Ovogodišnji toplinski valovi ipak blaži od lanjskih - Monitor.hr
08.08.2018. (10:20)

Dokle više?

Ovogodišnji toplinski valovi ipak blaži od lanjskih

“Za očekivati je da će vrućih dana biti još. Od vikenda će porasti vjerojatnost za pljuskove, u unutrašnjosti uz blagi pad temperature, a općenito nakon 15. kolovoza su hladni prodori sasvim uobičajeni”, prognozira dežurna meteorologinja DHMZ-a. “Što se jeseni tiče, zasad prognostički materijali upućuju na to da će srednja temperatura za jesenske mjesece biti viša od višegodišnjeg srednjaka.” Detaljnije o prognozi i niz savjeta za vruće dane – Tportal


Slične vijesti

11.07. (16:00)

Noćna mora na plus 30

Vodič za preživljavanje: Kako se naspavati tijekom nesnosnih ljetnih vrućina

Visoke temperature drastično smanjuju kvalitetu dubokog sna, no tijelo se uz prave trikove može rashladiti. Stručnjaci savjetuju korištenje madraca od prirodnih vlakana poput vune koji ne zadržavaju toplinu, kao i nadmadraca od bambusa ili prozračne lanene posteljine. Izvrstan trik je zamrzavanje jastučnica prije spavanja ili spavanje uz zaleđeni termofor, a pomoći će i mlaki tuš pola sata prije odlaska u krevet uz ostavljanje kose vlažnom. Za djecu je ključno držati zamračene prozore tijekom dana i birati lagane vreće za spavanje od muškina, dok odraslima pomažu tihi ventilatori s vodenom maglicom, termalne prskalice za lice, maske za spavanje i izolirane boce s hladnom vodom na noćnom ormariću. Svakako treba izbjegavati alkohol jer on ozbiljno remeti REM fazu sna i uzrokuje dehidraciju. Guardian

30.06. (12:00)

Nije što je vruće, već što je sparina

Vrućina kao biološki napad: Kako preživjeti toplinski stres bez odlaska u “crveno”

Ljetne vrućine nisu tek prolazna nelagoda, već ozbiljan fiziološki stres-test. Kada ekstremne temperature i visoka vlaga onemoguće hlađenje isparavanjem znoja, tijelo ulazi u termodinamički disbalans. Srce, bubrezi i mozak trpe golemo opterećenje, a kognitivne funkcije opadaju. Posebno su ugroženi djeca, stariji i kronični bolesnici, a ključna opasnost vreba noću kada izostaje rashlađivanje. Razlika između toplinske iscrpljenosti i po život opasnog toplinskog udara leži u poremećaju svijesti. Spas donose isključivo fizikalno hlađenje, pravilna hidracija, sklanjanje u hlad i provjera ranjivih bližnjih – jer ljudsko tijelo nema ugrađeno neograničeno jamstvo. Igor Berecki za Bug

30.06. (01:00)

Svi ćemo se morati preseliti na sjever

Za samo dvadeset godina dijelovi Zemlje mogli bi postati prevrući za život

Video objašnjava opasnost od ekstremno vlažnih toplinskih valova, poznatih kao “wet-bulb” događaji, koji kombiniraju visoku temperaturu i vlagu. Kada vlažnost zraka postane prevelika, ljudsko tijelo se više ne može hladiti znojenjem, što uzrokuje nekontroliran porast unutarnje temperature. Znanstvenici upozoravaju da bismo pri globalnom zatopljenju od 2 °C – što bismo mogli dosegnuti za samo dvadesetak godina – prešli granicu izdržljivosti u mnogim gusto naseljenim regijama (poput dijelova Indije, Kine i istočnog SAD-a). U tim uvjetima jedini spas postaje klimatizacija, no ona preopterećuje električne mreže i dodatno potiče globalno zatopljenje…

29.06. (12:00)

Razmišlja li još netko da se preseli u podrum?

Klimatolog Mirko Orlić objašnjava uzroke i posljedice rekordnog toplinskog vala

Aktualni toplinski val u Europi posljedica je globalnog zatopljenja i “omega fenomena” koji blokira topli zrak nad našim područjem, ističe klimatolog Mirko Orlić za RTL. Naglašava da su ovi ekstremi statistički precizno predviđeni još prije nekoliko desetljeća. Promjene su već očite: more u lipnju doseže čak 27 °C, tropske noći otežavaju odmor, a nužna je i prilagodba radnog vremena na otvorenom. Orlić upozorava da će Hrvatska u budućnosti morati pametnije upravljati resursima i zadržavati obilne zimske oborine za sušne mjesece, umjesto da ih se samo pušta u more.

27.06. (22:00)

I njima treba godišnji

Zašto automobili ljeti gube snagu? Krivac je rjeđi zrak, a ne kvar

Baš kao i ljudi, automobili ljeti teže podnose temperaturne ekstreme. Iako motori ljeti brzo postižu radnu temperaturu, problem nastaje s efikasnošću i snagom. Za optimalan rad motora ključan je točan omjer zraka i goriva. Budući da je vrući zrak rjeđi od hladnog, motor ljeti usisava manje kisika. Zbog toga izgaranje u cilindrima nije optimalno, što dovodi do neizbježnog pada performansi. Kada se tome pribroji i rad klima-uređaja, gubitak snage postaje još primjetniji. Ipak, mjesta panici nema – to je potpuno normalno ponašanje svakog automobila po ljetnim vrućinama. Revija HAK

27.06. (17:00)

Nije samo pustinjska moda

Crna odjeća upija toplinu sunca, ali i tijela.. ključ je u tome da je široka, lepršava i izložena vjetru

Liječnici ljeti preporučuju bijelu odjeću jer reflektira sunčevo zračenje, dok ga crna upija. Ipak, pustinjski beduini i njihove koze tradicionalno nose crno. Znanstvene studije otkrivaju da tajna leži u kroju i vjetru. Strujanje zraka odvodi toplinu s materijala prije nego što ona stigne do kože. Tijelo se tako učinkovito hladi kroz otvore široke odjeće. Ipak, u gradovima bez vjetra bijela i lagana odjeća ostaje najbolji izbor. Index

27.06. (12:00)

Kuhanje po europskom receptu

Znanstvenici upozoravaju da se naš kontinent, nakon Arktika, zagrijava najbrže na planetu

Europa je danas za 2,4 °C toplija nego u predindustrijskom dobu, što je dvostruko više od globalnog prosjeka. Ključni razlozi za ovaj dramatičan trend su brže zagrijavanje kopna u odnosu na oceane, češće zadržavanje stabilnih anticiklona, utjecaj otapanja arktičkog leda te slabljenje mlazne struje. Dodatni paradoks je i čišći zrak – zbog smanjenja onečišćenja i aerosola od 1980-ih, do površine dopire više Sunčeva zračenja. Index… Iako u njoj živi tek desetina svjetske populacije, Europa bilježi čak trećinu globalnih smrtnih slučajeva povezanih s toplinskim valovima, s više od 200.000 preminulih samo u protekle četiri godine. Ključni uzroci ove crne statistike su starenje stanovništva, zgrade projektirane da zadržavaju toplinu te činjenica da manje od 20% kućanstava ima klima uređaje. tportal

26.06. (21:00)

I prije je bilo vruće, ali ti ipak nije trebala klima

Podaci DHMZ-a potvrđuju: Toplinski valovi u Hrvatskoj dolaze sve ranije, traju dulje i postaju opasniji po zdravlje

Znanstvene analize DHMZ-a i europskih službi opovrgavaju tvrdnje dežurnih komentatora da je “i prije bilo vruće”. Podaci pokazuju da toplinski valovi, opasni po zdravlje zbog visokih dnevnih i sve toplijih noćnih temperatura, počinju već u lipnju. Čak 73 % meteoroloških postaja u Hrvatskoj zabilježilo je lipanjske temperaturne rekorde između 2019. i 2025. godine. Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, a 23 od 30 najtežih toplinskih valova od 1950. zabilježeno je nakon 2000. godine, što je izravna posljedica klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

26.06. (09:00)

Neće biti tog hlada da nas spasi

Europa se ubrzano zagrijava: Toplinski valovi postaju dulji i intenzivniji, temperature bi mogle rasti i do 50 stupnjeva

U skoroj budućnosti, možda čak za 20 godina, upozorava ravnatelj DHMZ-a za Dnevnik. Dugoročno rješenje za gradove leži u zelenoj infrastrukturi i pametnom korištenju klima-uređaja. Kratkoročno, građanima se savjetuje oprez, hidracija i sklanjanje u hlad. U Hrvatskoj opasnost raste iz dana u dan, a vrhunac toplinskog vala očekuje se u ponedjeljak, kada će gotovo cijela zemlja biti pod crvenim, vrlo velikim alarmom. Index

15.06. (14:00)

I vrag bi u Delhiju tražio debeli hlad

Delhi gori na 64°C: Termalne kamere otkrile paklene površinske temperature

Glavni grad Indije pogođen je ekstremnim toplinskim valom, a službene temperature zraka redovito prelaze 40°C. Međutim, mjerenja termalnom kamerom organizacije Greenpeace India na ulicama Delhija otkrila su znatno dramatičniju situaciju – površina asfalta i motocikli na suncu dosežu čak 64°C, dok u hladu drveća temperatura pada na “ugodnijih” 40°C. Liječnici upozoravaju da izloženost ovakvim paklenim vrućinama uzrokuje toplinsku iscrpljenost, a u težim slučajevima i zatajenje organa. Građanima se savjetuje stalna hidratacija, nošenje svijetle odjeće te izbjegavanje otvorenog prostora sredinom dana. BBC, Index