Roboti novinari – revolucija ili kraj novinarstva? - Monitor.hr
01.10.2018. (13:30)

Roboti novinari – revolucija ili kraj novinarstva?

“Teoretski bi botovi mogli davati točne podatke u realnom vremenu, ali opet sve zavisi od toga kako su programirani i u koji kontekst stavljaju određene podatke, koje podatke izostave, a koje naglase… ako novinarstvo nastavi sa samoubilačkom praksom izvještavanja o trivijalnim temama, nametanjem zabave prikazane kroz tračeve, voajerstvo i manipulacije kontekstom, fotografijama i multimedijalnim prilozima, onda će se publika odviknuti od analitičkog novinarstva koje sučeljava argumente za i protiv koristeći vjerodostojne izvore”, smatra Đorđe Obradović, doktor komunikacijskih nauka i profesor na Sveučilišta u Dubrovniku. Aljazeera

[expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”]On dodaje da najveću opasnost po novinarstvo čine upravo novinari. “Kad se novinari naviknu da uz prilog o otmici posade s broda uz obale Nigerije stave fotografiju bilo kojeg broda s bilo kojeg mora i napišu ‘Ilustracija’, nesvjesni da time lažu vlastitu publiku, onda će vjerodostojnost medija postati još manja, a novinarstvo još manje važno publici kojoj će mnogi prilozi biti ‘ilustrirani’ umjesto istiniti. Roboti-novinari taj proces stvaranja sve većeg nepovjerenja u novinare i medije mogu ubrzati, ali da mnogi mediji, novinari i urednici ne teže samo većem broju klikova, gledatelja, slušatelja i čitatelja, bilo bi više prostora za analitičko novinarstvo”, kaže profesor Obradović.
Njega će i biti ubuduće, samo što će možda postati elitno u smislu manjih grupa znalaca koji žele saznati što se događa oko njih i što im utječe na živote, a manje će biti masovno jer će se mase zadovoljavati zabavom i neće ih previše biti briga je li nešto istinito ili nije, nego je li zanimljivo i vizualno privlačno, dodaje on.[/expand]


Slične vijesti

21.02. (13:00)

Ja sam samo novinar

Drago Hedl: Lex AP je lex apokalipsa

Ako mediji pognu glavu i kažu zašto bismo se mi petljali u sve to, pitam se tko ostaje, tko će biti taj kažiprst koji će ukazati na nepravilnost, na nepravdu. Prema riječima istaknutog novinara Hedla, predložene izmjene Kaznenog zakona u Hrvatskoj predstavljaju prijetnju istraživačkom novinarstvu i slobodi medija. Hedl je istaknuo kako će novi zakon ograničiti istraživačke novinare u njihovom radu, te naglašava da su novinari često ključni u otkrivanju korupcije i nepravilnosti te da će nove odredbe ozbiljno ugroziti izvore informacija i slobodu izražavanja. Također upozorava na opasnost od političkog utjecaja na medije, ističući da su novinari često izloženi prijetnjama i pritiscima, posebno kada istražuju visokopozicionirane političare.

Sad prikupljam informacije o “uglednim”, visokopozicioniranim ljudima, saborskim zastupnicima i nude mi novac da ne objavim za njih spornu priču. Naravno, poznat je slučaj notornog Franje Lucića koji mi je vrlo otvoreno i eksplicitno nudio novac. Čak mi je pojasnio da nisam dobro shvatio: da će mi platiti tri puta više nego što me plaća moja redakcija. Srećom, snimio sam razgovor. Da nisam snimio, tko bi mi vjerovao? Ipak je on ugledni član HDZ-a, saborski zastupnik, a ja samo novinar – Drago Hedl u intervjuu za Portal novosti.

20.02. (13:00)

Izgleda da nitko ne voli kada curi

Odlučujući tjedan za Juliana Assangea, sve zviždače i novinarstvo

Utemeljitelj WikiLeaksa mogao bi već u srijedu poslijepodne biti na avionu za SAD. Ondje ga, barem zasad, čeka optužba za cyber kriminal i špijunažu “teška” 175 godina zatvora, a njegova supruga, odvjetnica Stella Morris Assange upozorava da se može preinačiti i u smrtnu kaznu. U utorak ujutro započinje prvi od dva dana novog saslušanja pred Visokim sudom u Londonu, koji je “opasno blizu” da ga izruči; najopasnije upravo za novinarstvo. Od Afganistana i Iraka, preko Sirije i Libije pa i Ukrajine, dokumenti i diplomatske depeše objavljeni na WikiLeaksu dali su nezamjenjiv uvid javnosti u ratove i diplomatske pozadinske igre koje su rezultirale gubicima nebrojenih ljudskih života.

Do dana današnjeg ni jedan čin torture ili “kolateralnog ubojstva” koje je razotkrio WikiLeaks nije procesuiran u SAD-u, zemlji koja je izvan dosega Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. U prvoj ga verziji optužnice terete za cyberkriminal, da bi u dopuni optužnice cyberkriminalu dodali 17 točaka optužbe za špijunažu, a mogućih pet godina zatvora narasta na 175. Upravo je postojanje ovakve optužnice Assange proricao od 2010. godine, braneći se od prozivki za seksualne delikte. Faktograf

01.02. (23:00)

No pasaran

Vučetić: Politička korupcija novinarstvu želi oduzeti riječ i djelo

Istinsko novinarstvo je stvarateljska aktivnost, ono usavršava svijet, čini ga boljim. Ovo nije idealizirani prikaz novinarstva, ono ili pripada stvaranju novog, savršenijeg i poželjnijeg ljudskog svijeta ili, naprotiv, nije riječ o novinarstvu. Novinari napad na novinarstvo doživljavaju kao napad na sebe, zato se bune kada ih se pokušava ušutkati. Prosvjed u Zagrebu je prosvjed protiv pokušaja ušutkavanja ove stvarateljske profesije. U fazi pokušaja ušutkavanja još uvijek postoji šansa da novinarstvo, kao javna stvar, odnosno kao svojevrsni dnevnički zapis dostojanstvenog javnog uma, vlastitim snagama sebe obrani.

To je prosvjed za novinarstvo bez brnjice, odnosno to je otpor prema namjeri političkih nasilnika da novinare pretvore u poslušnike koruptivnih struktura. Politička korupcija nema mjere, ona teži prema tome da zahvati sve segmente stvarnosti, pa tako i istinu. Marko Vučetić za Autograf.

26.11.2023. (15:00)

Ne vjeruj baš svemu što vidiš

Zašto je factchecking ipak bitan

Sva istraživanja pokazuju kako čitatelji žele prvenstveno od mainstream medija da zaustave put dezinformacija u javnost te je zato na nama odgovornost da informacije provjeravamo na najvišoj mogućoj razini jer je fake news sve sofisticiraniji i nažalost novinari se više ne mogu osloniti niti na onu “vjeruj samo svojim očima”. No ne smijemo nikad izgubiti iz vida da su dezinformacije u svojoj biti uvijek provjerljive i u tom procesu nam danas svakako u velikoj mjeri pomažu i factcheckeri” poručio je Dario Markas, glavni urednik web izdanja Večernjeg lista na ovogodišnjem SoMo Borcu. Provjera činjenica igra ključnu ulogu u borbi protiv kampanja dezinformiranja. Pružanjem analize utemeljene na dokazima, osobe koje provjeravaju činjenice mogu učinkovito osporiti lažne narative i pomoći u sprječavanju štetnih posljedica koje mogu proizaći iz raširenog vjerovanja u dezinformacije. Bug

30.10.2023. (17:00)

Novinari ipak mogu odahnuti

Iako su zbog curenja informacija mislili kažnjavati novinare, pitanje je hoće li to uopće moći

Nacional otkriva zašto novi zakon kojim premijer Andrej Plenković na silu želi spriječiti objavljivanje tajnih transkripata iz USKOK-ovih istraga čiji su protagonisti uglavnom njegovi korumpirani ministri, neće imati učinka na novinarsku praksu i informiranje javnosti: izmjene Kaznenog zakona kojima Vlada namjerava uvesti novo kazneno djelo odavanja informacija iz istraga i kažnjavati ga kaznom do tri godine zatvora. potpuno su besmislene i teško će biti provedive, kažu pravosudni stručnjaci. Na čak sedam mjesta u Kaznenom zakonu spominje se fraza ‘u javnom interesu’ što znači da ako se djelo neovlaštenog snimanja ili otkrivanja profesionalne tajne počini u javnom interesu, nije kažnjivo.

28.10.2023. (20:00)

Samo službeni kanali

Duka: Uškopljavanje medija – Premijeru, čemu onda novinarstvo?

Svi koji iz Vlade tumače izmjene zakona, kao ministar Malenica ili ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, tvrde da se one ne odnose na novinare. Vjerojatno ne govore istinu jer i suci, odvjetnici i pravnici objašnjavaju da je to nemoguće, jer novinari mogu odgovarati kao poticatelji ili pomagači u kaznenom djelu. A ako se ide u istragu o tome tko je odao novinaru tajnu informaciju, do toga se najlakše može doći tako da policija na ovaj ili onaj način istražuje novinara koji je informaciju objavio. Postoje tajne kako bi se zaštitio sam okrivljenik ili žrtva ili neki svjedok koji je ugrožen. Ali, posve drugo je kad netko ide štititi informacije koje su od javnog interesa. Ako se ne štiti niti okrivljenik niti svjedok, onda je očito da se zapravo želi zaštititi neku ili neke treće osobe. Javnost je važna i zbog toga da se saznaju neke zloporabe u postupku. A ako to prepustite policiji ili državnom odvjetniku, jasno je da neće policija ili državni odvjetnik izvještavati o vlastitim propustima ili zloporabama. Zdenko Duka za Lupigu.

26.10.2023. (13:00)

True crime iz našeg sokaka

Andrija Jarak predstavio prvu epizodu Dosjea Jarak. Bavi se ubojstvom Pukanića

Serijal ima četiri epizode, a prve dvije tematiziraju ubojstva osnivača Nacionala Ive Pukanića i šefa Nacionalova unaprjeđenja prodaje Nike Franjića. Potom slijedi epizoda posvećena ubojstvu Ivane Hodak, dok će prvu sezonu zaključiti epizoda posvećena generalu Ivanu Koradeu i njegovom krvavom pohodu koji je završio smrću pet ljudi. Prvi dojam nakon prikazane prve epizode, kažu na Indexu, jest da Dosje Jarak nije o samom atentatu otkrio previše informacija koje i dosad nismo znali. Serijal je visokoproduciran, razgovori s brojnim akterima i svjedocima vremena su više nego pohvalni, no zasad ostavlja dojam pojačane dramatičnosti koja je, naravno, svojstvena true crimeu.

19.10.2023. (16:00)

Print is dead. Već odavno.

Modeli financiranja novinarstva u digitalnom dobu sve veći izazov

U strukturi prihoda od globalnog oglašavanja u medijima 2000. godine internet činio samo jedan posto, a novine 34 posto, da bi, prema podacima iz 2021. prihodi od oglašavanja na internetu iznosili 43, a u novinama samo 10 posto, i to s tendencijom daljnjeg pada. Direktor izdavaštva Hanza Medije Tomislav Wruss naveo da se prihod od prodaje novina, ističući primjer Jutarnjeg lista, od 2019. do 2022., smanjio 41 posto, te da je prodaja oglasnog prostora u novinama u tom razdoblju pala za 43 posto. Međutim, prodaja oglasnog prostora na webu istovremeno je porasla 46 posto… HRT

02.10.2023. (22:00)

Dajte radije smjernice za sigurne klikove

Tema migranata ukazuje na problem neetičnog i senzacionalističkog izvještavanja

Centar za mirovne studije uputio je apel medijima u Hrvatskoj kojim upozorava na posljedice pristranog, senzacionalističkog i diskriminatornog izvještavanja o temama migracije, migranata i izbjeglica, uz koji je proslijedio i Preporuke za medijsko izvještavanje o migrantima i izbjeglicama. On dolazi nakon nedavnih naslova o navodnom napadu migrantske skupine na hrvatsku policiju, iako je službeno izvješće ukazivalo da su djelatnici policije samo čuli pucnjavu s druge strane granice. Te su medijske objave poslužile za dodatno raspirivanje panike i straha, što su desne opozicijske stranke iskoristile, uz zahtjev za dodatnom militarizacijom granice. Kulturpunkt

14.08.2023. (22:00)

Make them pay

Autorsko pravo & Big Tech: Pobijedili smo Golijata, ali sad se moramo dogovoriti među sobom

Novinarska autorska prava uzdrmana su od pojave interneta, a situacija nije ništa bolja otkako je svijet dobio svoje prve tehnološke gigante. Kada je vaš posao da stvarate sadržaj, a plod vašeg rada koristi netko treći, jedna od najvećih nepravda koja vam se može dogoditi da za to niste isplaćeni. Izmjene Zakona o autorskom i srodnim pravima koje su pomogle da Hrvatska među rijetkima ne ponovi grešku Francuza u ostvarivanju autorskih prava u novinarstvu tek su početak sage kako će se naknade autorima i nakladnicima isplaćivati. Kako bi se greška izbjegla, direktiva EU implementirana je na drugačiji načinZakon o autorskim i srodnim pravima iz 2021. On predviđa kolektivne pregovore svih udruženih hrvatskih nositelja prava s Googleom, i to ostvarivanjem organizacije za kolektivno ostvarivanje tih prava. Netokracija