Vojković: Hrvatska desnica nema relevantnu organizaciju, a neki izvana bi nas željeli vidjeti destabilizirane - Monitor.hr
Ponedjeljak (19:00)

Desnica bez desne ruke

Vojković: Hrvatska desnica nema relevantnu organizaciju, a neki izvana bi nas željeli vidjeti destabilizirane

Prosvjedi i predstave zamaskiranih zadnjih su dana medijski i scenski vrlo upečatljive i za Hrvatsku vrlo neugodne. Pisali smo već: takvi događaji odgovaraju samo Vučiću, velikosrpskoj pa i ruskoj politici. Nije zato teško pretpostaviti da će se uz policiju i DORH zanimati i druge službe. Ako niste primijetili, otkada je Trump Orbanu jasno rekao da ako ostane na ruskim energentima da neće biti dobro, položaj Hrvatske, zemlje koja ima naftni terminal, LNG terminal (tko je ono bio protiv, SDP?) i suvremeni naftovod postao je jako važan. Mnogima to ne odgovara. Mnogi bi ovdje voljeli vidjeti destabilizaciju. Prosvjedi, koliko god glasni bili, skrivaju političku istinu. Desnica, pri čemu mislimo na one desnije od HDZ-a, jednostavno nema snage. Nema relevantnu organizaciju, nema infrastrukturu, nema ljude koji bi u Saboru činili iole ozbiljnu političku grupu. Nema ni kandidate. Goran Vojković za Index.


Slične vijesti

Danas (11:00)

Omiljeni sport im je - prebacivanje loptica

Rasprava u Otvorenom o nasilju u Zagrebu: tko potiče tenzije, a tko ih “smiruje”

Raspravljalo se o porastu nasilja u Zagrebu nakon masovne tučnjave na Trgu bana Jelačića. Nikola Mažar (HDZ) poručio je da oporba potiče podjele, dok je Arsen Bauk (SDP) uzvratio da HDZ pokušava sanirati štetu koju je sam izazvao. Furio Radin upozorio je da atmosferu nasilja stvaraju političari, mediji i institucije, a Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) rekao je da se u Vukovaru situacija smiruje, ali ne isključuje “ruku izvana” u nedavnim događanjima. HRT

Prekjučer (09:00)

A zbog kojih ne bi izašli na ulice

Grof Darkula: Stvari koje bi Hrvate trebale više ras*izditi od srpskog folklora

Kada država nema politike koje pomažu građanima, a institucije joj se raspadaju od korupcije i neučinkovitosti, lagano je ljudima servirati unutarnjeg neprijatelja koji je za to kriv. Ako nemaš 700 eura za (derutnu) garsonijeru u Zagrebu ili Splitu, radiš dva posla, čekaš na ultrazvuk abdomena nekoliko mjeseci i gledaš roditelje u mirovini u još goroj situaciji, jasno je i logično da ćeš za to tražiti krivca i brzo rješenje. Kada bijes i frustracija zbog bijednog života nemaju konkretan izlaz, traži se vidljivi krivac, a njega je uvijek lakše vidjeti u drugom narodu, manjini ili strancu. Kad kapitalizam zapadne u krizu, on se brani fašizmom i idejom da domovinu možeš voljeti samo ako nekoga mrziš. I dok se od ljeta neometano zabranjuju festivali, koncerti i tribine, Hrvatska je i dalje zemlja s najvećim udjelom mlađeg staračkog stanovništva NA SVIJETU. Grof Darkula na Instagramu

04.09. (22:00)

Kad krajnja desnica uđe u anketu, demokracija odmah traži rezervnu koaliciju

Europa skreće udesno: populisti jačaju u Francuskoj, Britaniji i Njemačkoj

Krajnje desne i populističke stranke vode u anketama u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, no to ne znači da će osvojiti vlast, upozorava analitičar Višeslav Raos. U Njemačkoj ih može blokirati koalicijski zid, u Francuskoj tradicija “republikanskog fronta”, a u Britaniji većinski izborni sustav. Ipak, trend skretanja udesno u Europi je jasan, potaknut imigracijom i otporom prema zelenoj tranziciji. Dok su vlade Macrona, Starmera i Merza zasad sigurne, populisti i desnica jačaju pritisak, a budućnost europske politike ostaje neizvjesna. tportal

28.12.2024. (21:00)

Stranka si, dakle jesam

Hrvatski populizam: desno skretanje s uvijek istog izlaza

Zbog različitih povijesnih okolnosti Hrvatsku i/ili Hrvate kao naciju još od kraja Prvog svjetskog rata dominantno(!) predstavlja tek jedna stranka; prvo je to bio HSS, zatim KPH/SKH, a danas HDZ. To je sa sobom donijelo različite političke patologije koje se rimuju s populizmom, prvenstveno rasprostranjen osjećaj da su državne institucije sekundarne naspram neformalnih stranačkih mreža, gdje se nalaze stvarni predstavnici „naroda“, to jest stvarna moć. U ekonomiji i domenama kao što su zdravstvo, obrazovanje, mirovinske i porezne politike, pa čak i migrantske politike, nema jasno artikuliranih stavova na ljevici koji bi se značajno razlikovali od stavova koje ima, recimo, HDZ. Zato u Hrvatskoj i nemamo toliko populizma, a ako i imamo, on uglavnom dolazi s desnog političkog spektra. H-alter

13.01.2024. (19:00)

Lijevo, desno, nigdje mog birača...

Analiza: usvajanje desničarskih politika o pitanjima kao što su imigracija i gospodarstvo ne pomaže strankama lijevog centra u osvajanju glasova

Suočene s padom udjela glasova, a istodobnim rastom potpore desnici, a ponekad i krajnjoj ljevici, socijaldemokratske stranke diljem Europe sve su više tražile spas u pomicanju prema političkom centru. Međutim, analiza pokazuje da stranke lijevog centra koje obećavaju da će biti oštre po pitanju imigracije ili neumoljive u javnoj potrošnji, vjerojatno neće privući potencijalne birače na desnici i riskiraju otuđenje postojećih birača. Društvene strukture potpuno su se transformirale od vremena vrhunca socijaldemokracije i zato pokušaj oponašanja desničarskih pozicija jednostavno nije uspješna strategija za ljevicu. I u Danskoj, gdje je vlada pod vodstvom socijaldemokrata uvela jedan od najstrožih antiimigracijskih režima u Europi, izborni podaci sugeriraju da ograničavanje prava imigranata nije popularno među značajnim brojem stranačkih glasača. (Guardian)

09.12.2023. (13:00)

I oni se utope negdje u centru

Ekstremna desnica “preuzima” Europu, pandan u Hrvatskoj Domovinski pokret, Most i Suverenisti

Tablica koju je objavio portal Statista nakon nedavnih parlamentarnih izbora u Nizozemskoj pokazuje koliko se Europa u razdoblju migrantskih valova, terorizma, pandemije covida-19, ruske agresije na Ukrajinu te sukoba u Gazi politički nagnula udesno. Zbog svega toga, neke zemlje članice EU-a smatraju se “leglima desnog ekstremizma”. Politički analitičar Davor Gjenero često spominje stranke “izvan ustavnog lȗka” među kojima se, kaže, nalaze i krajnje desne i krajnje lijeve, poput Radničke fronte na lijevoj strani, dok su na desnom spektru Most, Domovinski pokret, Suverenisti i druge, manje stranke. Kao “najdesniju” stranku u povijesti Hrvatske spominje HSP devedesetih, koja nije bila toliko radikalna kao recimo danas. U Hrvatskoj je zamah krajnje desnice do sada sprečavao ili amortizirao HDZ, pokrivajući golemi politički prostor od centra nadesno. No, također primjećuje kako i krajnja desnica postane pitoma kad dođe na vlast, što se pokazalo na primjeru talijanske premijerke Meloni pa i Geerta Wildersa, koji će morati smanjiti retoriku ako će htjeti podršku drugih stranaka u koaliranju za nizozemsku vladu. N1

28.07.2023. (09:00)

Prevruće je na jugu

Španjolska nije pokleknula pred usponom krajnje desnice koji se događa u EU

Europi je prisutan trend porasta popularnosti krajnje desnih stranaka i dolaska konzervativnih stranaka na vlast. Zašto je Španjolskoj uspjelo suprotstaviti se ovom trendu? Tijekom prošle godine Europa je bila svjedokom sve većeg trenda porasta popularnosti krajnje desnih stranaka i dolaska konzervativnih stranaka na vlast. Vikto Orban, Giorgia Meloni, Šveđani i Finci… Ovotjedni rezultati u Španjolskoj, koji su također upućivali u istom smjeru, suprotstavili su se trendu na kontinentu. Iako je Vox i dalje treća stranka s najviše glasova na nacionalnoj razini, rezultati ne izgledaju dobro za njegove europske saveznike. Mnogi stručnjaci sugeriraju da je stranka koju vodi Abascal posebno radikalnija od onih u europskoj obitelji. Lokalne vlasti Voxa cenzurirale su knjige i filmove, povukle LGBT zastave s gradskih vijećnica. Umjesto da traži ‘normalizaciju’ kao što su to napravili Le Pen i Meloni učinivši da postanu mainstream, VOX je ostao radikalno antagonističan… Nacional

07.11.2018. (19:00)

Bilten desnice: Zlatko Hasanbegović ne oprašta uvrede i ruši Bandićevu većinu u Zagrebačkoj skupštini, razgovor za N1 [video_icon]

21.02.2018. (16:51)

Ženski mačizam

Tena Erceg: Politika chick desnice

“Otkada je s početkom ekonomske krize desnica započela pohod kroz društva i institucije zapadnih država, primijećeno je da je ona u svojim taktikama i strategijama napravila gotovo pa revolucionaran zaokret: počela se služiti retorikom liberalnih demokracija, prije svega konceptom ljudskih prava. Posljednji u nizu takvih taktičkih manevara sve je učestalija pojava žena na čelnim pozicijama stranaka krajnje desnice, čime te stranke nastoje ispeglati vlastiti imidž opterećen mačističkim nasilništvom, normalizirati svoje fašistoidne ideje i dosegnuti ogroman ženski birački rezervoar koji im je donedavno bio nedostupan. U tome im sve zdušnije pomažu mediji, posebice takozvani ženski časopisi”, piše Tena Erceg u odličnoj analizi za Novosti.