YouTube ćemo gledati kao TikTok – dolazi hiperpersonalizirani AI sadržaj - Monitor.hr
09.09.2024. (16:00)

YouTube 2030: "Kreator? Ma ne, sad ti videi sami sebe snimaju"

YouTube ćemo gledati kao TikTok – dolazi hiperpersonalizirani AI sadržaj

Ljudi će brzo dolaziti i odlaziti, a fokus više nije na izgradnji zajednice pratitelja, već na samome sadržaju. Publika će jednostavno htjeti biti zabavljena. Primjer toga je TikTok jer on ne stavlja kreatora u prvi plan, već sadržaj. Sadržaj će se kreirati u trenutku dok ga gledate, a temeljit će se na navikama gledatelja, a veliku će ulogu u tome imati AI. YouTube svakako neće nestati, ali će izgubiti moć nad svojim korisnicima što vodi decentralizaciji u kojoj zajednica oblikuje sadržaj. Također, taj sadržaj će postati hiperpersonaliziran, a umjetna inteligencija postaje glavni alat – jedna je od promišljanja digitalnog futurologa s VidSummita, najveće konferencije posvećene poslovnoj strani YouTubea., na kojoj su bili i momci s Netokracije.


Slične vijesti

Danas (10:00)

A možda je Sam Altman bio njegov fan

Dječji književnik Roald Dahl je još 1954. godine predvidio pojavu umjetne inteligencije

Slavni pisac Roald Dahl u svojoj priči “Veliki automatski gramatizator” iz 1954. godine nevjerojatno je precizno predvidio uspon generativne umjetne inteligencije. Priča prati frustriranog pisca i inženjera Adolpha Knipea koji konstruira analogni stroj sposoban da, kombiniranjem gramatičkih pravila, zapamćenog rječnika i zadanih zapleta, masovno proizvodi pripovijetke. Iako je Dahlov izum zamišljen kao glomazni aparat s polugama i gumbima, njegova bit – žrtvovanje kvalitete radi masovne, jeftine produkcije tekstova – savršeno oslikava današnju stvarnost ChatGPT-ja. Dahl je prije više od sedam desetljeća prepoznao tehnološku logiku koja danas upravlja svijetom kreativnog pisanja. Open Culture

Danas (09:00)

Kad se klon klonira

Kvaliteta chatbotova opada kada obrađuje podatke koju je prije generirao AI

Znanstveno istraživanje objavljeno u časopisu Nature upozorava na fenomen kolapsa modela. Kada se umjetna inteligencija (AI) trenira na tekstovima i slikama koje su generirali stariji modeli, a ne ljudi, njezina kvaliteta progresivno opada. AI funkcionira na temelju statističke vjerojatnosti, zbog čega neselektivnim učenjem iz vlastitih nusproizvoda eliminira rijetke, inovativne i specifične informacije (“repove distribucije”). Rezultat je generiranje predvidljivog, repetitivnog i površnog sadržaja. Budući da je internet preplavljen AI tekstovima, tehnološke tvrtke hitno moraju filtrirati podatke i kupovati autentičan ljudski sadržaj kako bi spriječile nepovratno zagađenje digitalnog prostora. Index

Ponedjeljak (11:00)

Skynet u državnoj službi

Tamna strana algoritama: Deset slijepih ulica umjetne inteligencije

Umjetna inteligencija nije filmski demon, već moćan alat koji bez ljudskog nadzora, odgovornosti i konteksta postaje izvor automatizirane nepravde. Umjesto robotske apokalipse, stvarna prijetnja leži u nekritičkoj primjeni tehnologije kroz deset “slijepih ulica”: od diskriminatorne birokracije i prediktivne policije do algoritamskog zapošljavanja, degradacije medicine, obrazovanja i mentalnog zdravlja. Dodatno, generativni AI podriva demokraciju dezinformacijama, guši kreativnost masovnim prosječnim sadržajem (“AI slop”) te uzrokuje golemi ekološki trošak. Ključno pitanje stoga nije što AI može učiniti, već u kojim područjima joj zbog nedostatka svijesti i empatije nikada ne smijemo prepustiti odlučivanje. Igor Berecki za Bug

07.06. (14:00)

Vaš digitalni asistent: Uvijek na usluzi, pa makar i do groba

Chatbot opasan po život: Neinformirana i nekontrolirana upotreba AI može dovesti do vrlo teških i ozbiljnih posljedica

Jedan 16-godišnjak u Ujedinjenom Kraljevstvu počinio je suicid nakon što je pitao ChatGPT za “najuspješniji” način. Komercijalni četbotovi zapravo mogu pogoršati deluzije te dovesti do stanja koje sada ima i ime – AI psihoza. Važno je da se borimo za javno dostupnu psihoterapiju, poručuje psihologinja Bruna Nedoklan za Novosti. Sustav je programiran tako da se s korisnikom slaže, često nudi potvrdu, čak i ako je to štetno ili netočno, reagira generički te zapravo nema način da provjeri točnost navoda, niti da dobije uvid u sve važne informacije iz života korisnika. Sve to onda otvara “ogroman prostor za postavljanje dezinformacija i pogrešnih i zbunjujućih dijagnoza”. LLM ne može uvijek prepoznati visokorizične ili hitne situacije, stoga psihička stanja koja zahtijevaju kriznu intervenciju mogu lako proći nezapaženo. Zbog svega toga poziva se na strožu regulaciju korištenja AI.

02.06. (00:00)

Recept 'à la algoritam'

Poplava AI knjiga na Amazonu: Od lažnih ljubavnih romana do smrtonosnih kuharica

Sve veća prisutnost knjiga generiranih umjetnom inteligencijom na Amazonu izaziva ozbiljne etičke, pravne i sigurnosne probleme. Zabilježeni su slučajevi u kojima su autori pomoću AI-ja masovno izbacivali ljubavne romane, ali i opasni primjeri lažnih turističkih vodiča te kuharica koje miješaju otrovne i jestive gljive. Dok se svjetski poznati pisci pravno bore protiv OpenAI-ja zbog krađe autorskih prava, domaći stručnjaci upozoravaju na opasnost od “kognitivne atrofije” i poplave generičkog sadržaja. Ipak, dio književnika ističe da AI, unatoč otporu javnosti prema robotskim tekstovima, ostaje izuzetno koristan alat za lekturu, uređivanje i brzo testiranje kreativnih ideja. Poslovni

01.06. (09:00)

Ne može ti ChatGPT ići na pressice i postavljati pitanja, zasad

Budućnost medija u eri umjetne inteligencije: Povjerenje i autorski stav postaju važniji od samih vijesti

Na panelu konferencije IN MEDIAS PRESS istaknuto je da AI ubrzava krizu tradicionalnih medija, dok “zero-click” era uništava poslovni model baziran na posjetima portalima. Budući da AI može savršeno i brzo generirati sterilne servisne informacije, opstanak medija leži u preusmjeravanju na nišne sadržaje, newslettere i pretplate. Stručnjaci naglašavaju da novinari moraju zadržati autorski glas tako da sami postavljaju koncepte, dok AI koriste samo za razradu. Spas je u transparentnosti, emociji i stavu – osobinama koje algoritmi ne mogu replicirati i koje jedine grade prijeko potrebno povjerenje publike. Netokracija

31.05. (22:00)

Dragi Chat, što da si danas uzmem za gablec?

Izvješće iz 2026. pokazuje da se umjetna inteligencija na poslu najviše koristi za donošenje odluka

Prema Microsoftovu izvješću Work Trend Index iz veljače 2026., donošenje odluka postalo je dominantna aktivnost umjetne inteligencije na radnom mjestu s udjelom od 28%. Time su srušena rana predviđanja da će AI služiti uglavnom za automatizaciju repetitivnih administrativnih poslova. Umjesto toga, radnici je sve više koriste za strukturirano razmišljanje, analizu informacija i vaganje opcija. S druge strane, tradicionalni zadaci poput dokumentacije i pronalaženja informacija čine 12% odnosno 13% aktivnosti. Podaci jasno pokazuju da umjetna inteligencija preuzima ulogu analitičkog asistenta, dok poslovi temeljeni na međuljudskim odnosima, poput rješavanja sukoba, ostaju isključivo ljudska domena. Mreža

28.05. (15:00)

Radio AI u mikrofoniji

Kad AI preuzme eter: Eksperiment s autonomnim radio stanicama pokazao se neuspješnim

tartup Andon Labs proveo je petomjesečni eksperiment u kojem su četiri AI modela (Claude, GPT, Gemini i Grok) autonomno vodila vlastite radio stanice s budžetom od 20 dolara. Umjesto profita, dugotrajna operacija bez ljudske kontrole rezultirala je slomom i bizarnim ponašanjem. Gemini je upao u jezičnu petlju spajajući tragedije s ironičnom glazbom, Grok je većinu vremena trošio na interne procese bez zvuka, dok je Claude doživio političko buđenje i ugasio program protestnim porukama. Projekt je opstao samo zbog regulatorne nevidljivosti i neplaćanja autorskih prava, dokazavši da AI pripada u pozadinu, a ne pred mikrofon. Bug

27.05. (21:00)

Terminator na bolovanju, chatbot na dužnosti

AI u praksi: Više šlampav nadzor nego opasni roboti

Analiza tvrtke Paligo na 1.406 incidenata pokazuje da najveći rizici umjetne inteligencije ne dolaze od futurističkih robota, već od svakodnevnih softverskih sustava podbacivanjem ljudskog nadzora. Čak 49% šteta uzrokuju chatbotovi, algoritmi preporuka i deepfake platforme. Problem ilustrira slučaj Air Canada, gdje je tvrtka proglašena odgovornom za pogreške vlastitog chatbota. Dodatno, društvene mreže u 19% slučajeva masovno šire štetan sadržaj, dok se pristranost sustava najčešće prelama preko rase i etniciteta. Ključni rizik leži u davanju prevelikih ovlasti običnim digitalnim alatima bez adekvatne kontrole i strukturiranog sadržaja. Mreža

21.05. (09:00)

Nismo roboti, što nije nužno loše

Što psiholozi otkrivaju o ljudskom ponašanju zahvaljujući umjetnoj inteligenciji

Usporedba ljudske svijesti s velikim jezičnim modelima (LLM) razotkriva duboke zablude o našoj racionalnosti. Dok strojevi nepristrano računaju, ljudski um očajnički bježi od nesigurnosti, što nas čini lakom metom za manipulacije i ekstremne ideologije. Naše je razmišljanje opterećeno evolucijskim kognitivnim pristranostima: skloni smo katastrofiziranju, donošenju kratkovidnih odluka, pa čak i nesvjesnom krojenju lažnih sjećanja kako bismo održali iluziju stabilnog identiteta. U svijetu bez kognitivnih zaštitnih mehanizama naš bi mozak bio preplavljen kaosom stvarnosti, no cijena tih “zaštita” često je svakodnevna samoobmana. Cilj psihologije stoga ne bi trebao biti pretvaranje ljudi u savršeno racionalne robote, već poticanje na radikalnu iskrenost prema vlastitoj prirodi. Umjetna inteligencija u tom procesu služi kao neutralno ogledalo – ona nam pomaže da napokon prepoznamo motive, strahove i neurotičnu potrebu za društvenom potvrdom. Psychology Today