Rekordan broj oboljelih od stresa u Švedskoj

Gori sjever

Rekordan broj oboljelih od stresa u Švedskoj

Šveđani su poznati po uravnoteženosti posla i privatnog života, manje od 1% ih radi 50 ili više sati tjedno, imaju pravo na pet tjedana godišnjeg, dostupan im je fleksibilan rad, država daje velikodušnu porodiljnu naknadu, no svejedno im posljednjih godina ubrzano raste broj ljudi s dijagnozom kroničnih bolesti izazvanih stresom, uključujući “pregorijevanje”. Ova je dijagnoza bila najčešći razlog bolovanja Šveđana lani – preko 20% radnika zbog ovog nije moglo raditi. Najveći porast broja slučajeva, 144%, je među mladima od 25 do 29 godina, pogotovo među ženama.

posao pregorijevanje stres Švedska

Vizitka danas, suradnja sutra – ako ne zaboraviš odgovoriti na poruku

Mreža zlata vrijedi: kako izgraditi kontakte koji otvaraju vrata

Profesionalno umrežavanje nije puka razmjena vizitki, već gradnja stvarnih odnosa koji mogu donijeti posao, znanje i napredak. Ključ je u proaktivnosti – od ranog dolaska na događanja i jasnog predstavljanja do održavanja kontakata porukama, kavama i video pozivima. LinkedIn je neizostavan, ali ni ostale mreže nisu za odbaciti. Daj prije nego što tražiš, budi dosljedan i dostupan. I kad misliš da ti mreža više ne treba – opet idi na taj seminar. Možda baš ondje sjedi tvoj budući poslovni partner. Savjeti

LinkedIn poduzetnici posao poslodavci poslovni savjeti savjeti

S dedom na posao

Do 2034. godine 80 posto radne snage u razvijenim gospodarstvima činit će milenijalci, generacija Z i prva generacija Alfa koja će postati punoljetna

U vrijeme sve manjeg broja radno sposobnih, svijet računa na milenijalce, genzere i prve Alfe da preuzmu uzde tržišta rada. Mladi širom svijeta već pokazuju kako inovacije i poduzetništvo ne čekaju mirovinu – od limunade iz dvorišta do robota za građevinu. Uspješno spajaju društvenu svrhu i profit, mijenjaju logistiku, kozmetiku i prehranu, povezuju generacije i tržišta. I dok se stariji pitaju kamo sve to vodi, ovi mladi već znaju: prema održivijoj i digitalnijoj budućnosti – s više smisla i manje otpada. Poslovni

generacija alfa Generacija Z milenijalci posao tržište rada

Ako ga ne tražite – ostat će vam samo spomenar s Kašjuna

Godišnji odmor je vaše pravo, ne privilegija… regres ovisi o dobroj volji poslodavca

Prema Zakonu o radu, svaki radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, što je najmanje 20 ili 24 dana, ovisno o broju radnih dana u tjednu. Dodatni dani mogu se ugovoriti kolektivnim ugovorom. Pravo na puni odmor stječe se nakon šest mjeseci rada, a kod prekida radnog odnosa koristi se razmjerni dio. Neiskorišteni dani mogu se prenijeti, ali ih poslodavac mora omogućiti ili isplatiti. Blagdani se ne računaju u odmor. Vlastita evidencija je ključ. Poslodavac određuje raspored godišnjih odmora, uzimajući u obzir organizacijske potrebe. Tijekom odmora isplaćuje se prosječna plaća iz prethodna tri mjeseca. Regres nije zakonska obveza, ali ga mnogi poslodavci isplaćuju, često u sklopu neoporezivog iznosa do 700 eura godišnje. U javnom sektoru regres iznosi 300 eura i isplaćuje se do 15. srpnja. tportal

godišnji odmor posao prava radnika regres

Od devet do ponoći, uz 200 notifikacija i jednu anksioznost – gratis

Mladi rade dan i noć, ali više ne žele cijeli život prodati za plaću

Novo izvješće Microsofta pokazuje da mladi diljem svijeta, osobito generacija Z, sve češće rade duge i iscrpljujuće radne dane, no sve rjeđe to žele trpjeti. Uz stotine poruka dnevno, manjak sna i stagnirajuće plaće, sve više njih radije bira ravnotežu i mentalno zdravlje nego uspon na korporativnoj ljestvici. Mnogi rade dva posla da bi kasnije mogli pobjeći od svega, dok drugi postavljaju granice i napuštaju toksična okruženja. Posao više nije svetinja – barem ne za one koji žele živjeti prije mirovine. N1

mladi posao

Ako želiš stručnost, ne ideš na Reddit

Nezastupljenost žena u IT industriji: ‘Jednostavno ih je manje koje to stvarno zanima’… Really?

Iako Netokracija već godinama mapira rodnu nejednakost u hrvatskom IT-ju, potkrijepljeno brojkama – recimo, samo 16% žena nije doživjelo spolnu diskriminaciju, Android developeri u Hrvatskoj imaju 40% veću plaću od kolegica, a u svim zanimanjima i razinama senioriteta žene su, u prosjeku, plaćene 315 eura manje od kolega, pišući ovaj tekst autorica je rezignirano zaključila da nema smisla izvlačiti i predočavati brojke i istraživanja koja dokazuju da se djevojčice sustavno odvraća od STEM područja te da su, posljedično, žene kronično podzastupljene i potcijenjene u IT industriji. Prije svega, jer je iz rasprave na Redditu jasno da oni koji tvrde da diskriminacije nema, u maniri “samo postavljam pitanja” traže da im se predoče brojke i argumenti, a kad ih dobiju, crno na bijelom, jednostavno ih ignoriraju. Oni su već formirali mišljenje i nema tog istraživanja ili izvješća koje će ih razuvjeriti… Netokracija

IT posao rodna ravnopravnost STEM stereotipi

Upskillaj se ili te AI preskilla

Oko 85 milijuna radnih mjesta preuzet će roboti, 40 posto radne snage morat će se prekvalificirati

Tehnološki napredak, osobito razvoj umjetne inteligencije i robotike, ubrzano mijenja tržište rada. Poslovi nestaju, novi se otvaraju, a ključ opstanka postaju prekvalifikacija (reskilling) i usavršavanje (upskilling). Traže se i dalje ono što AI ne može dati: kreativnost, empatija, prilagodljivost i šesto čulo. Umjesto straha, naglasak je na spajanju tehničkih i mekih vještina te razvoju ljudskih kvaliteta koje nijedan algoritam ne može zamijeniti. Poslovni

posao roboti umjetna inteligencija

Da im se pokaže tko je tu šef

Od “ima tko hoće” do “vidi tko odlazi” – radnici preuzimaju kontrolu

Tržište rada u Hrvatskoj doživjelo je velike promjene – od vremena kad su poslodavci lako nalazili zamjene za radnike, do današnje situacije u kojoj se sve više zaposlenika odlučuje na “tihi”, “veliki” ili “osvetnički” otkaz. Psiholog Zvonimir Galić objašnjava da osjećaj nepravde i manjak radne snage povećavaju hrabrost zaposlenih da odlaskom pošalju poruku nezadovoljstva. Posebno su mladi skloniji promjenama, dok stariji traže sigurnost. Iako su plaće nešto porasle, inflacija ih nagriza, a odnos poslodavaca prema zaposlenicima postaje presudan za zadržavanje radne snage. tportal

posao radnici tihi otkaz

Kad plaća iz inozemstva vrijedi više od suvenira s aerodroma

Austrija šampion u eurodomaćinstvu: Gdje radnici kući donose najviše novca?

Radnici koji iz inozemstva šalju novac svojim obiteljima najviše novca po glavi stanovnika šalju u Austriju – čak 1.198 eura godišnje. Slijede Luksemburg, Malta i Francuska. Najveći apsolutni primatelj doznaka unutar EU-a je Portugal. Hrvatska se s prosjekom od 482 eura nalazi iznad EU prosjeka (411 €). Najviše novca šalju radnici iz Švicarske, Njemačke i SAD-a. Podaci pokazuju da je Austrija ne samo izvoznik klasične čokolade, već i uvoznik slatkog novčanog toka iz dijaspore. N1

plaća posao poslodavci radnici

Današnji šefovi moraju biti pedagozi i life coachevi

Mladi traže svrhu, a ne samo plaću: zašto stare metode vođenja više ne pale

Unatoč primamljivim bonusima i jasnim ciljevima, motivacija zaposlenika opada jer klasično transakcijsko vodstvo ne odgovara njihovim dubljim potrebama. Današnji radnici, osobito mlađe generacije, traže svrhu, razvoj i odnose, a ne samo nagrade. Upravo zato nastaje jaz između onoga što menadžeri nude i što zaposlenici traže. Rješenje je u novim, autentičnijim stilovima vođenja koji počinju razvojem samog lidera, poput modela EMANA koji stavlja naglasak na unutarnju stabilnost, empatiju i svrhovito djelovanje. Lider

motivacija posao zaposlenici

Neki već završe s poslom, a mi još nismo ni kavu popili

Koliko zapravo radimo? Hrvati među marljivijima u EU

Hrvatski radnici s prosjekom od 37,8 sati tjedno među najradnijima su u EU, usporedivi s Češkom i Slovačkom. Radni tjedan u zapadnoeuropskim zemljama, poput Nizozemske i Danske, često traje 30–34 sata, zahvaljujući fleksibilnom radu i visokoj produktivnosti. Ipak, Hrvati rade manje od radnika u Turskoj i Srbiji, gdje radni tjedni premašuju 40 sati. Poslovni

posao rad radni sati

Gori sjever