Ograničavaju upotrebu vode zbog suše - kazne idu i do 500 eura - Monitor.hr
25.06. (20:00)

Postajemo pustinja

Ograničavaju upotrebu vode zbog suše – kazne idu i do 500 eura

U talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna velika je kriza zbog ekstremne suše. Proglašena je godišnja uredba u Bologni i okolici kojom se ograničava upotreba vode za piće. Uredba o uštedi će biti na snazi do 30. rujna, a zabranjuje se korištenje van kućanstava od 8 do 21 h. Poseban osvrt dan je zalijevanju vrtova, cvijeća, pranju vozila, a sve kako bi se spriječio gubitak dragocjene tekućine. Za javne površine restrikcija je od 10 do 18 h. Vremenska prognoza pokazuje rast temperature iznad 43ºC u dijelovima Italije koja već trpi posljedice suše. Vodene akumulacije se smanjuju, a ugrožena je poljoprivredna proizvodnja. Udruženje poljoprivrednika Coldiretti navodi da je ugroženo 40 posto poljoprivrednog zemljišta. Padalina je bilo malo još od studenog 2021. godine. Nivo u rijeci Po je izuzetno nizak, najniži u posljednjih 70 godina. Agroklub


Slične vijesti

Prekjučer (17:00)

Novo normalno

Nezapamćene suše u Europi mogle bi postati svakodnevica

Toplinski valovi, nedostatak padalina, uzrokuju štete diljem kontinenta, a dotok pitke vode postao je upitan u mnogim zemljama. Ni Hrvatska nije daleko od identičnog scenarija pa su već odobrena sredstva za navodnjavanje za poljoprivrednike, a redukcija vode uvedena je već u nekoliko županija i općina. Jesmo li dotakli novo normalno? Pitanje je koje se u medijima ovih dana postavlja. Više od 100 francuskih općina nema tekuću pitku vodu dok zemlja ulazi u četvrti toplinski val ovog ljeta, a upravo suša jača pritisak u Europi. Šezdeset posto zemlje u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu bilo je pod upozorenjem ili uzbunom od suše sredinom srpnja. Green

20.07. (22:00)

Mi smo ih samo dokrajčili

Do raspada majanske civilizacije dovela – suša?

Istraživači vjeruju da je razorna suša dovela do građanskog sukoba, koji je zauzvrat doveo do političkog kolapsa. Tada su se ljudi povukli u manja i sigurnija naselja. Osim što nam daje koristan uvid u povijest ovog drevnog naroda, nova je studija također i upozorenje o tome kako klimatske promjene mogu brzo izvršiti pritisak čak i na najstabilnije i najuspješnije civilizacije. Pojavile su se korelacije između povećane količine oborina i povećane populacije u tom području, te između naknadnog smanjenja količine oborina i povećanog sukoba. Dugotrajna suša tijekom 1400. – 1450. godine najvjerojatnije je dovela do napuštanja Mayapana, kažu istraživači. Nedostatak vode bi utjecao na poljoprivredne prakse i trgovačke putove, stavljajući pritisak na ljude Mayapana, sugerira studija. Kako je hrane postajalo sve manje, a situacija sve opasnija, ljudi su ili umirali ili se raspršili. Green

15.07. (15:00)

Nemam mira, ako nestane omiljenog mi sira

Zbog velikih suša u Italiji ugrožena proizvodnja mlijeka i sira

U Italiji nije pošteno pala kiša već mjesecima, a temperature se dižu i do vrtoglavih 40 Celzijevih stupnjeva. Sve to ostavilo je traga na mnogim sferama uključujući i gospodarstvo i poljoprivredu. Mnogi strahuju od potencijalne nestašice brojnih proizvoda. Nizine rijeke Po ne pamte veću sušu od ove što dovodi do veoma nezgodnih posljedica. Neobično suha zima značila je da se snijeg rijetko otapao, a proljetne kiše bile su samo sporadične, što je dovelo do najveće suše u sjevernim regijama Italije u više od 70 godina. Poznate tvrtke koje u Italiji proizvode parmezan, tvrde kako je općenito proizvodnja sira izuzetno smanjena, te da bi uskoro mogao nestati s polica trgovina, čega se plaše i poznati trgovački lanci. Green

14.07. (10:00)

Čekaju nas duga topla ljeta

Trebat ćemo razviti sustave za obranu od suša

Tijekom geološke povijesti Zemlje postojale su brojne oledbe tijekom kojih su se ledenjaci rasli i širili, ali i toplija razdoblja tijekom kojih su se ledenjaci smanjivali, tj. pojačano otapali. Trenutno smo u toplom razdoblju te se ledena površina smanjuje diljem planeta. Prema znanstvenicima, gubitak volumena leda u Alpama do 2050. u odnosu na 2017. iznosit će od 47 do 52 posto. Ljeti će biti sušne, razine podzemnih voda mogle bi se smanjiti. Mediteran, a onda i naš dio obale, područje je koje će se suočiti s manjkom oborine, posebno ljeti. U turističkoj sezoni, uz visoke temperature, to donosi povećan rizik od češćih požara, manjka pitke vode, povećanu potrošnju energije zbog potrebe za dodatnim rashlađivanjem, otežanu opskrbu hranom, posljedice za zdravlje i slično. Neke su države već uvele podzemna skloništa od vrućina. Tportal

03.07. (16:00)

Suša i visoke temperature

Vodostaj rijeke Po najniži u 70 godina

Kombinacija suše, vremena bez kapi kiše u posljednja četiri mjeseca i visokih temperatura pokazale su se pogubnima za rijeku Po, najdužu rijeka u Italiji, koja prolazi kroz velike regije sjevernog dijela zemlje i od presudnog je značaja za trećinu talijanske poljoprivredne proizvodnje. Vodostaj Poa pao je sedam metara i trenutačno je najniži u 70 godina, otkako se mjeri. Suša i visoke temperature kao posljedice klimatskih promjena, prekomjerno iskorištavanje vodnih resursa te različite posljedice zagađenja elementi su koji utječu na vodne resurse, prvenstveno rijeke i jezera diljem svijeta. Slobodna

 

06.06.2019. (18:00)

UN: Dva milijuna Somalijaca mogli bi umrijeti od gladi, kao posljedica suše

24.08.2017. (08:39)

Puca suha grana

Suša u Dalmaciji – najveća otkako postoje mjerenja

U proljeće je u Dalmaciji palo 60% manje kiše od prosjeka, a nastavilo se lipnjem, srpnjem i kolovozom u kojima je – posebno u srednjoj i južnoj Dalmaciji i na otocima – palo tek nekoliko litara po kvadratu, a ovoga mjeseca niti kapi. “Ovakve suše ne bi izdržali ni kaktusi” – kaže mr. Stanislav Štambuk, viši stručni savjetnik Hrvatskog centra za poljoprivredu. Slobodna

24.08.2017. (08:37)

Savjeti: Od vikenda će opet biti vruće, preko 30 stupnjeva, kako pomoći biljkama

14.08.2017. (07:05)

Stota kap

Ekstremna suša: U Gospiću 1% prosječne količine kiše, u Slavoniji četvrtina

Na gospićkom području u lipnju je palo tek jedan posto prosječne količine kiše u tom mjesecu, na širem području Pazina te dijelu zaleđa srednjeg i južnog Jadrana palo je deset posto prosječnih oborina, u dijelu središnje i istočne Hrvatske, na širem riječkom području te srednjem i dijelu južnog Jadrana palo je manje od četvrtine prosječnih padalina, u Dubrovniku, Hvaru, Lastovu, Šibeniku, Splitu, Kninu i Slavonskom Brodu nije pala ni kap kiše u prvih 12 dana kolovoza, a u protekla dva i pol mjeseca pale su zanemarive količine kiše. Zbog ovakve suše urod kukuruza, soje, suncokreta, šećerne repe i maslina bit će upola manji. HRT