Tko nije učinkovit, može raditi i 12 sati na dan - Monitor.hr
12.06.2016. (10:49)

Kratko i slatko

Tko nije učinkovit, može raditi i 12 sati na dan

Više vremena provedenoga na radu povećat će količinu stvorene vrijednosti u repetitivnim poslovima. No produljenje radnog dana ide na štetu našega slobodnog, osobnog, obiteljskog vremena. Osim toga, duži rad će smanjiti produktivnost ili učinkovitost, relativni rezultat rada u odnosu na utrošeno vrijeme, piše Lider.


Slične vijesti

29.03. (19:00)

Nek si sami zarade za penziju

Europa u raljama demografske zamke: Održivost mirovina na kušnji

Europski mirovinski sustavi suočavaju se s krizom zbog produljenja životnog vijeka i pada nataliteta. Dok starije generacije očekuju stečena prava, teret financiranja pada na mlade koji rade dulje uz veće doprinose, gubeći vjeru u vlastitu mirovinsku budućnost. Države reagiraju različito: Skandinavija veže mirovinu uz životni vijek, Francuska se bori s nasilnim prosvjedima zbog podizanja dobne granice, a istočna Europa zamrzava isplate. Stručnjaci upozoravaju da međugeneracijski jaz potiče populizam, dok rješenja poput australskog imovinskog cenzusa ili japanskog produljenog rada ostaju radikalne alternative za Europu. Moje vrijeme, Nacional

16.01. (12:00)

Uštedjeli na plaćama, potrošili na statistici

EU izgubila 150.000 radnih mjesta zbog outsourcinga u samo tri godine

Prema podacima Eurostata, države EU izgubile su oko 150.000 radnih mjesta zbog outsourcinga između 2021. i 2023., gotovo tri puta više nego što ih je istim procesom stvoreno. Najveći neto gubitak zabilježila je Njemačka (50.000), dok su Poljska i Mađarska među najpogođenijima relativno gledano. Iznimke su Irska, Češka i Španjolska, gdje je outsourcing donio neto rast zaposlenosti. Glavni motiv preseljenja je ušteda troškova rada, a većina poslova seli se unutar EU-a ili u Indiju. Poslovni

11.01. (23:00)

Skrolati, to znaju

Hrvatski studenti žele raditi na daljinu, ali im nedostaju ključne digitalne vještine

Novo istraživanje Instituta za istraživanje migracija na uzorku od 1200 hrvatskih studenata pokazuje da većina priželjkuje rad na daljinu, uključujući rad za inozemne poslodavce iz Hrvatske. Digitalni i hibridni modeli rada percipiraju se kao poželjni i motivirajući, uz bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života. Međutim, razina digitalnih kompetencija uglavnom se svodi na osnovne alate, dok tržište sve više traži znanja iz područja programiranja, analitike podataka, AI-ja i kibernetičke sigurnosti. Istraživanje upozorava na ozbiljan nesrazmjer između ambicija i stvarne pripremljenosti. Index

15.08.2025. (12:00)

Od rada se živi, od doplatka preživljava

Njemačka: Minimalac donosi više od socijalnog doplatka čak i u najgorim scenarijima

Studija WSI-ja pokazuje da i u najnepovoljnijim scenarijima rad za minimalnu plaću donosi više novca od građanskog doplatka. Analiza triju tipičnih kućanstava otkriva da samac na minimalcu ima 557 eura više, samohrana majka 749 eura, a četveročlana obitelj 660 eura više nego na doplatku. Razlike ovise o cijeni stanovanja, ali i u najskupljim gradovima rad se isplati. WSI odbacuje tvrdnje da se od doplatka “dobro živi” te poziva na ulaganje u pristupačno stanovanje i edukaciju radno sposobnih korisnika. tportal

10.06.2025. (21:00)

Rad do groba – sad i službeno preporučeno

Svjetska banka tvrdi da Hrvati “prekratko rade i prerano idu u mirovinu”

Svjetska banka predlaže Hrvatskoj niz mjera za održiviji mirovinski sustav, uključujući postepeno podizanje dobi za umirovljenje na 72 godine. Ističu da Hrvati prekratko rade, što stvara pritisak na sustav. Među prijedlozima su i obavezna isplata iz drugog stupa, ranije prijevremeno umirovljenje te bolje usklađivanje i pravedniji izbor mirovina. Analiza pokazuje kako bi podizanje dobi za umirovljenje najviše doprinijelo stabilnosti sustava, dok trenutno kratki radni vijek i brojni izuzeci pogoršavaju omjer radnika i umirovljenika. N1

20.05.2025. (12:00)

Neki već završe s poslom, a mi još nismo ni kavu popili

Koliko zapravo radimo? Hrvati među marljivijima u EU

Hrvatski radnici s prosjekom od 37,8 sati tjedno među najradnijima su u EU, usporedivi s Češkom i Slovačkom. Radni tjedan u zapadnoeuropskim zemljama, poput Nizozemske i Danske, često traje 30–34 sata, zahvaljujući fleksibilnom radu i visokoj produktivnosti. Ipak, Hrvati rade manje od radnika u Turskoj i Srbiji, gdje radni tjedni premašuju 40 sati. Poslovni

02.05.2025. (22:00)

Mirovinski sudoku s četiri decimale i nula nade

Kad godina rada vrijedi kao sat – doslovno

Unatoč rastu plaća, stvarna vrijednost godine rada pri odlasku u mirovinu iznosi tek 13,57 eura – što je otprilike koliko vrijedi jedan sat rada prosječnog zaposlenika. Komplicirani sustav bodova i faktora svodi radni vijek na simbolične iznose, a najniža mirovina (13,99 €) jedva prelazi tu granicu. Iako prosječna plaća doseže 1416 €, većina radnika prima manje. Reforma mirovinskog sustava najavljuje promjene, ali dok čekamo, umirovljenici sve češće ponovno rade – jer mirovina jednostavno nije dovoljna. tportal

30.03.2025. (00:36)

Radnici u Sloveniji i dalje zarađuju 64 posto više nego u Hrvatskoj

18.02.2025. (12:00)

Work smarter, not harder

Pet trikova za produktivnost: Kako raditi pametnije, a ne napornije u 2025. godini

  • Koristite prave alate – Tehnologija i automatizacija mogu vam olakšati posao i povećati produktivnost.
  • Radite u intervalima – Fokusirani rad u blokovima (npr. 90 minuta) uz pauze poboljšava učinkovitost.
  • Organizirajte radni prostor – Uredan i funkcionalan prostor smanjuje stres i povećava koncentraciju.
  • Postavite realne rokove – Razbijanje zadataka na manje dijelove smanjuje pritisak i poboljšava planiranje.
  • Izbjegavajte multitasking – Fokusiranje na jedan zadatak odjednom povećava kvalitetu rada i smanjuje pogreške.

Forbes

13.12.2024. (17:00)

Kad stan pretvoriš u ured

U stambenim zgradama moći će se obavljati ‘tihe i mirne djelatnosti’

Tiha i mirna djelatnost podrazumijeva gospodarsku djelatnost koja se obavlja tako da se ne čuje niti prouzrokuju vibracije u susjednim stanovima i zajedničkim dijelovima zgrade te da je prilikom obavljanja gospodarske djelatnosti u stanu stalno prisutna osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja. To su primjerice knjigovodstveni servisi, javni bilježnici, odvjetnički uredi i slični.  Za obavljanje takvih djelatnosti nije potrebna (pored registracije) i suglasnost suvlasnika budući da ista ne utječu negativno na život stanara. Za druge djelatnosti koje se sve češće obavljaju u takvim prosotrima, poput organiziranog vježbanja, plesa i sličnog potrebno će biti ishoditi dozvolu o promjeni namjene prostora. Zgradonačelnik