Stao apartmanski procvat u susjedstvu, iznajmljivači u sve većim problemima - Monitor.hr
05.02.2024. (19:00)

Što je previše, previše je

Stao apartmanski procvat u susjedstvu, iznajmljivači u sve većim problemima

Zadnjih godina na srpskoj planini Zlatibor “procvale” su brojne neketnine, koje se u prvom redu koriste za iznajmljivanje. Ono košta u prosjeku 40 eura po noćenju, iako je sve više apartmana za noćenje od 20 eura, što je po mnogima vrlo povoljno za ovo turističko mjesto. Velika konkurencija dovela je do toga da je izvan sezone teško opstati. Kad se podvuče crta, teško je biti na pozitivnoj nuli jer je iznajmljivača previše pa se natječu tko će dati manju cijenu, posebno izvan sezone. Vlasnicima nekretnina koji ne žive tamo teško je pronaći osobu od povjerenja za održavanje stana. Zbog toga se događa da se odsutnost vlasnika zlorabi, a pomoćno osoblje iznajmljuje stan bez znanja vlasnika i uzima novac sebi. Poslovni


Slične vijesti

Ponedjeljak (16:00)

Hvala BBC-u i nekim rentijerima, neka vam naš BDP oprosti

BBC: Ove turističke destinacije su kao Hrvatska, ali jeftinije

Analiza udruge ABTA pokazuje da britanski turisti sve više napuštaju klasične pakete u potrazi za autentičnošću i nižim cijenama. Uslijed rasta troškova života i geopolitičkih nesigurnosti, fokus se seli na Crnu Goru i Albaniju, baltičke zemlje i sjever Španjolske. Kao prednosti se ističu cjenovna povoljnost u slučaju naših susjeda na Jadranu, hladnija klima kada govore o sjeveru Europe te manje masivnog turizma te dobre gastronomije u slučaju pojedinih regija Španjolske. Trend putovanja vlakom i istraživanja nepoznatih zemalja postaje prioritet, dok cijena ostaje ključni faktor pri odabiru destinacije. Index, BBC

Petak (16:00)

Kad ti je jastuk novi simbol luksuza

Sleep tourism: rastući wellness trend koji u fokus putovanja stavlja kvalitetan odmor

Zbog stresa i digitalne iscrpljenosti, putnici sve više traže destinacije koje nude “kognitivnu prostranost” i regeneraciju. Idealne lokacije za ovaj tip turizma karakterizira blizina prirode, tišina, intuitivno kretanje bez stresa te dizajn interijera podređen dubokom snu. Uz projicirani rast od 12,4% do 2030. godine, prioritet postaje biološka potreba za mirom, pri čemu priroda i fizička aktivnost poput hodanja služe kao prirodni alati za smanjenje kortizola i lakše tonuće u san. Journal

06.04. (09:00)

Tko preživi, trošit će

Hrvatski turizam na steroidima: Investicijski val od 600 milijuna eura

Hrvatska napušta masovni turizam i cilja na premium ligu s investicijskim ciklusom vrijednim više od 600 milijuna eura. Do 2027. očekuje se pet tisuća novih luksuznih soba, uz prosječno ulaganje od 235 tisuća eura po jedinici. Glavni aduti su Valamarov Pical Resort u Poreču i Adrisova obnova hotela Marjan u Splitu, dok globalni divovi poput Marriotta i Hiltona šire mrežu na obali. Pozitivan trend prati i unutrašnjost kroz wellness projekte u Bjelovaru i Topuskom, čime se fokus s broja dolazaka konačno seli na debljinu novčanika i cjelogodišnju ponudu. tportal

19.02. (20:00)

Više troše, manje se guraju

Europski turizam u 2026. raste zahvaljujući dalekim tržištima i većoj potrošnji, popularnost raste kod Kineza i Indijaca

Prema izvješću European Travel Commission (ETC), europski turizam će u 2026. porasti oko šest posto u dolascima, uz snažniji rast s dalekih tržišta (devet posto), osobito iz Kine i Indije (28 posto). Iz SAD-a se očekuje umjereniji rast od oko četiri posto. Potrošnja turista nastavlja rasti brže od dolazaka, a jača i interes za putovanja izvan glavne sezone. Sjeverna i srednja Europa bilježe snažnije relativne poraste, dok popularne mediteranske zemlje zadržavaju stabilne rezultate. Turisti sve više traže “vrijednost za novac” i kraće boravke. Lider

27.12.2025. (09:00)

Trebamo malo stati na loptu

Plava kamenica: Najviše deset ili dvanaest hotela opravdava svoje visoke sezonske cijene

Što je uzrok jako lošim turističkim trendovima? HNB je nedvosmislen: rast cijena u ugostiteljstvu i smještaju. Hrvatska je postala preskupa u usporedbi s drugim mediteranskim turističkim destinacijama. HNB se naravno ne bavi kvalitetom usluga. No, ključno je da Hrvatska u 95 posto svih hotela i restorana nudi vrlo lošu vrijednost za novac. Hrvatska turizam koji vrijedi tri zvjezdice pokušava prodavati kao turizam koji košta četiri zvjezdice, a onaj s četiri po cijeni od pet zvjezdica. Hrvatskom turizmu neophodna je hitna preobrazba, prvo prema rastu osnovne kvalitete hotela i restorana, a zatim prema sustavnom razvoju gastronomskog, vinskog, kulturnog i shopping turizma. Kult plave kamenice

13.11.2025. (15:00)

Nima Splita do Splita

Ne zaboravite ostaviti recenziju: Da nema turista, sve bi u Splitu bilo prazno i dosadno

Četvero mladih ljudi u sedmom nastavku serije “Ne zaboravite ostaviti recenziju”, podijelilo je i svoje motive dolaska u Split. Za turiste, Split je mjesto gdje se sve svodi na doživljaj, no svjesni su i kritika lokalnog stanovništva. Prodali su nam ‘novu Ibizu’, a dobili smo kućni red obiteljskog hotela… kaže jedan razočarani posjetitelj. No, za domaće je Split previše pozicioniran kao party grad. Sve je golo i pijano, svi rigaju, pišaju na sve strane. Smatram da bi se na tome trebalo poraditi i regulirati to… Noćni život privlači tisuće mladih, ali tjera stanare iz vlastitih domova. Klubovi skupljaju lajkove, a Splićani broje neprospavane noći. HRT

17.09.2025. (12:00)

Zamislite ljeto bez gužvi – jer možda će postati trajna ponuda

Turizam na klimavim nogama: era neturizma počela je već danas

Švedski stručnjak Stefan Gössling upozorava da svijet ulazi u “eru neturizma”, gdje ekstremni vremenski uvjeti, rast troškova putovanja i emisije stakleničkih plinova ugrožavaju budućnost globalnog turizma. Hrvatska se nalazi u srednjoj kategoriji ovisnosti o turizmu, ali s vrlo visokim rizikom od oluja i obilnih kiša. Posebno kritične regije su jug Europe, gdje prijete požari, poplave i nevremena. Aviopromet ostaje glavni izvor emisija, a bogati prednjače u njihovom rastu. Gössling zaključuje: svaka turistički ovisna zemlja morat će razviti planove prilagodbe klimatskim promjenama. Novosti

07.09.2025. (13:00)

Kad plaža zjapi prazna, fiskalna blagajna ne

Turistička sezona 2025.: rast prometa, ali i cijena

Hrvatsku je u prvih osam mjeseci 2025. posjetilo 17,2 milijuna turista, uz 89,8 milijuna noćenja – tek neznatno više nego lani. No, podaci Porezne uprave otkrivaju jači rast: broj računa u šest glavnih županija porastao je 4,35%, a ukupni iznos dosegnuo 4,35 milijardi eura, gotovo 10% više. Najveći rast bilježi predsezona i posezona, dok su srpanj i kolovoz stagnirali. Stručnjaci upozoravaju da inflacija i nekomercijalni smještaj iskrivljuju dojam, a ministar prognozira 15,5 milijardi eura prihoda. Ukratko – sezona nije loša, ali ni bajkovita. Index

22.08.2025. (13:00)

Turizam, plaće i sunce – tri migracijska kralja

Šonje o migracijama prošle godine: Hrvatska privlači ljude, ali Zagreb tjera svoje

Migracije 2024. donijele su Hrvatskoj rast stanovništva zahvaljujući neto doseljavanju, ponajviše iz Azije i Južne Amerike. Dok Slavonija i dalje gubi ljude i zbog unutarnjih i zbog vanjskih migracija, turizmom i ekonomskim rastom pogonjene županije poput Zadarske, Istarske i Zagrebačke privlače doseljenike. Zagreb i Split paradoksalno gube stanovništvo kroz unutarnje migracije unatoč dolasku stranaca, što se povezuje s dugogodišnjom krizom urbanog upravljanja. Ključni faktori privlačnosti su razvoj gospodarstva i visoki dohoci, dok turizam djeluje kao moćan, ali ne nužno presudan magnet. Velimir Šonje za Ekonomski lab

21.08.2025. (12:00)

Svi pobjegli s kontinenta, pa makar samo na roštilj u Crikvenicu

Ovogodišnja turistička sezona neće biti rekordna, ali neće ni podbaciti

U prvih sedam mjeseci bilježi se rast od 2% u dolascima i noćenjima. Stranih je gostiju bilo 10,3 milijuna (+1%), a domaćih 1,86 milijuna (+8%), s 7,3 milijuna noćenja. Domaći turisti sve više „krpaju statistiku“, pa ih je danas gotovo dvostruko više nego prije 20 godina. Najviše noćenja ostvareno je na Viru, a najviše dolazaka u Zagrebu. Strance pak i dalje najviše privlači Dubrovnik. N1