Raos: Voda i energija iz zraka – pomoću umjetnog lista - Monitor.hr
15.10.2023. (23:00)

Zvuči komplicirano, ali nije

Raos: Voda i energija iz zraka – pomoću umjetnog lista

Vode i energije ima svuda oko nas: voda je u zraku, a energija u Sunčevoj svjetlosti. Dobivanje i jednog i drugog omogućuje nova nanotehnoška naprava koja nije ništa drugo nego imitacija lista. Metoda je inspirirana biologijom (bio-inspired) jer se povodi za anatomijom lista. List naime ima dva dijela, vanjski sloj (kutikulu) koji sprječava isparavanje vode, i unutrašnji, vlažni sloja (stromu). Na listu, točnije na kutikuli, postoje sićušni kanalići, pore, koji omogućuju protok plinova, a kod nekih biljaka (kserofita) i vode iz zraka u unutrašnjost lista. Sposobnost upijanja vode nove nanospužve, do koje dolazi prije svega zbog dodanog litijeva klorida, je impozantna: 1,16 grama po gramu – što znači da može upiti 16 % više vode od svoje težine. No to se događa samo pri izlaganju jako vlažnom zraku. Kada se stavi na sunce Core-Shell@CNF se zagrijava na 80 oC, pa se između njega i hladne podloge može postići razlika temperature od 60 oC. Ako se između njih stave poluvodički elementi, može se zahvaljujući Seebeckovom učinku, generirati električna struja. Nenad Raos za Bug


Slične vijesti

04.11.2023. (12:00)

Prirodna ušteda

Električna energija iz metanola: indij pomaže platini

U Europi se platina pojavila 1735. godine da bi 13 godina kasnije bila opisana i u stručnoj literaturi. Otada je nezamjenjiva u kemijskom laboratoriju, jer se nijedna kovina ne odlikuje tolikom otpornošću na kemikalije, a usto ima vrlo visoko talište. Još je važna i kao katalizator, iako vrlo skup, a i lako se “otruje” zbog ugljikovog monoksida. Rješenje za taj problem pronašli su kineski znanstvenici u tanašnim, jedva deset nanometara debelim žičicama legure indija i platine. Novom bi se elektrodom mogla postići gustoća električne struje od 6,2 mA/cm2, što je 14,4 puta više od gustoće struje na platinsko-ugljičnoj elektrodi. Pred novom elektrodom leži svjetla budućnost jer je energiju dobivenu iz obnovljivih izvora najbolje pohranjivati u obliku amonijaka ili metanola. Nenad Raos za Bug.

08.08.2023. (01:00)

Malo da ti prodrma DNK

Elektrogenetika: kontrola ljudskih gena pomoću struje

Moderni uređaji za praćenje tjelesne spremnosti pomažu vam da ostanete zdravi tako što broje vaše korake i prate otkucaje srca. Novo istraživanje ETH Zürich daje naslutiti da će budući nosivi uređaji, vjerojatno pojačani s nekoliko implantata i dozom genetskog inženjeringa, izravno poboljšavati naše zdravlje. Naime, eksperimentalna tehnologija koju su osmislili tamošnji znanstvenici koristi male impulse električne energije za pokretanje proizvodnje inzulina u testnim miševima s posebno dizajniranim tkivom ljudske gušterače. Ovo “elektrogenetsko sučelje” moglo bi se koristiti za pokretanje ciljanih gena po potrebi. Bug

16.05.2023. (12:00)

Šok koktel

Raos: Električna struja – mućkanjem vode

Može li se iz vode dobiti električna struja? Pa sad… Ako vodu shvatimo kao energent, onda je očito da ne može. No, voda je fluid, a svaki se fluid (tekućina ili plin) može staviti u stanje gibanja, a onda njegovu kinetičku energiju pretvoriti u električnu. Hidroelektrane su za to više nego očit dokaz. Međutim, lopatice turbina se troše, osovine i zupčanici se habaju, strojni dijelovi u vodi – posebice u morskoj – korodiraju. Da ne spominjemo buku i opasnost za biljni i životinjski svijet. I evo rješenja. Ono se zove na tekućini utemeljen cijevni triboelektrični nanogenerator. Uređaj kineskih znanstvenika proizvodi visok napon, čak 102 V, no zbog male gustoće napona na elektrodama (500 μC m-2), snaga proizvedene električne struje je mala – ne veća od 43 mW po kvadratnom metru elektroda. Isplati li se to? Nenad Raos kaže da da, a objašnjava i zašto, za Bug.