Što bi se dogodilo da Zemlja na tren ostane bez kisika? - Monitor.hr
10.10.2017. (12:40)

Samo u teoriji

Što bi se dogodilo da Zemlja na tren ostane bez kisika?

Iako je nemoguće u potpunosti znati, znanstvenici predviđaju kako bi već za 5 sekundi nedostatka kisika posljedice za život na Zemlji bile ogromne (video). Kao prvo, Sunce bi nas spržilo jer kisik blokira UV zračenje. Bez kisika bi izgubili oko 21 posto tlaka zraka, što bi rezultiralo prsnućem unutarnjeg uha svih živih bića. Također, oceani bi se razlili u svemir. Express


Slične vijesti

08.04. (00:00)

Razglednice su poslali, sad se trebaju vratiti kući

Povijesni prelet misije Artemis II: Nove spektakularne fotke

Posada misije Artemis II uspješno je završila povijesni prelet oko Mjeseca, zabilježivši preko 10.000 fotografija. Astronauti su svjedočili spektakularnom “zalasku Zemlje” i rijetkoj pomrčini Sunca koja je iz njihove perspektive trajala gotovo sat vremena. Tijekom misije, ekipa je promatrala bazene Hertzsprung i Orientale, potonji prvi put viđen ljudskim okom. Emotivan vrhunac bio je imenovanje dvaju kratera: Integrity i Carroll, potonji u čast preminule supruge zapovjednika Wisemana. Misija je spojila vrhunsku znanost s dubokim ljudskim emocijama, pripremajući put za buduća istraživanja dubokog svemira. CNN

04.04. (00:00)

Evo jedna skupna fotka svih nas

Povratak čovječanstva Mjesecu: Prve snimke misije Artemis II

NASA je objavila prve fotografije Zemlje snimljene iz letjelice Orion tijekom misije Artemis II. Na snimkama se vidi naš planet u spektakularnim bojama, uz uočljiv zeleni sjaj aurore. Ovo je prvi put u više od 50 godina da ljudi promatraju Zemlju iz ove perspektive. Četveročlana posada, koju čine Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen, nalazi se na desetodnevnom putovanju oko Mjeseca. Ova misija predstavlja ključni korak prema ponovnom slijetanju ljudi na Mjesečevu površinu, prvi put nakon završetka programa Apollo 1972. godine. Jutarnji

  • Astronauti prvi put nakon više od 50 godina napustili Zemljinu orbitu (Bug)

29.03. (00:00)

Veliki brat čuva malog

Zemljin magnetski “zagrljaj” čuva Mjesec i tamo gdje nismo očekivali

Nova studija temeljena na podacima kineskog landera Chang’E-4 otkrila je da Mjesec uživa dodatnu zaštitu od opasnih galaktičkih kozmičkih zraka (GCR) čak i kada je izvan Zemljine magnetosfere. Znanstvenici su uočili pad zračenja od 20%, prvenstveno kod protona niže energije, tijekom dva dana svakog lunarnog ciklusa. Uzrok leži u dosegu Zemljinog magnetskog polja koje, iako oslabljeno, i dalje zakrivljuje putanje čestica (žiro-radijus). Ovo otkriće “džepa zaštite” ključno je za planiranje budućih lunarnih misija, jer omogućuje bolje predviđanje sigurnijih razdoblja za astronaute i osjetljivu opremu. Mreža

09.02. (13:00)

I prije su ljeta znala biti nesnosno vruća, ali tada nije bilo ljudi (ni klima uređaja)

Kako se Zemljina klima mijenjala kroz geološku prošlost i što to znači danas

Zemlja je u dalekoj prošlosti prolazila kroz izrazito topla „hothouse” razdoblja, kada su globalne temperature bile i do 30 °C više nego danas. Tijekom eocena, krede i permsko-trijaskog prijelaza nije bilo leda na polovima, oceani su bili gotovo prevrući za život, a masovna izumiranja pratila su nagle poraste stakleničkih plinova. Zajednički uzrok tih promjena bili su veliki ispusti CO₂, najčešće vulkanskog podrijetla. Glavni zaključak: brzi porast stakleničkih plinova uvijek je u prošlosti vodio ekstremnom zagrijavanju – i današnje zagrijavanje slijedi isti obrazac. Nat Geo

18.01. (14:00)

Pod morem još dijelimo adresu

Europa i Sjeverna Amerika možda se još nisu potpuno razdvojile, ako gledamo tektonske ploče

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Gondwana Research sugerira da razdvajanje euroazijske i sjevernoameričke tektonske ploče u sjevernom Atlantiku još nije u potpunosti dovršeno. Znanstvenici tvrde da područja oko Islanda i Davisova prolaza sadrže ostatke rastegnute kontinentalne kore, a ne samo oceansku i vulkansku, što upućuje na „zaglavljeno“ razdvajanje kontinenata. Ako se potvrdi, ovo otkriće moglo bi promijeniti način na koji se definiraju kontinentalne granice te poboljšati modele tektonskih gibanja, seizmičkog rizika i geoloških resursa. Index

26.11.2025. (19:00)

Kad ti susjed razbije planet – i još ostavi suvenir

Teja, svemirsko tijelo koje je udarilo u Zemlju i stvorilo Mjesec, potekla iz unutarnjeg Sunčevog sustava

Nova studija sugerira da je Teja, planetarna protoplaneta koja je prije 4,5 milijardi godina udarila u proto-Zemlju i stvorila Mjesec, zapravo nastala u unutarnjem Sunčevom sustavu – bliže Suncu nego Zemlja. Analizom izotopa u uzorcima sa Zemlje, Mjeseca i meteorita, znanstvenici su utvrdili da Tejini kemijski potpisi nisu identični Zemljinima, ali najviše odgovaraju materijalu iz unutarnjih regija sustava. To znači da su Zemlja i Teja vjerojatno bile susjedi u ranom protoplanetarnom disku. Index

30.10.2025. (19:00)

Veliki plinoviti brat

Jupiter možda spasio Zemlju od sudbine superzemlje

Novo istraživanje sa Sveučilišta Rice sugerira da je mladi Jupiter spriječio Zemlju da završi preblizu Suncu i postane negostoljubiva “superzemlja”. Analiza meteorita pokazuje da su postojale dvije generacije materijala od kojih su nastajali planeti, a računalne simulacije otkrivaju da je Jupiterov rast preusmjerio plin i prašinu, stvarajući uvjete za kasnije formiranje Zemlje. Znanstvenici zaključuju da je taj plinoviti div ključan za stabilnost Sunčeva sustava – pravi arhitekt našeg kozmosa. tportal

28.09.2025. (20:00)

Naš planet skoro da više nije za ljude

Potsdamski institut za klimu: Ugroženo sedam vitalnih sustava Zemlje

Novo izvješće Potsdamskog instituta za istraživanje klime (PIK) otkriva da je prekoračeno sedam od devet kritičnih planetarnih granica, ugrožavajući vitalne funkcije Zemlje. Nova opasnost je zakiseljavanje oceana, uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva i deforestacijom, što ugrožava morske ekosustave i prehrambene lance. Prekoračeni su i pragovi za klimatske promjene, biosferu i cikluse dušika/fosfora. Iako su zagađenje aerosolima i ozonski omotač još u sigurnim granicama, trendovi su alarmantni. Znanstvenici pozivaju na hitnu akciju, ističući da je destabilizacija planeta sve veća. HRT

28.07.2025. (12:00)

Biljke šapuću satelitima

I naša Zemlja ima puls, pokazuju satelitske snimke


„Puls Zemlje“ odnosi se na ritmične promjene u fotosintezi koje sateliti prate pomoću fluorescencije klorofila izazvane Suncem (SIF) – slabog sjaja koji biljke emitiraju i koji otkriva koliko ugljikova dioksida apsorbiraju, što pokazuje zdravstveno stanje planeta. X