Vitomira Lončar na temu zagađenja i usporedbi Kine sa Zagrebom: 'Nemrem više to svaki dan, udri-ubi po ovoj zemlji od koje bi svi itekako imali kaj za naučit' - Monitor.hr
02.11.2021. (18:00)

S lica mjesta

Vitomira Lončar na temu zagađenja i usporedbi Kine sa Zagrebom: ‘Nemrem više to svaki dan, udri-ubi po ovoj zemlji od koje bi svi itekako imali kaj za naučit’

Glumica, doktorica znanosti i profesorica Vitomira Lončar koja godinama živi u Kini (zemlji o kojoj se često piše kao najzagađenijoj kad je riječ o onečišćenju zraka) posvetila je svoju objavu na društvenim mrežama tom problemu i objasnila kako stvari stoje (via Tportal)


Slične vijesti

09.05. (12:00)

Umjetni um caruje, roboti klade valjaju

Hidroelektranu visoku 180 metara u Kini sagradit će roboti i 3D printeri

Kineski znanstvenici gradilište pretvaraju u najveći 3D printer na svijetu, a završetak projekta očekuje se 2024. godine. Bespilotne bagere, kamione, buldožere, strojeve za asfaltiranje i valjke potpuno će kontrolirati umjetna inteligencija. “Nakon godina razvoja i testiranja 3D print tehnologija za izgradnju velike infrastrukture zrela je za masovnu primjenu. Ona će osloboditi ljude teškog, repetitivnog i opasnog posla” – rekao je vodeći znanstvenik projekta. Jutarnji

28.04. (00:00)

Hvala Kino što misliš na nas

Kineska svemirska agencija razvija plan za skretanje asteroida s putanje

CNSA planira razviti napredan sustav detaljnog i preciznog praćenja putanja asteroida koji kruže Sunčevim sustavom, ali i sustav aktivne obrane Zemlje od onih koji bi joj se mogli naći na putu. Kinezi kažu i kako će 2025. godine u svemir lansirati i prvu sondu koja bi imala cilj testirati ovu tehnologiju, odnosno – poput spomenutog DART-a – pokušati skrenuti jedan asteroid s njegove putanje. Kina u ovaj projekt ulazi kako bi zaštitila cijeli planet i sveukupno čovječanstvo od mogućeg devastirajućeg udara asteroida. Sustav na Zemlji pratit će asteroide i katalogizirati one koji su potencijalno opasni, tvrde iz njihove svemirske agencije. Bug

07.04. (20:00)

Podvodni choo-choo

Kina želi sagraditi podvodnu mrežu vlakova do SAD-a

Kina želi izgraditi liniju za brzi vlak dugu 13.000 kilometara (8.078 milja) koji bi putovao od kontinentalne Kine, preko Sibira u istočnoj Rusiji, i to pod morem kroz Beringov tjesnac do Aljaske, preko stjenovitih vrhova kanadskog Yukona i Britanske Kolumbije do SAD-a. Nakon što bi je izgradili, želja je dodatno proširiti mrežu vlakova koji bi na sličan način vodili u svaki kutak SAD-a. Cijena ulaganja? Prava sitnica. Oko 200 milijardi dolara. Iako ideja postoji još od 2014. godine, zasad nema riječi o njezinoj konkretnoj realizaciji. IFL Science

22.03. (09:00)

War on the Rocks

Ukrajinska lekcija za Tajvan

Američka platforma za vanjskopolitičke analize i komentare na temu nacionalne sigurnosti  War on the Rocks  ističe pet stvari o kojima bi Washington i saveznici trebali voditi računa kako bi pomogli Tajvanu u slučaju kineske invazije. Rad obavještajnog sektora, hitre i snažne gospodarske mjere, samo su neke od njih.  Jutarnji

16.03. (14:00)

Kina u ukrajinskom ratu igra svoju igru: Kome će se prikloniti?

Nakon što je prebrodila početnu zbunjenost u reakcijama na rusku invaziju Kina je postavila temelje strategije kako bi se zaštitila od najgorih gospodarskih i diplomatskih posljedica s kojima bi se mogla suočiti te da bi imala koristi od geopolitičkih pomaka kad se dim raziđe, piše  New York Times. Međutim CNN navodi da je jako malo znakova toga da Kina planira u potpunosti presjeći svoje veze s Rusijom zbog rata u Ukrajini. To ostavlja otvorenom zabrinjavajuću mogućnost za američke dužnosnike – Kina bi mogla pomoći produžiti krvav sukob u kojem gine sve više civila, a istodobno učvršćuje autoritarni savez, izravnu konkurenciju SAD-u. Tportal

09.03. (21:00)

U društvu disfunkcionalnih država

CNN: Što sprečava Kinu da zaustavi rusku invaziju u Ukrajini?

Kad je rat počeo prije gotovo dva tjedna, odgovor Kine je bio zaglupljujuće predvidljiv: krivnja je na Zapadu, sankcije su kontraproduktivne, a “sve strane” bi se trebale suzdržati od nasilja. Ali 10 dana kasnije, ministar vanjskih poslova Wang Yi pojačao podršku Moskvi, i u ponedjeljak rekao za Rusiju da je “najvažniji strateški partner” Kine. Kao odgovor na sve veća nadanja na Zapadu da bi Kina mogla iskoristiti svoj utjecaj na Moskvu i preuzeti ulogu posrednika, Wang Yi je rekao da bi Kina to mogla napraviti “kad bude pravo vrijeme”. Oklijevanje Kine nije ništa novo, ali u stvarnosti Kina pati od tolike opsesije jednim vrlo uskim setom pitanja da na međunarodnoj pozornici jednostavno nije u stanju igrati išta više od tipske glumice – odrađuje uvijek neke vrlo specifične uloge, ali inače nedorasla zadatku. N1

08.03. (21:00)

Koji su pravi motivi?

Kina o ratu u Ukrajini: Spremni smo posredovati u mirovnim pregovorima

Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je na “veću suzdržanost” u ukrajinskom sukobu, u apelu koji je uputio zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Kina, koja tradicionalno održava dobre veze s Moskvom, sve dosad nije htjela govoriti o invaziji na Ukrajinu, no u telefonskom razgovoru s Macronom i sa Scholzom, prvi čovjek Pekinga ustvrdio je da je Kina “iskreno ožalošćena zbog novog rata na europskom kontinentu“. Kina je spremna zauzeti aktivniju ulogu u mirovnim pregovorima i poslati humanitarnu pomoć Ukrajini. Index

02.03. (13:00)

Pod mentorstvom

Nakon ruske invazije na Ukrajinu – kineski napad na Tajvan?

Stručnjaci vjeruju da bi ruski napad na Ukrajinu mogao ohrabriti Kinu da poduzme slične mjere protiv Tajvana, na koji Peking polaže pravo. Peking već dugo ima pretenzije prema ovom demokratskom otoku i obećao je da će ga jednog dana zauzeti, silom, ako bude potrebno. Neki stručnjaci kažu da, iako je Kina odbacila usporedbu između Ukrajine i Tajvana, komunistička vlada u Pekingu još uvijek analizira reakciju međunarodne zajednice na rusku invaziju na Ukrajinu. Peking će sigurno izvući pouke koje može iskoristiti u svojoj strategiji prema Tajvanu. Pomno će pratiti ruski priručnik o hibridnom ratovanju i kako Moskva kombinira dezinformacije s kibernetičkim napadima kako bi utjecala na situaciju na terenu i oblikovala stavove prema sukobu. DW

26.02. (15:00)

Stara mušterija

Plinovod Snaga Sibira 2 osigurava Putinu milijarde dolara od prodaje plina Kini

Putin je tako već dugo planirao povećati izvoz plina u Kinu jer Europa namjerava diverzifikacijom izvora snabdijevanja smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu, a kineske potrebe za plinom rastu u skladu s potrebom da ublaži potencijalne energetske trgovinske ratove sa Sjedinjenim Američkim Državama, Europskom unijom i Australijom. Kina je već sada najveći svjetski potrošač plina, a 43 posto svojih potreba pokriva uvozom. Radi se o uvozu 89 milijardi kubičnih metara ukapljenog zemnog plina i 46 milijardi kubičnih metara prirodnog plina. Nacional

01.01. (18:00)

Bit će šuma ko Kineza

Petogodišnji plan ozelenjavanja: Kina će svake godine pošumiti prostor veličine Belgije

To je 14.000 četvornih milja nove šume svake godine. Kina namjerava posebno ciljati na regije sklone sušama. Osim velikog projekta, planira se proširenje nacionalnog parka i šumskih sustava. Planirani su i zeleni koridori za ponovno povezivanje fragmentiranih populacija divljih životinja. Kina je detaljno navela da će se strategija sadnje temeljiti na “prirodnom pošumljavanju”, iz čega bi se moglo pretpostaviti da će naučiti iz pogrešaka “Zelenog Velikog zida” koji je pokušao zaustaviti dezertizaciju u blizini pustinje Gobi, ali koji je uglavnom bio neuspjeh zbog sadnje monokultura, s milijardama zasađenih stabala uginuvši od vlage ili od zaraze bubama. Green