Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT
Zarada na trendu i ideologiji
Zašto previše plaćamo ‘zdravu’ hranu
U posljednje vrijeme se nekako u potrošače uvuklo razmišljanje da je zdravija hrana uvijek skuplja od one manje zdrave. Istraživači sa Sveučilišta Vanderbilt to su i uspjeli dokazati eksperimentom u kojem je sudjelovalo 100 do 200 ispitanika. Prvoj skupini ispitanika predstavljen je proizvod s oznakom vrlo zdrave hrane, a drugoj isti taj proizvod s oznakom trećerazrednih hranjivih vrijednosti. Ispitanici u prvoj skupini smatrali su da je proizvod osjetno skuplji od onih u drugoj grupi. Kako bi dokazali da cijena utječe na poimanje koliko je neka hrana zdrava, znanstvenici su jednoj grupi rekli da kreker košta 25 centi, a drugoj da isti proizvod košta 2 dolara. Druga je skupina ocijenila kreker zdravijim od prve. Ozy
