11.08.2019. (21:00)
Prema analizi časopisa Forbes, Vladimir Putin nalazi se u terminalnoj fazi vladavine, a njegov pad predviđa se u roku od najviše tri godine. Režim se suočava s golemim pritiskom: ukrajinski dronovi uništavaju skladišta goriva uzrokujući nestašice, dok uhićenje vojnog blogera Aleksandra Lunina budi duh Prigožinove pobune među vojnicima. Paranoju u Kremlju dodatno je pojačala tajanstvena smrt Putinovog bliskog saveznika Sergeja Ivanova. Forbes zaključuje da bi elita, u strahu za vlastite glave, mogla pokrenuti “Ceausescuov scenarij”, a ključ sudbine drži Kina koja Putina može gospodarski dotući. Index
U jeku rata koji je ušao u petu godinu, Vladimir Putin je na kongresu Ujedinjene Rusije prvi put javno priznao da zemlja trpi ozbiljne probleme zbog sve žešćih ukrajinskih napada unutar ruskog teritorija. Iako tvrdi da Moskva ima resurse za odgovor, situacija na terenu ga demantira. Satima prije govora, ukrajinski dronovi pogodili su rafineriju Slavyansk, a nedavno i objekte kod Jaroslavlja i Moskve. Zbog preciznih udara na naftnu infrastrukturu i logistiku, na okupiranom Krimu proglašeno je izvanredno stanje uz teške nestašice goriva i struje. Putin je za kraj optužio zapadne elite za licemjerje. Index… jučer je uvođo i hitnu, potpunu zabranu izvoza benzina i zrakoplovnog kerozina, dok se istovremeno razmatra i blokada izvoza dizelskog goriva. Index
U razgovoru za Der Standard vojni ekonomist Marcus Keupp upozorava da je Rusija upala u klasičnu “zamku nepovratnih troškova” (tzv. sunk-cost fallacy), što znači da se rat nastavlja jer je u njega već “uloženo previše da bi se odustalo”. Prema njegovoj analizi, logika rata se sama pojačava: umjesto priznanja neuspjeha, država dodatno povećava ulaganja kako bi opravdala prethodne gubitke. Rusija se, kaže, ne može promatrati kao klasična nacionalna država, nego kao krhki višenacionalni imperij sličan povijesnim složenim državnim tvorevinama. Oko 30 milijuna stanovnika nisu etnički Rusi, što dugoročno, uz slabljenje ekonomskih i represivnih kapaciteta, može otvoriti prostor za regionalne napetosti i separatističke tendencije. “Ukrajina odjednom više neće biti toliko važna kada se radi o opstanku vlastitog sustava”, navodi Keupp, dodajući da bi u ekstremnom scenariju moglo doći i do potpunog unutarnjeg kolapsa, iako takav ishod smatra malo vjerojatnim. Večernji
Suočen s gospodarskim pritiskom i iscrpljujućim ratom, Vladimir Putin prvi put nakon četiri godine spominje kraj sukoba i koristi blaži rječnik prema Kijevu. Analitičari smatraju da je riječ o taktičkom populizmu kojim smiruje tjeskobnu rusku javnost, dok istovremeno pokušava prikazati Ukrajinu kao prepreku miru. Rusija ne odustaje od maksimalističkih zahtjeva. Dok Kremlj strože kontrolira internet i strahuje od dronova čak i tijekom parade, na frontu se nastavlja rat iscrpljivanjem. Putinova promjena narativa vjerojatno je priprema terena za proglašenje pobjede bez obzira na stvarne (ne)uspjehe. Index, The Kyiv Independent
Analitičarka Tatjana Stanovaja upozorava na dramatične promjene unutar ruskih elita. Sustav, pritisnut ukrajinskim udarima na rafinerije i međunarodnom izolacijom, postaje autodestruktivan. Među elitama kopni vjera u Putinov plan, jer trenutni status quo ugrožava njihov opstanak. Simbolički poraz očituje se i u “ogoljenoj” paradi na Crvenom trgu, kojoj je srezan budžet i koja će biti bez teške mehanizacije. Dok se unutarnje napetosti i strah od državnog udara gomilaju, Putin djeluje nesposobno za promjenu smjera. Tolerancija sustava prema trenutnom stanju ubrzano nestaje, sugerirajući da je ruska “vertikala moći” ušla u fazu opasne nestabilnosti. Index
Kremlj tvrdi da je Vladimir Putin, na osobni zahtjev Donalda Trumpa, pristao privremeno obustaviti napade na ukrajinske gradove do 1. veljače, ponajprije na Kijev. Moskva naglašava da je riječ o kratkoj i ograničenoj mjeri, dok Ukrajina upozorava da ne postoji službeni sporazum o prekidu vatre. Iako su napadi na energetsku infrastrukturu privremeno smanjeni, ruski udari dronovima i projektilima na više regija i dalje traju, uz civilne žrtve. Zelenski inicijativu vidi kao priliku, ne dogovor. Index
Rat u Ukrajini, koji je Putin najavljivao kao trodnevnu operaciju, traje dulje od sovjetske borbe protiv nacističke Njemačke i postaje sve iscrpljujući za Rusiju. Uz velike gubitke i ograničene teritorijalne dobitke, Moskva se suočava i s urušavanjem mreže međunarodnih partnera – od Sirije i Venezuele do nesigurnog partnerstva s Iranom. Analitičari ističu da ti odnosi nikada nisu bili pravi savezi, već nužni aranžmani. Kremlj, unatoč slabostima, ne pokazuje znakove popuštanja. POLITICO, Jutarnji, Index
Knjiga “Car osobno” ruskih istraživačkih novinara Romana Badanina i Mihaila Rubina razotkriva privatni život Vladimira Putina i njegovu povezanost s političkim usponom Rusije. Suprotstavljajući službeni imidž čuvara tradicionalnih vrijednosti stvarnosti obilježenoj aferama, nepotizmom i vezama s organiziranim kriminalom, autori prate Putina od lenjingradskih dana do vrha vlasti. Knjiga se temelji na svjedočenjima, dokumentima i memoarima te popunjava prazninu nastalu sustavnim brisanjem sjećanja u suvremenoj Rusiji. Icij
Na višesatnoj godišnjoj konferenciji Vladimir Putin govorio je o ratu u Ukrajini, odnosima sa Zapadom i stanju u Rusiji. Ponovio je da Moskva želi mir, ali pod uvjetima koji uklanjaju “uzroke sukoba”, za koje krivi NATO i Zapad. Negirao je odgovornost za rat i pogibije te najavio nove vojne uspjehe do kraja godine. Oštro je kritizirao EU zbog zamrznute ruske imovine, upozorio na eskalaciju nakon ukrajinskog napada na ruski tanker i odbacio ideju da Rusija planira napasti Europu. Index, Jutarnji