Priče imaju oblik: Kurt Vonnegut i grafički prikaz literature - Monitor.hr
Jučer (09:00)

Pričaj mi u grafovima

Priče imaju oblik: Kurt Vonnegut i grafički prikaz literature

Kurt Vonnegut, poznati američki književnik, novinar i satiričar je smatrao da je njegov najljepši doprinos kulturi odbijeni magisterij iz antropologije, u kojem tvrdi da priče imaju oblike koji se mogu nacrtati na grafičkom papiru. Ti su oblici, poput “čovjeka u rupi”, jednako fascinantni kao drevno posuđe. Iako su njegove ideje nedavno vizualizirane kroz moderne, pomalo sterilne infografike, tekst brani taj pristup. Vonnegut, poznat po svojoj izravnosti i praktičnim pravilima pisanja, cijenio bi jednostavnost prikaza. Njegova teorija ostaje briljantan, duhovit i svima razumljiv uvid u samu bit i strukturu pripovijedanja. Open Culture… poznatija su mu djela Klaonica pet, Doručak šampiona, Bog vam dao, Čovjek bez zemlje i druge.


Slične vijesti

01.06. (22:00)

Recept 'à la algoritam'

Poplava AI knjiga na Amazonu: Od lažnih ljubavnih romana do smrtonosnih kuharica

Sve veća prisutnost knjiga generiranih umjetnom inteligencijom na Amazonu izaziva ozbiljne etičke, pravne i sigurnosne probleme. Zabilježeni su slučajevi u kojima su autori pomoću AI-ja masovno izbacivali ljubavne romane, ali i opasni primjeri lažnih turističkih vodiča te kuharica koje miješaju otrovne i jestive gljive. Dok se svjetski poznati pisci pravno bore protiv OpenAI-ja zbog krađe autorskih prava, domaći stručnjaci upozoravaju na opasnost od “kognitivne atrofije” i poplave generičkog sadržaja. Ipak, dio književnika ističe da AI, unatoč otporu javnosti prema robotskim tekstovima, ostaje izuzetno koristan alat za lekturu, uređivanje i brzo testiranje kreativnih ideja. Poslovni

12.05. (15:00)

Intelektualni chic

Književni klubovi slavnih: Čini se da ljudi zapravo ne čitaju knjige, ali ne prestaju govoriti o čitanju

Književni klubovi se mijenjaju. Hobi koji se doživljavao dosadnim i pomalo staromodnim doživio je veliki preobražaj. Danas gotovo svatko tko je svjetski poznat (a zbog prirode moderne slave i mnogi koji su slabo poznati) ima svoj književni klub, bilo u obliku podcasta, web-stranice, YouTube kanala ili newslettera, od Reese Witherspoon, Gwyneth Paltrow, Kaie Gerber do Due Lipe, književni klubovi slavnih popularni su već gotovo cijelo stoljeće, i to s dobrim razlogom; pomažu riješiti mnoge probleme u književnom svijetu. Izdavači ih vole jer pomažu prodaji knjiga. Knjige koje odabere Oprah Winfrey dožive takozvani “Oprah efekt” i brzo nestaju s polica knjižara. Čitatelji vole književne klubove jer im pomažu prepoznati koje su knjige doista vrijedne čitanja, a stvara im manji osjećaj samoće. Današnji kritičari propituju motive slavnih osoba, njihove kvalifikacije i njihovu stvarnu posvećenost književnosti, od preporuke drugorazrednih naslova do toga da oni samo jačaju svoj vlastiti brend, koristeći knjigu kao modni dodatak. Jutarnji prenosi The Economist.

23.04. (10:00)

Ne znam kakva je to kultura, ali je vrlo zarazna

SF serijal ‘Kultura’ Iaina Banksa: Anarhija, AI i hedonizam u svemiru

Serijal Kultura Iaina M. Banksa vrhunac je SF utopije u kojoj su novac, rad i bolest stvar prošlosti. Društvom upravljaju Umovi (Minds), benevolentni oblici umjetne inteligencije koje osiguravaju obilje za ljude i izvanzemaljce, dopuštajući im život posvećen čistom hedonizmu i intelektualnom istraživanju. Ipak, iza te sjajne fasade kriju se etičke dileme o uplitanju u tuđe sudbine.

Ključni stupovi Kulture:

  • Post-oskudna anarhija: Automatizacija je ukinula potrebu za radom i vladom; sve je besplatno i dostupno.
  • Genetska sloboda: Građani po želji mijenjaju spol, izgled ili kemijski balans mozga (glandanje).
  • Moralna siva zona: Odjel Posebne okolnosti tajno intervenira u “barbarskim” civilizacijama, preispitujući granicu između pomoći i imperijalizma.
  • Umovi kao zaštitnici: Superinteligentni brodovi koji nisu vladari, već duhoviti i brižni čuvari sustava.

Na hrvatski su u novijem izdanju prevedene Sjetite se Flebasa i Igrač Igara. Ebsco, Guardian

17.04. (00:00)

Pet zvjezdica za pet mrtvih piksela

“Lajk”, prvi roman Srđana Dragojevića crnohumorna je cinična i nježna priča o društvenim mrežama, smrti, pubertetu i harmoničnoj balkanskoj disonanci

Zamislite pokojnu influencericu koja proganja djecu, a o kojoj piše čovjek koji je psiholog, redatelj i član obitelji koja se ne šali kad kaže da će vas prijaviti Centru. To je, ukratko, “Lajk” Srđana Dragojevića. Radnja je smještena u luksuzni hotel na dalmatinskoj obali, izgrađen na mjestu bivšeg socijalističkog dječjeg odmarališta. Već u toj činjenici krije se veliki dio poetike ovog romana – mjesto gdje su se djeca učila bratstvu i jedinstvu sada je rezervirano za bogate koji bježe od djece. Ironija, naravno, nije slučajna. Lajk je knjiga koju biste trebali pročitati ako volite crni humor, ako mrzite influencere, čak i ako ih volite ili ste jedan od njih pa vam treba ogledalo. Zvonimir Šikić za Ideje.

16.04. (18:00)

Piši globalno, prosi lokalno

Književnost je prestala biti isključivo stvar talenta i postala je borba za pozornost

Suvremena književnost nastaje u procjepu između tržišnih pritisaka i državnih potpora, dok se autori za vidljivost bore na društvenim mrežama, često neovisno o nakladnicima. Iako je sustav demokratiziran lakšim izdavanjem, nestali su globalni bestseleri, a pozornost čitatelja fragmentirana je utjecajem algoritama. Domaći pisci suočavaju se s novim izazovom: globalizacijom i mladom generacijom koja sve više čita na engleskom jeziku. Književna vrijednost tako se neprestano nadmeće s trendovima s TikToka, dok budućnost nacionalnih književnosti ovisi o prilagodbi novim digitalnim navikama i infrastrukturnim ulaganjima. HRT

20.03. (13:00)

Kad jedna slika kaže tisuću riječi, a pisac doda još dvije tisuće

Foto-fikcija: Književnost koja odbija ostati samo na papiru

Tekst istražuje fascinaciju “foto-fiktivnom” književnošću – žanrom u kojem fotografije nisu puki ukras, već aktivni sudionici priče koji potvrđuju ili potkopavaju tekst. Autor predstavlja devet ključnih djela, od kultnog Michaela Ondaatjea do suvremenih dobitnika nagrada poput Justina Torresa. Ove knjige koriste arhivske snimke, Polarolide i “pronađene” fotografije kako bi istražile queer povijest, obiteljske traume, kolonijalizam i mitsku granicu između istine i fikcije. Spoj riječi i slike stvara napetost koja čitatelja vraća dječjem čuđenju slikovnica, ali s dubinom i složenošću vrhunske književnosti za odrasle. Electric Literature

11.03. (09:18)

Tisuće autora objavilo “praznu” knjigu u znak prosvjeda protiv AI koji koristi njihova djela

26.01. (15:00)

Više skrolanja, manje listanja

Post-literarno društvo: kad algoritmi čitaju bolje od nas

Američki novinar Nicholas Carr upozorava na rađanje „post-literarnog društva“ u kojem knjige, književnost i humanističke vrijednosti gube utjecaj pred STEM elitom Silicijske doline. Primjeri poput Sama Bankman-Frieda ilustriraju kulturu koja smatra čitanje zastarjelim, dok digitalna revolucija i AI smanjuju sposobnost duboke koncentracije i kreativnosti. Generativni AI nudi parodiju stvaralaštva, zamjenjujući tradiciju statistikom i algoritmima, dok kultura brze informacijske potrošnje potiče površnost i neznanje. Ipak, Carr ostavlja tračak nade: čak i u zatvoru, SBF može ponovno otkriti vrijednost dubokog čitanja i ljudskog izraza. Bug

21.01. (00:00)

Popis koji više govori o svijetu nego o ukusima

Godišnji izbor Bookse: knjige koje su ih razvalile (i sastavile) u 2025.

Booksin izbor za 2025. otkriva snažan konsenzus: književnost se vraća stvarnosti, ali bez iluzija. Poezija i proza reagiraju na rat, migracije, fašizaciju, tehnologiju i intimne lomove. Izdvajaju se Faruk Šehić i Davor Ivankovac u poeziji otpora, Percival Everett (James) i Paul Lynch (Prophet Song) u politički urgentnoj prozi, te Krasznahorkai, Bužarovska i Claire Keegan kao autori koji nemilosrdno seciraju društvo kroz pojedinca. Zajednički nazivnik? Ogoljen jezik, etička napetost i književnost koja ne umiruje, nego budi. Booksa

27.12.2025. (22:00)

Bijeg od stvarnosti, uz fantasy romantiku i novi set bojica

Najprodavanije knjige: kriminalistički romani, fantasy i psihološki trileri, uz iznenađujući povratak bojanki za odrasle

The Guardian je objavio koje su najprodavanije knjige ove godine u Ujedinjenom Kraljevstvu: Na vrhu ljestvice našao se novi roman Richarda Osmana The Impossible Fortune, peti nastavak iz serijala Thursday Murder Club / Klub istražitelja ubojstava četvrtkom, koji je prodan u više od 390 tisuća primjeraka u tvrdom uvezu. Među najprodavanijima naslovima dominiraju serijali, posebice u žanrovima krimića i „romantasyja”, dok su snažan interes zabilježili i naslovi za mlade i odrasle čitatelje s posebnim književnim svjetovima. Što se tiče književne fikcije, publika je posegnula za romanima koji obrađuju teme bijega i intimnih priča, dok publicistika i self-help i dalje bilježe visoku prodaju, osobito naslovi koji se bave osobnim razvojem i mentalnim zdravljem. Sve popularnije bojanke odražavaju potrebu za opuštanjem i odmakom od ekrana, što upućuje na širi trend potrage za jednostavnijim i smirujućim oblicima kreativnosti. Booksa