Wabi-sabi - japanska filozofija prihvaćanja nesavršenosti kao smislenije i ljepše - Monitor.hr
27.10.2018. (20:30)

Ljepota mane

Wabi-sabi – japanska filozofija prihvaćanja nesavršenosti kao smislenije i ljepše

Wabi na japanskom, ugrubo, znači “elegantna ljepote skromne jednostavnosti”, sabi znači “prolazak vremena i posljedično propadanje”, a filozofija wabi-sabi bi bila utočište od moderne opsesije perfekcionizmom. Šire rečeno, danas ona obuhvaća opuštenije prihvaćanje prolaznosti, prirodu i melankoliju, te favorizira nesavršenosti i nazavršenost u svemu.
[contentcards url=”http://www.bbc.com/travel/story/20181021-japans-unusual-way-to-view-the-world”]


Slične vijesti

24.03. (13:30)

Razmišljam jer je - jedino preostalo

Njemačka filozofkinja Svenja Flaßpöhler: Ova kriza nam daje prostor za razmišljanje

Sada shvaćamo koliko je važno brinuti se, pomagati i njegovati. U isto vrijeme shvaćamo i to koliko je čitav naš sustav dizajniran za potrošnju i proizvodnju, a s ciljem održavanja tog beskrajnog toka. Sada shvaćamo koliko je krhak ovaj kapitalistički sustav i da bi možda trebali ponovo razmotriti tu hijerarhiju – kaže njemačka filozofkinja Svenja Flaßpöhleru u intervjuu za Deutsche Welle i dodaje – možemo preispitati pojedinačne elemente ovog sustava… rad od kuće, veću fleksibilnost i kompatibilnost s obitelji.

14.01. (21:30)

Moj grijeh, moj grijeh, moj konzervativni grijeh

In memoriam Roger Scruton: Najgora vlast nije ona koja radi pogreške, već ona koja nije spremna na ispravke

Velimir Šonje napisao je in memoriam britansko-američkom konzervativnom filozofu Rogeru Scrutonu, izdvajamo jedan njegov citat: “Dvije najmoćnije civilizirajuće snage su oprost i ironija. Oprost je skok iz ‘Ja’ perspektive u ‘Mi’ perspektivu. Priznanje pogreške i traženje oprosta su izvanredno važni čuvari slobode. Oni su i osigurači kvalitetne javne službe i to su prve stvari koje nestaju kada utopisti i planeri preuzmu uzde u svoje ruke. Ironija je distanca – sposobnost za perspektivu drugosti, pa i naspram samoga sebe. To stalno podsjeća da i onaj koji sudi bit će suđen“.

25.04.2019. (11:30)

Prokleta slučajnost i mogućnost izbora

Peterson: Sreća vas snađe; Žižek: Za sreću ne smijete imati previše demokracije

U petak je održana ta “debata stoljeća” s Jordanom Petersonom i Slavojem Žižekom o sreći u marksizmu i kapitalizmu. Kanadski profesor i psihijatar rekao je da je “sreća nuspojava, nešto što vas snađe. Ne možete se natjerati biti sretni. Možda se uspijete natjerati da budete nesretni, ali ne i sretni”. Slovenski filozof rekao je “za sreću ne smijete imati previše demokracije jer to donosi breme odgovornosti”. HRT zasad donosi polusatnu snimku debate – ovdje, a sutra cijelu snimku na HRT3. Buka je prevela Žižekovo izlaganje s debate – ovdje.

18.04.2019. (21:30)

K'o da Aristotel dolazi

1.500 dolara za ulaznicu za – filozofsku debatu Žižeka i Petersona

Sutra je u Torontu intelektualni događaj godine – debata između Jordana Petersona i Slavoja Žižeka u dvorani pred oko 3,000 osoba, a na temu Sreća: kapitalizam protiv marksizma. Peterson kaže da su njegove ideje u skladu s tradicijom klasičnog liberalizma, protivnik je kolektivizma i identitetske politike, dok je Žižek “staromodni marksista” i “radikalni ljevičar”. Dakle, petak navečer, dva sredovječna muškarca, filozofski razgovor, tri tisuće mjesta – ulaznice rasprodane. Jutarnji

07.06.2018. (18:44)

Nema sriće ako lozi ne kažeš dobar dan, ne treba imat puste vagune, bolje je malo, al’ kvalitetno

20.02.2018. (09:35)

Mudrosti

Bertrand Russell: Ljubav i znanje kao smisao života

“Tragao sam za znanjem. Želio sam da razumijem ljudska srca. Želio sam saznati zašto zvijezde sjaju. Tragao sam za ljubavlju, jer prije svega, ona donosi ushićenje; tako snažno ushićenje da bih često žrtvovao ostatak života za nekoliko sati ove radosti. Ljubav i znanje su me uzdizali ka nebesima onoliko koliko su mi bili dostupni. To je bio moj život. Smatram da je bio vrijedan življenja, i rado bih ga proživio ponovo da mi se za to ukaže prilika”, pisao je britanski filozof Bertrand Russell u svojoj autobiografiji pod nazivom Zašto sam živio. Buka