Prijeti li Hrvatskoj potpuna zabrana sječe šuma? - Monitor.hr
15.04.2022. (07:00)

Aktivisti svijeta, usporite se

Prijeti li Hrvatskoj potpuna zabrana sječe šuma?

Gotovo pola površine Hrvatske pokrivaju šume, pa je ona jedna od najšumovitijih zemalja Europe. Ali aktivisti tvrde da su šume ugrožene i zato su državnu tvrtku Hrvatske šume prijavili Europskoj komisiji. Hrvatske šume godišnje zasade do devet milijuna sadnica, a krajem 2021. iz hrvatske je Vlade stiglo obećanje da će ta brojka narasti na deset. Istovremeno nas biolog Dušan Jelić upoznaje s pojmom takozvanih “praznih šuma“. Fizički stabala ima posvuda, ali ne postoji ekosustav koji bi uključivao dovoljnu bioraznolikost. Stoga zaziva usporavanje sječe. Ako dođe do vjetroizvale, stablo padne, neka istrune dolje. Jednostavno, radi tog truljenja, doći će do razvoja kukaca, druge flore… Tu će se razviti druga fauna u podnožju, to će omogućiti nekim vrstama kukaca, različitih životinja da se tu nasele. DW


Slične vijesti

24.09. (19:00)

EU se ne sjekira

EU smanjuje sječu, to će je premjestiti negdje drugdje i biti iznimno skupo

Istraživanja pokazuju da smanjenje sječe šuma u EU-u vodi povećanju sječe u drugim dijelovima svijeta, posebno u Sjevernoj i Južnoj Americi te Aziji. Posljedično se ugrožava bioraznolikost, smanjuje industrijska proizvodnja u EU-u i gube radna mjesta. Smanjenje dostupnosti drvenih proizvoda slabi ponore ugljika, dok zamjena drvom drugim materijalima povećava emisije. Studije naglašavaju potrebu globalnih mehanizama kako bi klimatski i ekološki ciljevi bili učinkoviti i izvan EU-a. Nacional

20.09. (15:00)

Neka nam drvo ponovno bude prvo

Ekolozi zvone na uzbunu: zbog smanjenja površine pod šumama, one mogu vezati sve manje CO2 iz zraka

U posljednje dvije godine, 2023. i 2024., šume su apsorbirale manje od četvrtine ugljikova dioksida nego u „najboljim godinama“. Zapravo bismo mogli reći da vezivanje ugljikova dioksida (net forest carbon sink) kontinuirano opada od 2004. godine, ali u zadnjih nekoliko godina doživljava nagliji pad. Dok požare ne možemo izbjeći, jer dolaze sami od sebe, možemo izbjeći sječu šuma radi stvaranja poljoprivrednog zemljišta. Jedno od rješenja je masovno pošumljavanje, međutim nije ni to jednostavno kako se čini: sve šume nisu jednake u pogledu vezivanja ugljikova dioksida. Najbolji, vrlo pozitivan primjer u tom smjeru, jesu šume koje prekrivaju Apalačko gorje u SAD-u, koje su se prestale sijeći nakon što je proglašen nacionalni park. Nenad Raos za Bug

29.07. (00:00)

Zelena zona? Više kao zona sumraka za gnijezda

Hrvatska bez krošnje zaštite: stabla stradaju, ptice bježe

Za razliku od Irske i Njemačke, Hrvatska nema zakonski određeno razdoblje zabrane orezivanja stabala, što dovodi do devastacije zelenila usred sezone gniježđenja ptica. I dok EU direktive štite ptice, domaće institucije nisu usuglašene – Zrinjevac reže, Zavod obećava, a gnijezda padaju. U praksi se često poziva na „sigurnost“, iako procjene stanja stabala izostaju. Europski standardi postoje, ali nisu primijenjeni. Rezultat? Stabla obezglavljena, ptice beskućnice. H-alter