, zaključila je Borzan.

Savile Row Bespoke, Ujedinjeno Kraljevstvo, tekstil
Šivaju kvalitetna odjela već nekoliko stoljeća za primjerice C. de Gaullea ili englesku kraljevsku obitelj. Čak 40 posto prihoda troše na sporove s krivotvoriteljima poput Tajlanđana koji su pokušali zaštititi ime “Tailand Saville” ili Nijemaca koji su pokušali zaštititi ime “Sons of Savile Row”

Solinger, Njemačka, noževi i ostala sječiva
Proizvode sječiva od 13. stoljeća. Postojeća oznaka TM im se osporava na godišnjoj razini. Sve sporove dobiju, ali troše vrijeme i novac na procese. Oznaka zemljopisnog porijekla je pravno snažnija i ima bolji ugled među kupcima.

AiCC, Italija, keramika
Udruženje 37 talijanskih gradova koji proizvode keramiku. Ugrožavaju ih ponajprije Kinezi koji proizvode manje kvalitetne kopije njihovih modela s istim imenom, ali nižom cijenom.

Cremona Consortium, Italija, glazbeni instrumenti
Konzorcij „Consorzio Liutai Antonio Stradivari Cremona“ proizvodi Cremona violine. Smatraju da će zaštićena geografska oznaka porijekla donijeti bolju zaštitu instrumentu, a također će se doprinijeti razvoju turizma, budući da se 50 posto turizma u Cremoni povezuje s time što ima tradiciju proizvodnje violine. Navodi da u Cremoni postoji 150 radionica za proizvodnju instrumenata, ali kako postoji isti toliki broj radionica koje izrađuju falsifikate.

Yecla namještaj, Španjolska, namještaj
Smatraju kako to može donijeti ekonomske dobiti od 26%. Zaštita geografskog porijekla ključna je za zaštitu proizvoda, proizvodnje, te radnih mjesta.