U Hrvatskoj si 14 posto stanovnika ne može priuštiti zdravu prehranu, Rumunjska daleko najsiromašnija - Monitor.hr
26.09.2024. (17:00)

Ostali neka jedu kolače

U Hrvatskoj si 14 posto stanovnika ne može priuštiti zdravu prehranu, Rumunjska daleko najsiromašnija

Većina ljudi hrani se nezdravo. Prerađene namirnice, masti i šećer uzrokuju pretilost i druge bolesti. Stoga je zdrava prehrana sve veći izazov današnjice. No zdrave namirnice često su znatno skuplje i mnogi si ih ne mogu priuštiti. HRT donosi infografiku koja pokazuje kako tu ne stojimo toliko loše – Rumunjska je daleko najsiromašnija zemlja, gdje si čak 56 posto stanovnika ne može priuštiti zdravu prehranu. Najbolje stoje Švicarska, Nizozemska i Belgija, gdje taj postotak iznosi tek 1, a blizu su Francuska i Austrija. Mi smo ipak najgori u našoj regiji, zdrave namirnice su nam nedostupnije nego stanovnicima Srbije, Albanije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, iako nešto bolje stojimo od Grčke i Sjeverne Makedonije.


Slične vijesti

Prekjučer (19:00)

Jedeš malo - skidaš salo. Mjeriš što ti je ostalo

Zašto dijete ne djeluju i što zapravo pomaže kod mršavljenja

Iako su dijete svake godine hit među novogodišnjim odlukama, istraživanja pokazuju da dugoročno uglavnom ne funkcioniraju. Analiza 121 studije potvrđuje da većina dijeta vodi do jo-jo efekta. Razlozi su društvene navike, biološki mehanizmi poput leptinske rezistencije i prehrambeno okruženje prepuno visoko prerađene hrane. Stručnjaci savjetuju manje alkohola i šećera, više povrća, izbjegavanje industrijske hrane te jedenje samo kada ste stvarno gladni. Nova rješenja nude personalizirana terapija i lijekovi, ali bez čarobnog prečaca. DW

13.01. (21:00)

Uvoz na tanjuru, minus na selu

Hrvatska poljoprivreda pod pritiskom vremenskih nepogoda, bolesti i sporazuma Mercosur

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović upozorio je na velike štete u plasteničkoj proizvodnji i poljoprivrednoj infrastrukturi zbog zimskog nevremena te potrebu za novim modelom osiguranja kroz poseban fond. Istaknuo je i rast broja bolesti u stočarstvu te nemogućnost izolacije Hrvatske. Posebno problematičnim smatra sporazum Mercosur, koji ocjenjuje „nužnim zlom“ jer otvara tržište jeftinijim proizvodima nižih standarda, dok europska poljoprivreda snosi najveći teret liberalizacije. HRT, Index

13.01. (20:00)

Toplo, gusto i domoljubno

Youtuber testirao vojne obroke iz cijelog svijeta, paketom hrvatskih vojnika – vrlo zadovoljan

Paket se sastoji uglavnom od Podravkinih proizvoda, od paštete, konzerve sardina, purećeg nareska, ali i instant juha i napitaka, graha s hamburgerom te sušenog voća i meda, ali i čokolada te keksa. “Kušao sam obroke iz cijelog svijeta, ali mislim da sam upravo pronašao novo zlatno standardno glavno jelo“, objavio je nakon što je otvorio paket Hrvatske vojske pa se zapitao: “Hrvatska je poznata kao zemlja tisuću otoka, ali bi li trebala biti poznata i po svojoj vojnoj hrani?” Iako je na početku bio skeptičan zbog nedostatka kave u paketu, večera (grah) je “spasila” cijeli obrok. Cjelokupni paket ocijenio je visokom ocjenom 7 ili 8 od 10, zaključivši da je hrana vrlo kvalitetna i podsjeća na domaće kuhanje. N1

13.01. (19:00)

Manje šećera, više pitanja

Nove američke prehrambene smjernice izazvale kritike zbog mesa, masti i nejasnih poruka

Američke prehrambene smjernice DGA 2025.–2030. izazvale su oštre kritike stručnjaka i nevladinih organizacija zbog prevelikog naglaska na meso, punomasne mliječne proizvode i visoki unos proteina te zbunjujućih poruka o “zdravim mastima”, uključujući maslac i goveđi loj. Kritičari upozoravaju na zanemarivanje znanstvenih dokaza o rizicima crvenog mesa i zasićenih masnoća, kao i izostanak održivosti i okolišnog aspekta. Smjernice se percipiraju kao politički ublažene i prilagođene prehrambenoj industriji. Index

11.01. (10:00)

Jedite normalno. Ali američki

Američke prehrambene smjernice 2025-2030: zaokret prema „pravoj hrani“ i nova fronta nutricionističkih ratova

Nove američke prehrambene smjernice DGA 2025–2030, pod okriljem MAHA pokreta Roberta F. Kennedyja Jr., donose radikalan zaokret: fokus na „pravu hranu“, visok unos proteina, punomasne mliječne proizvode, stroga ograničenja dodanog šećera i frontalni napad na ultraprerađenu hranu. Istodobno rehabilitiraju maslac, loj i crveno meso, uz zadržavanje formalnih limita za zasićene masti. Dokument je jasniji i komunikacijski učinkovitiji od prethodnih, ali otvara ozbiljna znanstvena, zdravstvena i industrijska pitanja te rizik od pojednostavljivanja poruka u praksi. Igor Berecki za Bug

27.09.2025. (14:00)

Mršav trbuh, masna jetra – izbor je tvoj

Dugotrajna ketogena dijeta može narušiti zdravlje unatoč gubitku kilograma

Nova studija na miševima pokazuje da dugotrajna ketogena dijeta, iako učinkovita za brzi gubitak kilograma i kratkoročno poboljšanje energije, može dovesti do ozbiljnih problema: glukozne intolerancije, masne jetre i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti. Iako rezultati nisu u potpunosti prenosivi na ljude, uklapaju se u postojeća istraživanja o porastu LDL kolesterola kod dugotrajnog provođenja keto prehrane. Zaključak: keto je možda koristan kao kratkoročna strategija, ali dugoročno nosi rizike i zahtijeva medicinski nadzor. Igor Berecki za Bug

14.09.2025. (18:00)

Kad junk food nije jedini zlikovac na tanjuru

Ne deblja ultraprerađena hrana sama po sebi, nego kalorije, tekstura i hiperukusnost

Znanstvena istraživanja pokazuju da ultra-prerađena hrana (UPF) nije nužno štetna sama po sebi, nego problem leži u visokoj energetskoj gustoći, hiperukusnosti i mekoj teksturi koja potiče prejedanje. Definicija UPF-ova je neprecizna pa u kategoriju upadaju i zdravi proizvodi poput integralnog kruha ili tofua. WHO i druge institucije ipak upozoravaju na rizik od pretilosti i bolesti. Stručnjaci naglašavaju važnost neurogastronomije i činjenicu da mozak može razviti ovisnost o hrani – ali i naučiti voljeti zdravije izbore. Index

14.08.2025. (01:00)

Od kruha do WC papira – račun je veći od apetita

Četveročlanoj obitelji u Hrvatskoj u prosjeku treba 484 eura mjesečno za skromnu prehranu i higijenu

U srpnju 2025. četveročlana obitelj u Hrvatskoj trebala je prosječno 484,08 eura za osnovnu prehranu i higijenu. Najskuplja je bila Istarska županija (497,77 €), a najjeftinija Virovitičko-podravska (471,82 €), razlika 25,95 €. Tročlane obitelji izdvajale su 385,69 €, a samci 247,14 €, pri čemu su pojedine županije, poput Ličko-senjske, dosezale i 257,86 €. Cijene rastu od 2022., a HUZP upozorava da mnogi umirovljenici košaricu ne mogu priuštiti nakon plaćanja režija. Poslovni

26.07.2025. (20:00)

Kad sitost postane biznis-plan

Nestaje glad, nestaje i tržište: prehrambeni biznis pod pritiskom GLP-1 lijekova

GLP-1 lijekovi poput Ozempica i Wegovyja smanjuju apetit za 700 kalorija dnevno – ne snagom volje, već kemijom. Rezultat? Ljudi jedu manje, zdravije i racionalnije, a industrija junk fooda tone kao čips u jogurt. Trgovci i brendovi prilagođavaju se novim navikama manjeg unosa, većeg znanja i drugačijih očekivanja. U fokusu su solo-porcije, proteini i minimalistički dizajn. Europa zaostaje, ali sustiže. Hrana više nije utjeha, već alat za održavanje biokemijskog balansa. Tko se ne prilagodi – bit će pojeden. Igor Berecki za Bug

14.07.2025. (01:00)

Svaka biljka priča svoju crijevnu priču

Što raznolikije, to zdravije: 30 biljaka tjedno za sretan mikrobiom

Američke i europske studije pokazuju da raznolikost biljne hrane – a ne samo količina – snažno doprinosi zdravlju crijevnog mikrobioma. Konzumacija 30 različitih biljaka tjedno povezuje se s jačim imunitetom, boljom probavom i ravnotežom obrambenih stanica. Voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, pa čak i kava, tofu i začini doprinose unosa vlakana i korisnih mikroorganizama. Ključ je u raznolikosti – jer s njom dolazi i raznolik mikrobiom, a on je temelj zdravlja. DW