Termin "tihi otkaz" sve je popularniji na internetu - Monitor.hr
26.08. (12:00)

Dok ga ne želiš dati sam

Termin “tihi otkaz” sve je popularniji na internetu

Označava situaciju u kojoj ne napuštate posao odmah, već se prestajete truditi na poslu. Još uvijek odrađujete svoje obaveze, ali mentalno više ne pristajete na kulturu užurbanosti da posao mora biti naš život. Fraza je ubrzo postala mainstream. The Guardian je napisao: “Tihi otkaz: zašto se proširilo puko odrađivanje minimuma na poslu”. Ovaj pojam je definiran i redefiniran. Za neke je to bio psihički odmak od posla. Za druge se radilo o neprihvaćanju dodatnog rada bez dodatne plaće. Tihi otkaz djeluje pasivno agresivno. Ako netko izgara na poslu, o tome treba otvoreno razgovarati u oba smjera. Reći da ćeš odraditi apsolutni minimum jer na to imaš pravo ili zato što imaš problema, zapravo ne pomaže nikome. Index


Slične vijesti

23.11. (16:00)

Svaki je kraj novi početak

Tehnološke tvrtke bore se za Twitterove bivše zaposlenike: “Dođite k nama!”

Otkaz ugovora o radu – Sindikat grafičara i medija

Odbija vas mačo stil upravljanja Elona Muska? Preselite se kod nas! To je otprilike argument kojim se koriste tehnološke tvrtke kojima nedostaje zaposlenika dok pokušavaju namamiti tisuće bivših zaposlenika Twittera koji su dobili nogu ili dali otkaz nakon što je tvrtku kupio najbogatiji čovjek na svijetu. Takav razvoj događaja idealan je za tehnološke tvrtke koje ovih dana pokušavaju pridobiti iskusne inženjerske talente iz Twittera. Katie Burke, direktorica ljudskih resursa u američkoj softverskoj tvrtki Hubspot, kritizirala je Muska zbog izvješća da je otpustio grupu zaposlenika koji su ga ogovarali na internim Slack kanalima tvrtke. “Kao vođi, biti kritiziran je dio vašeg posla. Veliki lideri prepoznaju da vas rasprava i neslaganje čine boljim i dio su procesa. Ako želite mjesto gdje se možete ne složiti (na ljubazan, jasan način, naravno) s ljudima, HubSpot zapošljava”, napisala je Burke na Linkedinu. Lider

 

12.11. (00:00)

Ako ide on, idem i ja

Odlazim, ali vučem druge sa sobom: Quitfluenceri su pošast poslovne zajednice

On radi za stabilnu tvrtku i dobar je u svome poslu, ali na tjednoj bazi pretražuje oglasne ploče na internetu i odlazi na intervjue danima kada radi od kuće. Nakon što primi ponudu za posao koju smatra dostojnom njegove veličine i sposobnosti, on otvoreno dijeli radosne vijesti s ostatkom odjela u firmi i uzbuđeno otkriva suradnicima značajno povećanje plaće. Za njega postoji naziv – on je Quitfluencer. Nakon što takav zaposlenik ode, drugi radnici, koji su već svjesni trendova poput quiet quittingai velike ostavke, sve više počinju razmišljati o oslobađajućem iskustvu promjene posla. Preostali radnici počinju se baviti preispitivanjem svojih odluka, razmišljajući zašto su još uvijek na istom mjestu u istoj firmi. Sada korporacijsko vodstvo mora poduzeti brze i odlučne akcije usmjerene na zaposlenike ili riskirati gubitak najboljih i najsposobnijih ljudi. Obično su prvi koji odustaju i neposredni sljedbenici quitfluencera ujedno i najjači igrači. Lider

23.08. (13:00)

Bolesno!!

Facebook otpustio 60 radnika koje je izabrao algoritam

Najnapredniji AI algoritam za sintezu teksta može pisati i programski kod - Umjetna inteligencija @ Bug.hr

Da algoritmi vladaju svijetom društvenih mreža smo znali, ali nismo znali da se koriste i za menadžerske odluke poput one o tome koje zaposlenike proglasiti viškom i otpustiti. Upravo to se nedavno dogodilo unutar Mete, u čijim su uredima Facebooka u Austinu (Teksas) zaposleni razni moderatori sadržaja. Oni tamo rade preko posredničke agencije Accenture koja s Metom ima ugovor vrijedan čak 500 milijuna dolara godišnje. 60 radnika, koji su na taj način preko Accenturea radili za Facebook, prije nekoliko je dana otpušteno na prilično nehuman i šokantan način: pozvani su na videokonferenciju, na kojoj im je predstavnik Accenturea priopćio da će njihova radna mjesta biti ugašena 2. rujna, a da će plaću dobiti za razdoblje do 3. listopada. Kako im je pojašnjeno, za otkaze ih je odabrao – algoritam. Bug

23.02. (18:00)

Poslodavci trebaju mene, a ne ja njih

Sve više Hrvata dobrovoljno napušta radna mjesta

Portal MojPosao proveo je istraživanje koje je pokazalo da je trend među zaposlenima koji u velikom broju dobrovoljno napuštaju svoja radna mjesta, poznat kao The Great Resignation, zahvatio i Hrvatsku, te da radnici ponajprije odlaze jer međuljudske odnose u tvrtkama doživljavaju lošima. Anketni podaci prilično su zapanjujući – čak polovica ispitanika (51 posto) koji su u posljednjih godinu dana imali posao u tom su razdoblju dali otkaz i promijenili radnu okolinu. Otkazi se daju najčešće zbog loših međuljudskih odnosa, odnosno zbog osjećaja da ih tvrtka nedovoljno cijeni. Premala plaća tek je na trećem mjestu razloga davanja otkaza poslodavcu. Jutarnji

04.12.2021. (18:00)

Poslodavci, tko vas šiša

Ljudi u svijetu masovno daju otkaze

Svjetska gospodarstva su u velikim problemima zbog toga što su radnici počeli masovno davati otkaze na trenutnim poslovima, uglavnom u trgovinama i uslužnom sektoru. Činjenica da su radnici počeli otkazivati ugovore o radu u potrazi za boljim zaposlenjem, zakomplicirala je ionako napetu situaciju u svjetskoj trgovinskoj mreži, pa menadžeri i poslodavci moraju upravljati s dvije krize. S jedne strane, sve im je teže i skuplje nabaviti sredstva za poslovanje, a, s druge strane, radnici im odlaze na druga radna mjesta. Fenomen je najrašireniji u SAD-u, ali se proširio i po ostatku svijeta, iako ne svuda na isti način. Broj radnika koji su dali otkaz popeo se s 3.3 milijuna mjesečno u travnju 2021. na 4.3 milijuna mjesečno u rujnu ove godine, što su povijesne razine. Index

14.09.2018. (01:11)

Rakitiiiiiiiiiiić!

Drago Ćosić je dobio redovni otkaz na HRT-u

“Kakva otpremnina i kakav sporazumni otkaz? Ovim što je Ćosić napravio našoj kući nanesena je neviđena sramota i u obzir nije dolazilo da se o nečemu dogovaramo. Mediji bi nas s punim pravom pokopali, a nakon ovakvog skandala trebat će nam puno vremena da vratimo ugled kod naše publike” – rekao je visokopozicionirani djelatnik na Prisavlju. Ćosić je navodno preprodavao ulaznice za SP u Rusiji. Jutarnji

07.12.2017. (13:44)

Razlozi za odlazak

Najčešći razlozi davanja otkaza – niska plaća i nemogućnost napredovanja

Koji su najčešći razlozi davanja otkaza i je li u pitanju dobro promišljena odluka MojPosao je otkrio u novom istraživanju na gotovo 450 ispitanika. Čak 95% ispitanika izjavilo kako su barem jednom u karijeri dali otkaz. Otkaz je dobilo 37% ispitanika i to većinom zato jer su bili proglašeni tehnološkim viškom. Najviše ispitanika (56%) otkaz je dalo zbog preniske plaće i nemogućnosti profesionalnog napredovanja (50%). Zbog loših uvjeta na radnom mjestu otkaz je dalo 46% ispitanika, a 42% zbog nadređenog. Monitor.hr

07.12.2017. (11:23)

Najčešći razlozi davanja otkaza – niska plaća i nemogućnost napredovanja

Koji su najčešći razlozi davanja otkaza te je li u pitanju dobro promišljena odluka te kakve su bile posljedice, MojPosao je otkrio u novom istraživanju na gotovo 450 ispitanika.

Davanje otkaza

Čak 95% ispitanika izjavilo kako su barem jednom u karijeri dali otkaz. Otkaz je dalo podjednako muškaraca (94%) i žena (96%). Po spolu, također, nema većih razlika; otkaz je tijekom karijere dalo 95% ispitanika sa srednjom te 94% ispitanika s visokom stručnom spremom.

Otkaz je dobilo 37% ispitanika i to većinom zato jer su bili proglašeni tehnološkim viškom.

Razlozi davanja otkaza

Najviše ispitanika (56%) otkaz je dalo zbog preniske plaće i nemogućnosti profesionalnog napredovanja (50%). Zbog loših uvjeta na radnom mjestu otkaz je dalo 46% ispitanika, a 42% zbog nadređenog. Jedan od problema su i prekovremeni sati zbog kojih je 38% ispitanika dalo otkaz, baš koliko (38%) i zbog nemogućnosti hijerarhijskog napredovanja.

„Dva puta sam dala otkaz u svom radnom stažu ( imam ga 20 godina). Prvi put zbog odlaska na novo radno mjesto gdje su mi se nudili uvjete koje sam tada smatrala boljima za sebe, a drugi put sam dala otkaz u tvrtki gdje je bilo nemoguće podnositi nadređenog. Nisam imala drugi posao, i dan danas sam nezaposlena, ali barem sačuvanog zdravlja.“

„Dao sam otkaz u dobrostojećoj firmi u kojoj je zanimljiv i dinamičan posao zbog loše organizacije i manjka radnika postao naporan. Odluka je došla nakon ponude druge tvrtke gdje je bolja plaća uz manji opseg posla i gdje se više cijeni stručna sprema.“

Gotovo polovica ispitanika (47%) imala je već dogovoren novi posao kada su dali otkaz na trenutnom radnom mjestu, dok trećina (32%) nije imala fiksni dogovor za novi posao, ali su već bili u selekcijskom procesu. Petina ispitanika (20%) u trenutku davanja otkaza nisu razmišljali o novom poslu.

Konzultacije uoči otkaza

U procesu donošenja odluke o davanju otkaza tri četvrtine ispitanika se prvo s nekim konzultiralo, prije nego su dali otkaz. Polovica ispitanika (50%) konzultirala se s partnerom/icom, a 45% s obitelji. S prijateljima se konzultiralo 29% ispitanika, a s kolegama njih 15%.

Muškarci u većoj mjeri od žena samostalno donose odluku o otkazu, žene se češće konzultiraju. S osobama u okolini konzultiralo se 63% muškaraca te 78% žena. Muškarci se u većoj mjeri od žena konzultiraju s prijateljima (31% muškaraca i 28% žena) i kolegama (18% muškaraca i 13% žena) dok se žene u većoj mjeri od muškaraca konzultiraju s partnerom (57% žena naprema 36% muškaraca) i obitelji (48% žena i 40% muškaraca).

Ispitanici sa srednjom stručnom spremom u većoj mjeri donose odluku samostalno, bez da su se konzultirali s ikime (33%) nego što to čine ispitanici s visokom stručnom spremom (19%). Najveće razlike po obrazovanju su u konzultiranju s prijateljima; to čini 38% ispitanika s visokom i svega 21% ispitanika sa srednjom stručnom spremom. S partnerom/icom se konzultira 55% ispitanika s visokom i 44% sa srednjom stručnom spremom, a s obitelji 50% ispitanika s visokom te 40% sa srednjom stručnom spremom.
Većini ispitanika davanje otkaza nije bila impulzivna radnja, već su o tome dobro razmislili. Svega 11% ispitanika izjavilo je kako su otkaz dali impulzivno. Najviše ispitanika, njih 30% izjavilo je kako je od odluke do trenutka davanja otkaza prošlo mjesec dana. Petina ispitanika (21%) dala je otkaz tjedan dana nakon što su donijeli odluku. Četvrtina ispitanika (25%) dala je otkaz čak pola godine nakon donošenja odluke o davanju otkaza, a 7% ispitanika čekalo je i do godine dana.

Odluku o otkazu najveći broj ispitanika (42%), prvo je priopćio direktoru. Četvrtina ispitanika (24%) odluku je prvo podijelila sa svojim voditeljem, a 23% s kolegama. Svega 5% ispitanika s odlukom o otkazu prvo se obratila voditelju ljudskih potencijala.

Nema većih razlika po spolu, 42% muškaraca i 41% žena odluku o otkazu prvo su podijelili s direktorom. Nešto više žena (26%) nego muškaraca (21%) odluku o otkazu prvo su podijelile sa svojim nadređenim, dok su muškarci (27%) nešto češće nego žene (21%) svoju odluku prvo priopćili kolegama.

Ispitanici s visokom stručnom spremom (54%) u većoj su mjeri skloni odluku o otkazu prvo reći direktoru nego ispitanici sa srednjom stručnom spremom (34%). Ispitanici sa srednjom stručnom spremom u većoj su mjeri skloni takvu odluku prvo priopćiti nadređenom (26% ispitanika sa SSS i 21% ispitanika s VSS), ali i kolegama (27% ispitanika sa SSS te 18% s VSS).

Nakon davanja otkaza

Većinu ispitanika (62%) prilikom davanja otkaza, poslodavac nije pokušao zadržati. Nešto više od trećine ispitanika (35%) izjavilo je kako im je poslodavac ponudio bolje uvjete za ostanak, ali su odbili, dok je 3% ispitanika prihvatilo ponudu trenutnog poslodavca i odustalo od davanja otkaza.

Poslodavci u većoj mjeri nude ostanak po boljim uvjetima muškarcima nego ženama; 42% muškaraca i 36% žena izjavilo je kako im je poslodavac ponudio bolje uvjete kako bi ostali u tvrtki.

Bolje uvjete za ostanak u tvrtki poslodavci su ponudili 36% ispitanika sa srednjom te 37% ispitanika s visokom stručnom spremom.

Velika većina ispitanika (81%) nakon davanja otkaza osjeća olakšanje, dok ih 54% osjeća zadovoljstvo. Tugu je nakon davanja otkaza osjetilo 16% ispitanika, a ljutnju njih 9%.

Posljedice davanja otkaza

Nakon davanja otkaza trećina ispitanika (35%) nije morala odraditi otkazni rok. Otkazni rok najčešće je bio mjesec dana (31% ispitanika) te dva tjedna (27%). Više od mjesec dana otkaznog roka odradilo je 6% ispitanika.

Nakon što su dali otkaz, većina ispitanika (63%) nije na poslu imala nikakve probleme. Međutim, manji dio ispitanika doživio je da ih nadređeni prijekorno gleda (14%), da su dobivali zajedljive komentare (11%), a manjim djelom (3%) da su dobivali prijekorne poglede od strane kolega.

Žene su u nešto većoj mjeri (40%) imale problema nakon davanja otkaza nego muškarci (33%). Najveća razlika u odnosu na muškarce je to što su žene u većoj mjeri dobivale zajedljive komentare (13%) nego muškarci (7%). Podjednako muškaraca (13%) i žena (14%) dobivali su prijekorne poglede od strane nadređenog.

Gotovo petina ispitanika (18%) nakon davanja otkaza imala je ozbiljne probleme s poslodavcem. Najčešće se radilo o neisplati zadnje plaće ili dijela plaće te zadržavanju dokumenata (radne knjižice) od strane poslodavca.

Većina ispitanika se ipak s poslodavcem rastala u dobrim odnosima (81%).

„Otkaz dajem treći puta i sa svim svojim poslodavcima sam ostala u odličnim odnosima i svi su mi rekli da im se uvijek mogu vratiti.“

„Direktor mi je rekao da sam učinio pravu stvari !!!!!!!“

09.02.2017. (09:31)

Zapelo u grlu

Zadar: Sud odbio zahtjev prodavačice za odštetom nakon otkaza zbog dvije šnite pršuta

Suzana Šešo bivša je radnica Interspara koja je u rujnu 2015., nakon 11 godina rada, dobila izvanredni otkaz jer je za marendu pojela dvije fete pršuta iz trgovačkog lanca. Protiv bivšeg poslodavca pokrenula je tužbu, pa je vraćena na posao, ali kako se poslodavac žalio, opet ga je izgubila, a sada je sud odbio njen zahtjev za naknadu štete. “Kako se osjećam? Ne toliko dobro kao bivši premijer Ivo Sanader ili gradonačelnik Božidar Kalmeta. U rangu sam psa Mede koji nije smio lajati”, komentira slučaj Šešo. Zadarski.hr

29.01.2017. (17:29)

Periodično kalibriranje djelatnika

Skrivena opasnost od eufemizama

Radnici ne dobivaju otkaz, oni se odzapošljavaju i deregrutiraju, zašto što tvrtka doživljava odrast pa mora proći kroz sinergijsko restrukturiranje broja zaposlenika ili kroz reevaluaciju talenata i dio posla mora se outsourceati, right-sourceati, other-sourceati, multi-sourceati ili un-sourceati – korporativne strukture od 1970-ih svako toliko izbacuju neki novi izraz kojim pokušavaju prikriti bolnu istinu – ljudi dobivaju otkaz, posao se prepušta jeftinijoj radnoj snazi izvan matične tvrtke, piše kroničar korporativnog bulšita Mark Peters za BBC.