Šonje: Nitko nije požalio što je uveo euro pa neće ni Hrvatska - Monitor.hr
08.06.2019. (14:30)

Treba početi prodavati novčanike u koje stane više kovanica...

Šonje: Nitko nije požalio što je uveo euro pa neće ni Hrvatska

Ekonomist Velimir Šonje u intervjuu Slobodnoj navodi potencijalne koristi od uvođenja eura: niže kamatne stope, troškovi konverzije valuta će nestati, nestanak valutne klauzule u eurima i potrebe za troškovima zaštite od valutnog rizika, pristup likvidnosti Europske središnje banke i izvorima za financiranje stabilizacije u krizama, motiv za bolje ekonomske politike.


Slične vijesti

Prekjučer (18:30)

Turisti i izvoznici unaprijed sretni

Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam po tečaju od 7,5345 kuna za jedan euro

Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj. Plan je da uvedemo euro do 2024. Kaže guverner Vujčić da je Hrvatska ušla u ERM II po tržišnom tečaju 7,53450 kuna za jedan euro i da ga namjerava držati stabilnim. Šest mjeseci prije formalnog uvođenja eura bit će poznat i fiksni tečaj po kojem će se izvršiti konverzija, a nakon toga kao obveza će se uvesti dualno prikazivanje cijena proizvoda, i u kunama i u eurima, kako bi se nastojao neutralizirati efekt porasta cijena zbog zaokruživanja. Poslovni

Prekjučer (12:30)

1. Plaća će zvučati manje

Prednosti i nedostaci uvođenja eura

Prednosti:

Ukidanje valutnog rizika povezanog s tečajem kune prema euru

Hrvatska je ionako visoko eurizirana, veći dio kredita, ali i štednje je u eurima

Trebalo bi doći do smanjenja troškova zaduživanja, odnosno kamatnih stopa na kredite

Uvođenjem eura nestat će i troškovi zamjene kuna u eure i obratno

Pristup Europskom mehanizmu za stabilnost koji služi za pružanje pomoći državama u financijskim problemima

Nedostaci:

Gubitak monetarnog suvereniteta – uvođenjem eura Hrvatska u potpunosti gubi samostalnu monetarnu i tečajnu politiku

Moguće povećanje cijena

Telegram

07.06. (00:30)

Krzno je bolje

Nobelovac Joseph Stiglitz: Uvođenje eura je vjerojatno pogrešno

Kada uvedete euro, odričete se dva glavna sredstva usklađenja u slučaju nekog šoka, a to su prilagodbe kamatne i tečajne stope. Kamatne stope se postavljaju u Frankfurtu, dok tečajne stope na možete podesiti. To znači kada se dogodi neka vrsta šoka ne možete se prilagoditi da bi relativno jednostavno obnovili svoju ekonomiju – kaže Nobelovac Joseph Stiglitz u intervjuu Jutarnjem. U redu je pričati o euru, ali neka euro završi svoj posao, prije no što se priključite.

20.11.2019. (16:30)

Jel Staljin umro?

Treba li se vratiti u 1950.-e da bi pogled u budućnost istoka Europe bio jasniji?

Ekonomski lab analizira pad Berlinskog zida, iz ekonomske perspektive: “Politički liberalizam definiran kao zahtjev za uključivim institucijama – transparentnim, otvorenim, depersonaliziranim, koje funkcioniraju jednako za sve – i ekonomski liberalizam definiran kao zahtjev za fer tržišnim natjecanjem poduzetnika na uključivom tržištu, ideje su koje 2019. rezoniraju jednako kao i 1989. Osobito na istoku Europe. I osobito u Hrvatskoj gdje i dalje postoji velik prostor za napredak na temelju politika koje se rukovode idejama političkog i ekonomskog liberalizma. To ne znači da takozvana tranzicija – prijelaz iz ‘socijalizma’ u ‘kapitalizam’ – nije dovršena. Pravo pitanje glasi kamo se stiglo. Jedno je sigurno: nije se stiglo do kraja”.

04.08.2019. (00:30)

1 i 1 i 1 = 1

Je li na pomolu paritet eura, dolara i funte?

Ekonomski lab u posljednjem izvještaju s globalnih financijskih tržišta piše o mogućnosti pariteta eura, dolara i funte. U skoroj budućnosti mala je vjerojatnost za to, ali trenutni trendovi zaista idu k izjednačavanju, a i razlike u vrijednostima ovih valuta trenutno su malene – tečaj eura je ispod razine od 1,11 dolara, dok je funta pala na 1,079 eura.

30.07.2019. (12:00)

Funta najjeftinija unazad dvije godine – jednu se funtu sad može kupiti za 1,0912 eura; novi premijer Boris Johnson najavio da izlaze iz EU 31. listopada pa i bez sporazuma

09.07.2019. (13:30)

Pa mi ga uveli, samo što ovi to ne znaju!

Promjene za uvođenje eura: Prodaja 90 državnih tvrtki, manje političara u javnoj upravi…

Hrvatska se obvezala na provođenje niza promjena kako bi uvela euro: izmjene zakona o kreditnim institucijama i HNB-u (propisi o omjeru kredita i kolaterala koje banka izdaje, omjeru kredita i prihoda dužnika, dužini trajanja kredita, amortizacijskim kriterijima), zakon o ratifikaciji međuvladine suradnje, Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika, Pravilnik o objedinjenom registru računa, novu organizacija Državnog zavoda za statistiku, preciznije definiranje uloge i financiranja brojnih agencija, donošenje 100 mjera za smanjenje administrativnog opterećenja, nova faza liberalizacije tržišta roba i usluga, dereguliranje rada ljekarni, HZZO mora objaviti natječaj za pružanje usluga fizikalne terapije… Jutarnji

05.07.2019. (12:30)

A, jel smijemo, iz štosa, euro zvati Đuro?!?

Hrvatska poslala pismo namjere, euro možemo uvesti 2023.

Ministar Zdravko Marić i guverner Boris Vujčić jučer su potpisali pa poslali pismo namjere ulaska u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što prethodi uvođenju eura kao službene valute. Da bi se uvelo euro treba provesti reforme u šest područja; jačanje supervizije bankovnog sustava suradnjom s Europskom središnjom bankom; uvođenjem eksplicitnog mandata za mjere usmjerene na zajmoprimce: jače sprečavanje pranja novca; unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka; poboljšanje upravljanja u javnom sektoru; smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo. Najranije euro možemo uvesti 2023.

30.05.2019. (14:30)

Omiljena vrsta krzna odlazi...

Vujčić i Marić zatražili ulazak u nadzorni mehanizam Europske središnje banke – euro za 5 godina

Ministar financija i guverner zatražili su ulazak u Jedinstveni nadzorni mehanizam Europske središnje banke, što je obavezno za sve države članice eurozone. Jedan je to od posljednjih koraka prije traženja uvođenja eura, za što je onda potrebno još pet godina. Večernji ukratko objašnjava kako stvar funkcionira i argumente protivnika i zagovornika eura.

28.05.2019. (11:30)

Životinja koju se na da pripitomiti

Zašto kuna nije postala prava valuta?

Vrlo dobar članak Ekonomskog laba o kuni i euru gdje analiziraju zašto kuna nije postala prava valuta. Kuna je, dakle, zakazala u dvije od tri glavne funkcije novca:
Kao mjerilo vrijednosti kuna funkcionira za predmete manje vrijednosti – od novina i kava, do perilica za suđe. Kad je riječ o velikim vrijednostima – automobila, nekretnina, brodova, nasljedstava ili zemlje – mjerilo vrijednosti je euro.
Sredstvo plaćanja – Vlada zakonom zabranjuje korištenje drugih valuta.
Valuta štednje – više od pola bilančne svote čine devize, a udjel devizne štednje u ukupnoj štednji stanovništva još je veći i kreće se oko 65%.