Anomalija se događa kada se zvijezde u labavoj orbiti, poznate kao široke dvojne zvijezde, kreću na načine koji prkose standardnim modelima gravitacije koje su uspostavili Albert Einstein i Isaac Newton. Pri ubrzanju nižem od 0,1 nanometra po sekundi na kvadrat, orbita dviju zvijezda odstupala je od Newtonovog univerzalnog zakona gravitacije i Einsteinove opće relativnosti. Ovo otkriće dovodi u pitanje postojanje ‘tamne tvari’, koju se često koristi za objašnjenje takvih anomalija. Naime, tamna tvar ne može igrati ulogu u unutarnjoj dinamici širokih dvojnih zvjezdanih sustava. Chaeovo otkriće treba još proći neovisnu potvrdu. Ako se pokaže kako je u pravu, to će imati ogromne implikacije za astrofiziku, kozmologiju, fiziku općenito i naše poimanje svemira. Next Web
U 19. stoljeću razvila se teorija postojanja još jednog planeta u Sunčevom sustavu, i to kako bi objasnili neočekivanu putanju Urana. Iako su odstupanja bila mala, postojala je razlika između promatrane orbite Urana i načina na koji se prema Newtonovim zakonima ona predviđala, zbog čega je postojanje još jednog planeta bilo logično objašnjenje. No, u 20. stoljeću tu je teoriju pobio Albert Einstein, i to bez gledanja u teleskop. Putem njegove teorije relativnosti uspio je predvidjeti putanju Merkura bez dodatnih planeta koji bi utjecali na njegovo kretanje. Teorija prepoznaje gravitaciju kao rezultat zakrivljenosti prostor-vremena zbog masivnih objekata, pri čemu su objekti koji su bliže masivnim objektima više pogođeni. Tako bi se promjena ili kolebanje Merkurove orbite mogla objasniti teorijom, dok na vanjske planete – na koje zakrivljenost manje utječe – novi izračuni malo utječu. IFL Science
Jedna rečenica o sreći ispisana na komadu papira koju je Albert Einstein napisao 1922. prodana je na aukciji za 1,56 milijuna dolara. Poznati je fizičar poruku dao dostavljaču u hotel u Tokyju jer nije imao novca za napojnicu i rekao mu da će ova poruka jednom postati vrijedna. Imao je pravo – početna cijena na aukciji bila je 2.000 dolara, očekivalo se da će dosegnuti 5 do 8 tisuća dolara, a otišla za milijun i pol. Kupac je anonimni Europljanin. Poruka je ispisana na njemačkom i glasi “Stilles bescheidenes Leben gibt mehr Glück als erfolgreiches Streben, verbunden mit beständiger Unruhe” (slobodan prijevod: “Miran i skroman život donosi više sreće nego potraga za uspjehom koja podrazumijeva stalnu napetost”). Napisao Einstein tada još jednu poruku – “Wo ein Wille ist, da ist auch ein Weg” (“Gdje ima volje, ima i načina”) – koju se pripisuje Lenjinu, ona prodana za 240.000 dolara. Telegraph
Tesla i Newton prakticirali su celibat kako bi svoju energiju usmjerili na rad. No je li to cijena genijalnosti? Jednostavnija se čini Einsteinova metoda, koji je kao vrlo mudar čovjek spavao 10 sati dnevno, a također je često drijemao tijekom posla jer su mu tada na pamet padale najbolje ideje. Osim toga, uvijek je tvrdio da se ne treba pamtiti i mozak opterećivati informacijama koje se mogu negdje naći zapisane. BBC
National Geographic ima novi projekt nazvan Genij. Riječ je o seriji od deset nastavaka koja će svake sezone pratiti drugu važnu povijesnu ličnost. Zvijezda prve sezone je Albert Einstein, a sudeći po uvodnim scenama prve epizode, nema straha da će gledatelje zamoriti beskonačne formule, ima tu dosta seksa, drame i eksplozija. To je pomalo neobična strategija da upoznamo pravog Einsteina, no nije to bez vraga, piše Nenad Polimac. Jutarnji
“Ako imam sat vremena za rješavanje problema, 55 minuta ću potrošiti na razmišljanje o problemu, a pet o tome kako ga riješiti”, Einsteinova je formula rješavanje problema, koja, prevedeno, glasi – kad se problem razumije tad ga je puno lakše riješiti. 24sata, Bright Side
Einstein: Istina i ljepota, dakle nisu nezavisni od čovjeka?
Tagore: Ne.
Einstein: Kad ne bi bilo ljudi Apolon i Belvedere više ne bi bili lijepi.
Tagore: Ne.
Einstein: Slažem se u vezi Ljepote, ali ne i u vezi Istine.
Tagore: Zašto ne? Istina se spoznaje kroz čovjeka.
Einstein: Ne mogu tvrditi da je moja koncepcija ispravna, ali to je moja religija…
Dio razgovora koji su Albert Einstein i indijski filozof, također nobelovac vodili 1930. u Einsteinovom domu u Berlinu. Kažu jedan od intelektualno najstimulativnijih razgovora u povijesti. Brain Pickings