U Hrvatskoj si 14 posto stanovnika ne može priuštiti zdravu prehranu, Rumunjska daleko najsiromašnija - Monitor.hr
26.09.2024. (17:00)

Ostali neka jedu kolače

U Hrvatskoj si 14 posto stanovnika ne može priuštiti zdravu prehranu, Rumunjska daleko najsiromašnija

Većina ljudi hrani se nezdravo. Prerađene namirnice, masti i šećer uzrokuju pretilost i druge bolesti. Stoga je zdrava prehrana sve veći izazov današnjice. No zdrave namirnice često su znatno skuplje i mnogi si ih ne mogu priuštiti. HRT donosi infografiku koja pokazuje kako tu ne stojimo toliko loše – Rumunjska je daleko najsiromašnija zemlja, gdje si čak 56 posto stanovnika ne može priuštiti zdravu prehranu. Najbolje stoje Švicarska, Nizozemska i Belgija, gdje taj postotak iznosi tek 1, a blizu su Francuska i Austrija. Mi smo ipak najgori u našoj regiji, zdrave namirnice su nam nedostupnije nego stanovnicima Srbije, Albanije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, iako nešto bolje stojimo od Grčke i Sjeverne Makedonije.


Slične vijesti

Ponedjeljak (08:00)

Od čokolade do six packa: kratka povijest prehrambenih drama

Psihijatar Handl kod Stankovića: Ljudi se prejedaju jer se ne znaju nositi s osjećajima

Poremećaj prehrane je nešto što je pitanje opterećenja oblikom tijela, težinom tijela i hranom. Najčešće je razlog u emocijama. Istaknuo je kako se neki prejedaju zato što su veseli, a neki zato što su tužni. Dotaknuo se standarda ljepote. Rekao je kako su u 20-im godinama prošlog stoljeća bile reklame za debljanje za žene. Patrijarhat je donio lov i kretanje i odjednom je sve postalo na crtu. Tako da danas imate situaciju da žena koja je sexy, mora isto imati “six pack” kao i muškarac. Žene su strašno opterećene time, kaže. Rekao je kako ne postoji zdrava i nezdrava prehrana, već uravnotežena i neuravnotežena. Poremećaji prehrane ne liječe se jednostavno, već u velikom timu, s puno empatije. HRT

14.04. (20:00)

Plenkoviću vidi, slobodno možeš smanjiti mirovine

Matematičari izračunali da minimalna cijena za hranu u Hrvatkoj može iznositi 3,42 eura dnevno

Računica iza koje stoje profesor i docent s Katedre za matematiku zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Krunoslav Puljić te njegov student Marco Navarro Copa pokazala je da je prehranu moguće zadovoljiti s iznosom od već 3,42 eura na dan. Njihov zadatak, nastavlja, bio je pronaći minimalnu cijenu koju je potrebno platiti za namirnice, a da pritom budu zadovoljene zadane, odnosno preporučene, količine hranjivih tvari koje je potrebno unijeti u organizam, kako bi tijelo dobilo dovoljnu količinu vitamina, minerala, proteina, energije i slično. Jutarnji, Velika škrtica

13.04. (19:00)

Mislili su promijeniti ambalažu i dalje prodavati isto

EU na mala vrata propušta GMO, u Hrvatskoj zasad ipak vlada otpor

Raznorodne krize u Europi i svijetu posljednjih godina, od pandemijske do ratne i ekonomske, već se redovno danas koriste za argument uz tezu kako ovom kontinentu prijeti prehrambena nesigurnost. No ta se bojazan sve više rabi u zagovoru politika usmjerenih na dereguliranje EU-ograničenja za uzgoj i prodaju genetski modificirane hrane. Dotične agrokulture pritom se više ne zovu GMO, nego NGT – nove genomske tehnologije. No, to je tek marketinško rebrendiranje genetski modificrane hrane. Kako tvrdi naša europarlamentarka Biljana Borzan, kompanijama bi se moglo ubuduće omogućiti da ne označuju proizvode s GMO-om, čime potrošači gube pravo svjesnog biranja što jedu. Trenutačni zakonodavni okvir, u Hrvatskoj je to Zakon o GMO-u, vrlo je restriktivan prema genetskim igrama na polju, te zabranjuje bilo kakvu sjetvu GM-kukuruza, soje ili uljane repice. Slično je na prostoru cijele EU. No, novim se laboratorijskim izumima želi omekšati europska regulacija GM patenata. DW

07.04. (19:00)

Zdravlje na tanjuru: Kemija koja bi i Breaking Bad učinila ljubavnom pričom

Kemikalije u hrani: Što jedemo i kako se zaštititi

Kemikalije u hrani sve više zabrinjavaju stručnjake, političare i potrošače. Aditivi poput sintetičkih antioksidansa, pesticida i plastike mogu imati negativne učinke na zdravlje, uključujući poremećaje hormona, rak i srčane bolesti. Stručnjaci savjetuju ograničavanje prerađene hrane, odabir organskih namirnica te smanjenje izloženosti plastičnoj ambalaži. Iako su potrebna dodatna istraživanja, umjeren pristup prehrani može pomoći u smanjenju rizika. tportal

01.04. (12:00)

Čak su i granicu definirale ovce

Nova epizoda Knjazove emisije posvećena janjetini… povezana je s porijeklom imena naše Dalmacije

Smatra se da delma ili dalma na ilirskom jeziku znači ovca. Dalmacija bi bila u prijevodu područje ovčara ili ovčarska pokrajina. Rimljani su u biti njih nazvali ovčarima – Delmatima. Htjeli su istaknuti ono najvažnije, a to je da su ih oni i uzgajali, i glavni element prehrane su im bile ovce, odnosno janjad. Čak je današnja granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine povučena po liniji stočarenja. Tamo dokle su stizali dalmatinski ovčari, to je danas Hrvatska, a tamo dokle su stizali livanjski ili duvanjski ovčari, tamo je bosansko-hercegovački dio. HRT

14.02. (09:00)

'Topli obrok, hladna istina'

Upotreba plastičnih posuda za dostavu hrane može povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema

Kad sljedeći put naručite dostavu hrane, učinite si veliku uslugu i prebacite je na klasični tanjur. Naime, nova studija, objavljena u časopisu Ecotoxicology and Environmental Safety, pokazala je kako konzumiranje hrane iz plastičnih posuda za dostavu hrane može znatno povećati rizik od kongestivnog zatajenja srca. Plastika može sadržavati bilo koju od oko 20 tisuća kemikalija, a mnoge od njih predstavljaju rizike za zdravlje. Iako u svom radu nisu provjeravali koje točno kemikalije iz posuda za hranu ulaze u samu hranu, primijetili su vezu između uobičajenih spojeva plastike i srčanih bolesti te između bioma crijeva i srčanih bolesti. ZimoForum

11.02. (20:00)

Kruh s dodanim proteinima...

EU odobrila brašno od crva u hrani, na negodovanje nekih

EU je odobrila korištenje brašna od ličinki crva brašnara u prehrambenim proizvodima poput kruha, tjestenine i sireva. Iako su insekti prehrambeni tabu u zapadnim kulturama, već su dio jelovnika za dvije milijarde ljudi. Brašno od crva bogato je proteinima, željezom i vitaminima te ekološki prihvatljivije od mesa. No, nisu svi oduševljeni „skrivenim“ životinjskim sastojcima u hrani. Insekti se moraju jasno deklarirati, a oni koji ih žele izbjeći – neka počnu temeljito čitati etikete. DW

25.01. (20:00)

Svejedni spas: jedite kao svinje

Raos: Mane isključivo mesne prehrane

Istraživanja mesojedne dijete otkrivaju ozbiljne nedostatke ključnih nutrijenata poput vitamina C, vlakana i magnezija, dok natrija ima previše, što narušava ravnotežu organizma. Povijest nas uči da je raznolika prehrana, poput one škotskih mornara s limunovim sokom i kiselim kupusom, ključ zdravlja. Vegetarijanstvo također nije idealno zbog nedostataka i antinutrijenata. Zaključak? Jedite raznoliko, baš kao svinje, jer ljudi su, poput njih, svejedi – i ne traže rješenja u ekstremima prehrane. Bug

28.12.2024. (15:00)

Vrijeme za novogodišnje odluke kojih se nitko neće držati

Kult plave kamenice: Ljudi pretjeruju kad kažu da se za tih sedam dana nenormalno udebljaju…

Ne jede se zapravo isključivo meso za Božić. Količinu kolača koja se pripremi za taj 25. prosinca jednostavno je nemoguće izmjeriti, ali vjerujte mi kada vam kažem: sasvim ju je moguće pojesti… Pogotovo uzevši u obzir da se i narednih tjedan dana, sve do Nove godine, jedu ostaci te veoma obilne hrane pripremljene povodom božićnog slavlja. Ono bez čega se sve to vrijeme međutim nikako ne može, a i to je, čini mi se, već postala tradicija, i to poprilično iritantna, to je jadikovanje oko toga da se za to vrijeme između Božića i Nove godine neumjesno prejedamo. Svi se, kao, nešto žale da previše jedu i piju, ne mogu disati ili, štojaznam, da se nenormalno debljaju… Miro Par za Kult Plave Kamenice

26.12.2024. (21:00)

Osim ako ti blagdani ne traju cijelu godinu

Svi pričaju kako se za blagdane udebljaju do 5 kg, no za to bi trebali unositi puno više kalorija nego što misle

Tradicijska obiteljska druženja za vrijeme blagdana potiču nas na količinski veću konzumaciju hrane od uobičajene zbog čega imamo nešto veći kalorijski unos. Za vrijeme božićnih blagdana, pojašnjava, u prosjeku konzumiramo od 500 do 1.000 kalorija više od potrebnog za održavanje naše tjelesne mase što može dovesti do porasta tjelesne mase za otprilike 0,5 – 1 kg, kaže nutricionistica za Agroklub. Da bismo se udebljali pet kilograma u tjedan dana potrebno je unijeti u prosjeku oko 7.000 kalorija dnevno što je gotovo nemoguće ili vrlo rijetko postići.