Istraživanja potvrđuju: Pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju slabi naš mozak i vještine - Monitor.hr
Danas (12:00)

Tehnologija sve pametnija, mi sve gluplji

Istraživanja potvrđuju: Pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju slabi naš mozak i vještine

Znanstvene studije potvrđuju da mozak funkcionira po načelu “koristi ili izgubi”, a pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju već smanjuje ljudske kognitivne sposobnosti. MIT-ovo istraživanje otkrilo je da su korisnici ChatGPT-a imali do 55% slabiju moždanu povezanost u mrežama za pažnju i pamćenje, a njihovi eseji ocijenjeni su kao „bezdušni“. Problem pogađa i stručnjake: uvođenje AI-ja u medicinu smanjilo je stopu liječničkog otkrivanja opasnih polipa za 20% kada su radili samostalno. Fenomen “kognitivnog rasterećenja” dovodi do slabijeg kritičkog mišljenja i gubitka osjećaja vlasništva nad vlastitim radom. Index


Slične vijesti

Ponedjeljak (19:00)

I AI svugdje gura nos

Umjetna inteligencija će nas ‘njuškati’ kako bi postavila dijagnozu

Tvrtka Ainos i Nacionalno sveučilište Tajvana pokrenuli su istraživanje o tome može li platforma Smell AI dijagnosticirati uzroke nedostatka daha (dispneje). Tehnologija koristi AI Nose modul sa senzorima koji analiziraju hlapljive organske spojeve iz pacijentova izdaha. Pomoću naprednog modela Smell Language, sustav uči i prepoznaje složene mirisne obrasce kako bi razlikovao bolesti pluća od zatajenja srca. Uspjeh ovog projekta omogućio bi stvaranje baze podataka “otisaka daha”, što bi drastično ubrzalo postavljanje točne dijagnoze u hitnim službama, ambulantama, pa čak i kod kuće. Mreža

21.06. (20:00)

Voditelji na on/off

AI spikeri na Happy TV-u: Srbija dobila prve digitalne voditelje vijesti bez oznake za javnost

Srbijanska Happy TV uvela je u informativni program AI spikere, Bojanu Filipović i Marka Popovića, predstavivši ih kao stvarne ljude bez obavijesti gledateljima. Udruženje novinara Srbije izrazilo je zabrinutost zbog dovođenja javnosti u zabludu lažnim identitetima. S televizije tvrde da tehnologija služi isključivo za unaprjeđenje produkcije te da iza vijesti i dalje stoje profesionalci. Iako tamošnji Zakon o elektroničkim medijima zabranjuje obmanjivanje publike, specifične regulative za AI još nema, no budući propisi pratit će strogi Akt o umjetnoj inteligenciji Europske unije. Bug

19.06. (12:00)

Kad botovi kolo vode

AI briše granicu između istine i obmane: 90% ljudi ne zna razlikovati generirani sadržaj od stvarnog

Istraživanje tvrtke Malwarebytes na 1500 ispitanika pokazuje da čak 88% ljudi teško razlikuje stvarni internetski sadržaj od onog generiranog umjetnom inteligencijom, što je ogroman skok u odnosu na prošlogodišnjih 66%. Prevaranti sve češće koriste AI za personalizirane napade, pa je svaka četvrta osoba primila lažnu poruku. Zbog straha za privatnost i krađu identiteta, više od 60% korisnika mijenja ponašanje – povlače se s društvenih mreža, brišu stari sadržaj i manje objavljuju o sebi. Ovaj trend opreza ozbiljno ugrožava poslovne modele tehnoloških divova koji ovise o dijeljenju podataka. HRT

14.06. (12:00)

A možda je Sam Altman bio njegov fan

Dječji književnik Roald Dahl je još 1954. godine predvidio pojavu umjetne inteligencije

Slavni pisac Roald Dahl u svojoj priči “Veliki automatski gramatizator” iz 1954. godine nevjerojatno je precizno predvidio uspon generativne umjetne inteligencije. Priča prati frustriranog pisca i inženjera Adolpha Knipea koji konstruira analogni stroj sposoban da, kombiniranjem gramatičkih pravila, zapamćenog rječnika i zadanih zapleta, masovno proizvodi pripovijetke. Iako je Dahlov izum zamišljen kao glomazni aparat s polugama i gumbima, njegova bit – žrtvovanje kvalitete radi masovne, jeftine produkcije tekstova – savršeno oslikava današnju stvarnost ChatGPT-ja. Dahl je prije više od sedam desetljeća prepoznao tehnološku logiku koja danas upravlja svijetom kreativnog pisanja. Open Culture

14.06. (09:00)

Kad se klon klonira

Kvaliteta chatbotova opada kada obrađuje podatke koju je prije generirao AI

Znanstveno istraživanje objavljeno u časopisu Nature upozorava na fenomen kolapsa modela. Kada se umjetna inteligencija (AI) trenira na tekstovima i slikama koje su generirali stariji modeli, a ne ljudi, njezina kvaliteta progresivno opada. AI funkcionira na temelju statističke vjerojatnosti, zbog čega neselektivnim učenjem iz vlastitih nusproizvoda eliminira rijetke, inovativne i specifične informacije (“repove distribucije”). Rezultat je generiranje predvidljivog, repetitivnog i površnog sadržaja. Budući da je internet preplavljen AI tekstovima, tehnološke tvrtke hitno moraju filtrirati podatke i kupovati autentičan ljudski sadržaj kako bi spriječile nepovratno zagađenje digitalnog prostora. Index

08.06. (11:00)

Skynet u državnoj službi

Tamna strana algoritama: Deset slijepih ulica umjetne inteligencije

Umjetna inteligencija nije filmski demon, već moćan alat koji bez ljudskog nadzora, odgovornosti i konteksta postaje izvor automatizirane nepravde. Umjesto robotske apokalipse, stvarna prijetnja leži u nekritičkoj primjeni tehnologije kroz deset “slijepih ulica”: od diskriminatorne birokracije i prediktivne policije do algoritamskog zapošljavanja, degradacije medicine, obrazovanja i mentalnog zdravlja. Dodatno, generativni AI podriva demokraciju dezinformacijama, guši kreativnost masovnim prosječnim sadržajem (“AI slop”) te uzrokuje golemi ekološki trošak. Ključno pitanje stoga nije što AI može učiniti, već u kojim područjima joj zbog nedostatka svijesti i empatije nikada ne smijemo prepustiti odlučivanje. Igor Berecki za Bug

07.06. (14:00)

Vaš digitalni asistent: Uvijek na usluzi, pa makar i do groba

Chatbot opasan po život: Neinformirana i nekontrolirana upotreba AI može dovesti do vrlo teških i ozbiljnih posljedica

Jedan 16-godišnjak u Ujedinjenom Kraljevstvu počinio je suicid nakon što je pitao ChatGPT za “najuspješniji” način. Komercijalni četbotovi zapravo mogu pogoršati deluzije te dovesti do stanja koje sada ima i ime – AI psihoza. Važno je da se borimo za javno dostupnu psihoterapiju, poručuje psihologinja Bruna Nedoklan za Novosti. Sustav je programiran tako da se s korisnikom slaže, često nudi potvrdu, čak i ako je to štetno ili netočno, reagira generički te zapravo nema način da provjeri točnost navoda, niti da dobije uvid u sve važne informacije iz života korisnika. Sve to onda otvara “ogroman prostor za postavljanje dezinformacija i pogrešnih i zbunjujućih dijagnoza”. LLM ne može uvijek prepoznati visokorizične ili hitne situacije, stoga psihička stanja koja zahtijevaju kriznu intervenciju mogu lako proći nezapaženo. Zbog svega toga poziva se na strožu regulaciju korištenja AI.

02.06. (00:00)

Recept 'à la algoritam'

Poplava AI knjiga na Amazonu: Od lažnih ljubavnih romana do smrtonosnih kuharica

Sve veća prisutnost knjiga generiranih umjetnom inteligencijom na Amazonu izaziva ozbiljne etičke, pravne i sigurnosne probleme. Zabilježeni su slučajevi u kojima su autori pomoću AI-ja masovno izbacivali ljubavne romane, ali i opasni primjeri lažnih turističkih vodiča te kuharica koje miješaju otrovne i jestive gljive. Dok se svjetski poznati pisci pravno bore protiv OpenAI-ja zbog krađe autorskih prava, domaći stručnjaci upozoravaju na opasnost od “kognitivne atrofije” i poplave generičkog sadržaja. Ipak, dio književnika ističe da AI, unatoč otporu javnosti prema robotskim tekstovima, ostaje izuzetno koristan alat za lekturu, uređivanje i brzo testiranje kreativnih ideja. Poslovni

01.06. (09:00)

Ne može ti ChatGPT ići na pressice i postavljati pitanja, zasad

Budućnost medija u eri umjetne inteligencije: Povjerenje i autorski stav postaju važniji od samih vijesti

Na panelu konferencije IN MEDIAS PRESS istaknuto je da AI ubrzava krizu tradicionalnih medija, dok “zero-click” era uništava poslovni model baziran na posjetima portalima. Budući da AI može savršeno i brzo generirati sterilne servisne informacije, opstanak medija leži u preusmjeravanju na nišne sadržaje, newslettere i pretplate. Stručnjaci naglašavaju da novinari moraju zadržati autorski glas tako da sami postavljaju koncepte, dok AI koriste samo za razradu. Spas je u transparentnosti, emociji i stavu – osobinama koje algoritmi ne mogu replicirati i koje jedine grade prijeko potrebno povjerenje publike. Netokracija

31.05. (22:00)

Dragi Chat, što da si danas uzmem za gablec?

Izvješće iz 2026. pokazuje da se umjetna inteligencija na poslu najviše koristi za donošenje odluka

Prema Microsoftovu izvješću Work Trend Index iz veljače 2026., donošenje odluka postalo je dominantna aktivnost umjetne inteligencije na radnom mjestu s udjelom od 28%. Time su srušena rana predviđanja da će AI služiti uglavnom za automatizaciju repetitivnih administrativnih poslova. Umjesto toga, radnici je sve više koriste za strukturirano razmišljanje, analizu informacija i vaganje opcija. S druge strane, tradicionalni zadaci poput dokumentacije i pronalaženja informacija čine 12% odnosno 13% aktivnosti. Podaci jasno pokazuju da umjetna inteligencija preuzima ulogu analitičkog asistenta, dok poslovi temeljeni na međuljudskim odnosima, poput rješavanja sukoba, ostaju isključivo ljudska domena. Mreža