• 12.02. (19:30)

    Izbjegavati četiri bijele stvari - brašno, šećer, sol, mast

    Nutricionistica: Glad zavarati dječjom kašicom ili kuhanim jajetom, a ne pecivom ili sendvičem

    Trenutak gladi između jela najlošije je utažiti sendvičem ili pecivom jer je takav obrok prepun kalorija, a kruh je najčešće napravljen od bijelog brašna pa berlinska nutricionistica Sarah Tschernigow predlaže alternative. Jedna su zdrave namirnice poput voća, gotovih salata i povrća (u svakoj trgovini), druga su dječje kašice jer su hranjive i nisu preslatke, a rijetko sadrže aditive, treća su mješavina orašastih plodova i sušenog voća (ali ne previše, nego onoliko koliko stane u šaku), četvrta – tvrdo kuhano jaje. T-Portal



  • Slične vijesti

    05.02. (20:30)

    Svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje

    Razbijanje mitova o prehrani: Kava potiče izlučivanje tekućine, alkohol je dobar za probavu

    Njemački nutricionisti pozabavili su se nekim mitovima o prehrani:
    -Za ljude s normalnom težinom nevažno je u koje doba dana jedu, ali ako osoba želi izgubiti na težini, bilo bi uputno da pokuša prestati jesti prije spavanja ili noću
    -Među proizvodima od žitarica, poput kruha, rezanaca, riže i brašna najzdraviji su oni od punoga zrnja, ali nije baš svaka vrsta smeđeg kruha ili onog sa sjemenkama napravljena od cjelovitog zrnja – neke su smeđe zbog ekstrakta slada.

    29.01. (16:30)

    Ne do-kavak, nego do-ručak

    Kava na prazan želudac – usporava metabolizam, izaziva želučane tegobe, diže apetit…

    Ako kava zamijeni doručak usporava se metabolizam, pojavljuju želučane tegobe, raste apetit pa se u poslijepodnevnim satima jede previše, dolazi do lošeg metabolizma glukoze, što je preduvjet dijabetesa, moguć je pad tlaka, dehidracija. Nadalje, zbog preskakanja doručka može doći do kontrakcije žučnog mjehura, oštre boli, povraćanja, žutice, proljeva, hipertenzije i jačanja simptoma menopauze. Dakle, doručak se ne smije preskakati, treba biti najkasnije sat vremena od buđenja i sadržavati ugljikohidrate, bjelančevine i masti. Novi list / Nutrition Explained

    19.01. (12:30)

    Dragi, danas je za ručak šaka oraha, jedna jabuka i dvije mrkve

    Idealna prehrana za zdravlje ljudi i planeta

    Smanjenje konzumacije crvenog mesa i šećera za 50 posto, a udvostručenje konzumacije orašastih plodova, voća, povrća i mahunarki – jedan je od elemenata idealne prehrane po preporuci sveučilišta u Londonu, objavio je Lancet. Ovakvom prehranom spriječilo bi se 11 milijuna preranih smrti godišnje, smanjila emisija stakleničkih plinova i očuvala bioraznolikost, zemlja i voda. Danas je stanje takvo da je jedna milijarda ljudi gladna, a dvije milijarde jede previše pogrešne hrane. CNN

    25.12.2018. (19:30)

    The hunger games

    Nova vrsta dijete: Intervalni post

    Intervalni post, odnosno suzdržavanje od obroka tijekom određenog razdoblja je novi trend u nutricionizmu. Postoji više metoda: osam sati dnevno se jede, ali ostalih 16 ne, baš ništa, druga je metoda da se pet dana u tjednu hrani normalno, a onda dva dana gladuje, treća je “jedan dan jedem, jedan ne”. Postoji i tkz. dinner-cancelling – pravilo da se dva do tri dana suzdržava od večere. Cilj ove dijete je da se organizam redovnim suzdržavanjem od obroka privikne živjeti od svojih rezervi, odnosno to bi bila dugoročna nutricionistička metoda iliti uobičajeni režim ishrane. Deutsche Welle

    27.05.2018. (13:31)

    Vijesti za ručak

    Savjet o hrani: Na dan trebamo 50 grama proteina, ostalo će izaći iz tijela

    Prehrana mnogih sadrži visoke količine proteina, neki jer se nadaju da će tako izgraditi mišiće, drugi jer tako misle smršavjeti, no dio stručnjaka tvrdi da je hrana s velikim količinama proteina (i visokim cijenama) bacanje novca. Proteini, odnosno bjelančevine – meso, jaja, mliječni proizvodi, riba, grahorice – ključni su za rast i oporavak tijela te izgradnju mišića, a organizam ih razgrađuje u aminokiseline i uzima onoliko koliko mu treba, dok ostalo izbacuje kroz urin. Prosječna potreba za proteinima odrasle osobe koja nije nešto posebno fizički aktivna je 0,75 grama proteina na dan po kilogramu tjelesne težine, što bi bilo oko 55 grama proteina dnevno za muškarce i 45 grama za žene, a to bi bilo otprilike količina mesa, ribe, tofua ili orašastih plodova veličine dlana, na dan. Dakle, može se pretjerati, što može biti i zdravstveno problematično, što dokazuje primjer arktičkog istraživača Vilhjalmura Stefanssona koji je proveo sve skupa 5 godina jedući samo meso. BBC

    08.01.2018. (11:30)

    Brain Killer

    Previše šećera slabi pamćenje i otežava učenje

    Dugoročna konzumacija nekih vrsta šećera može rezultirati neurološkim problemima i pogoršati sposobnost pamćenja – problem su fruktoza i sukroza koje mogu imati štetan učinak na mozak, iako konzumiranja glukoze može imati pozitivan učinak poput kratkoročnog poboljšanja pamćenja, piše Physiology and Behaviour. Zbog šećera koji proizvođači ubacuju u polugotovu i gotovu hranu, prosječna osoba svakodnevno pojede oko 12 žličica šećera, a kontinuirano visoka razina šećera u krvi može dovesti do starenja mozga, odnosno do demencije. Big Think

    19.12.2017. (23:04)

    Onaj dosadni tata što prvo traži da se ruča da bi se dobilo čokoladu...

    Savjeti o hrani: Slatkiši i grickalice nisu hrana – treba ih jesti kao desert

    Velika većina ljudi jede slatkiše i grickalice u gotovo svim prilikama, a najčešći razlog konzumacije grickalica i slatkiša je glad, odnosno njima se sve češće zamjenjuje obrok. Percepcija slatkiša i grickalica kao obroka, a ne kao međuobroka ili deserta opasna je za zdravlje i narušava kvalitetu života. Projektom Vrtim zdravi film utvrđeno je da djevojčice u Hrvatskoj svakodnevno konzumiraju puno više slatkiša u odnosu na dječake, a 40% sedmaša konzumira slatkiše dva ili više puta dnevno. U Hrvatskoj je još i dobro kako je u EU – tamo se jede triput više slatkiša, a najviše u Njemačkoj – 13 kilograma po stanovniku. Monitor.hr

    11.11.2017. (13:26)

    Mućkanje bjelančevina

    4 zakona izgradnje i održavanja mišića

    Luc van Loon je stručnjak za fiziologiju vježbanja i prehranu, a postavio je 4 zanimljiva zakona izgradnje i održavanja mišića:

    Ono si što upravo pojedeš – oko 50% proteina unesenih u tijelo ulazi u cirkulaciju organizma unutar pet sati, a u istom tom periodu 11% enesenih proteina ugrađeno je u nove mišiće. Općenito, čovjek izgubi ili ponovno izgradi 1 do 2 posto mišića svaki dan, što bi značilo da se tijelo iznova izgradi svakih 2 do 3 mjeseca

    Osim što su izvor sirovog mateirjala, proteini su i molekula koje šalje signal za izgradnju novih mišića. Najbolji način da se pojača sposobnost proteina da potakne izgradnju mišića je – vježba prije jela pa mišići postanu osjetljiviji na signale proteina

    Problem s neaktivnosti – netko tko je posve neaktian (npr. leži u bolnici) ne treba jesti, osim ako je apsolutno potrebno. Ako je ikako moguće, treba se pokrenuti barem malo i čak ova minimalna kontrakcija mišića pojačat će sintezu mišića. Udio proteina u jelu treba biti veći kad je čovjek neaktivan, kako bi se osiguralo dovoljno signala za sintezu mišića

    Hranu treba dobro prožvakati (zbog čega su ljudi koji imaju svoje zube mišićaviji od onih s umjetnim zubima) i jesti sjedećki jer jedenje u ležećem položaju usporava probavu proteina i smanjuje sintezu novih mišićnih proteina. Outside

    07.11.2017. (22:17)

    U suradnji s prirodom

    Savjeti o hrani: Koje dodatke prehrani zamijeniti kojom pravom hranom

    Najpopularniji dodaci prehrani – vitamini, minerali, probiotici i omega-3 masne kiseline – ujedno su najrašireniji u obliku cjelovite hrane, što znači da ih je vrlo lako zamijeniti. Pilule kalcija tako se sasvim dobro može zamijeniti mlijekom, sojom, brokulom i bademima, a vitamin C može se dobiti iz naranče, grejpa, jagode, anasa, kelja. Omega-3 masne kiseline dobivamo iz lososa, tune, sardine i oraha, a probiotike iz grčkog jogurta ili kefira. Outside

  • Slične vijesti

    23.04. (09:40)

    Nadomještanje proteina životinjskog podrijetla (meso) u prehrani onima biljnog podrijetla (mahunarke, orašasti plodovi) može pomoći u smanjenju rizika obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti

    Iscrpnije...
    19.03. (10:45)

    Preporuka nutricionista: Ljudi s povišenim kolesterolom trebaju jesti do tri jaja tjedno, zdravi pojedinci mogu i više; najpametnije ih je skuhati ili ispeći, tako nema bojazni od salmonele

    Iscrpnije...
    05.02. (20:30)

    Svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje

    Razbijanje mitova o prehrani: Kava potiče izlučivanje tekućine, alkohol je dobar za probavu

    Njemački nutricionisti pozabavili su se nekim mitovima o prehrani:
    -Za ljude s normalnom težinom nevažno je u koje doba dana jedu, ali ako osoba želi izgubiti na težini, bilo bi uputno da pokuša prestati jesti prije spavanja ili noću
    -Među proizvodima od žitarica, poput kruha, rezanaca, riže i brašna najzdraviji su oni od punoga zrnja, ali nije baš svaka vrsta smeđeg kruha ili onog sa sjemenkama napravljena od cjelovitog zrnja – neke su smeđe zbog ekstrakta slada.

    29.01. (16:30)

    Ne do-kavak, nego do-ručak

    Kava na prazan želudac – usporava metabolizam, izaziva želučane tegobe, diže apetit…

    Ako kava zamijeni doručak usporava se metabolizam, pojavljuju želučane tegobe, raste apetit pa se u poslijepodnevnim satima jede previše, dolazi do lošeg metabolizma glukoze, što je preduvjet dijabetesa, moguć je pad tlaka, dehidracija. Nadalje, zbog preskakanja doručka može doći do kontrakcije žučnog mjehura, oštre boli, povraćanja, žutice, proljeva, hipertenzije i jačanja simptoma menopauze. Dakle, doručak se ne smije preskakati, treba biti najkasnije sat vremena od buđenja i sadržavati ugljikohidrate, bjelančevine i masti. Novi list / Nutrition Explained

    19.01. (12:30)

    Dragi, danas je za ručak šaka oraha, jedna jabuka i dvije mrkve

    Idealna prehrana za zdravlje ljudi i planeta

    Smanjenje konzumacije crvenog mesa i šećera za 50 posto, a udvostručenje konzumacije orašastih plodova, voća, povrća i mahunarki – jedan je od elemenata idealne prehrane po preporuci sveučilišta u Londonu, objavio je Lancet. Ovakvom prehranom spriječilo bi se 11 milijuna preranih smrti godišnje, smanjila emisija stakleničkih plinova i očuvala bioraznolikost, zemlja i voda. Danas je stanje takvo da je jedna milijarda ljudi gladna, a dvije milijarde jede previše pogrešne hrane. CNN