Zašto su znanost i kultura zaboravljeni u kampanji? - Monitor.hr
14.01.2015. (15:31)

Nikoga ne zanima

Zašto su znanost i kultura zaboravljeni u kampanji?

“Zašto Hrvati zatvaraju oči pred činjenicom da je znanost važan pokretač ekonomskog razvoja, da je danas kultura u Europi jedna od najvažnijih gospodarskih grana koja zapošljava stotine tisuća ljudi te da smo u konačnici održali nacionalnu svijest jedino zahvaljujući vlastitom jeziku, književnosti i umjetnosti?”, pita se Mladen Tarbuk, v.d. intendanta Dubrovačkih ljetnih igara, komentirajući činjenicu da u predsjedničkoj kampanji nije bilo govora o tim temama. T-Portal


Slične vijesti

11.10.2023. (23:00)

Naš butnovnik bez razloga

Kad budem mrtav i beo – prvi i posljednji srpski rokenrol film

Mudro zapakovan u neobičan miks žanrova (od mračne i reske komedije, preko tinejdžerskog melodrame i drumskog filma, sve do muzičkog filma i finalne tragedije), Džimi Barka je nepatvoreni buntovnik stasao u komunizmu, bez – doduše – jasnog razloga ili povoda. Poput nekakvog vrhunskog postmodernog kreativnog incidenta ili eksperimenta, on je kao i čitav film Kad budem mrtav i beo u potpunosti otvoren za najrazličitija tumačenja, pa otud nije ni čudo da mu je naš nekadašnji Institut za film decenijama kasnije (1997) posvetio i čitavu knjigu eseja. Kada danas gledate Kad budem mrtav i beo, bukvalno ništa od njegove izvorne atraktivnosti i ranjive neodoljivosti nije umanjeno neumoljivim zubom vremena, oskudnom crno-belom fotografijom i bednim stanjem dostupnih kopija. Pulse

20.09.2023. (22:00)

Ples sa Žabicom

Rijeka – grad u krizi identiteta

Urbana geografija Rijeke izmjenjuje se rapidnom brzinom, kroz niz stambenih (RIO-Kantrida), kulturnih (Art-kvart), gospodarskih (novi lučki terminali), društvenih (Marina), obrazovnih (Sveučilište u Rijeci) i logističkih (D403) projekata, prodirući duboko u identitetsko tkivo grada. Govorimo o urbanoj tektonici koja se, u sličnom obujmu, zadnji put tako pomicala u drugoj polovici 19. stoljeća; tada se formirao gradski obalni pojas, utvrđivala lučki operativna obala, formirala stambena politika, a ljudi i industrija selili uz more. Plan razvoja grada Rijeke za razdoblje od 2021. do 2027. godine u tekućim dvadesetima i riječkom gradilištu prepoznaje natruhe tog doba, dodajući i čas ludih dvadesetih prošlog stoljeća, vjerujući kako može nadići “demografske, gospodarske i ostale izazove” te ući u globalne tokove. Danas je Rijeka “jedno od područja najveće gustoće”, gdje su “najopterećenije prostorne cjeline gradsko središte, Podmurvice-Preluk i Sušak koje zauzimaju nešto više od trećine površine Grada, a u njima živi oko 70% stanovništva”. S tim urbanim izazovima danas se, većinom, bavi privatni kapital koji, konačno, utkaje vrijeme u prostor. I dok su lučki projekti budili nostalgičnu crtu (“gle sine, još jedan kruzer/tanker”), potpisana transformacija Žabice suočava nas izravno s vizijom Rijeke na konzumerističkim i neoliberalnim temeljima. Kulturpunkt

02.09.2023. (00:00)

Korak prema Zvjezdanim stazama

Projekt Cybersyn, jedinstvena točka susreta između tehnologije i utopije

Ideja je bila uspostaviti sustav upravljanja u stvarnom vremenu koji bi omogućio prijenos podataka iz tvornica i poduzeća do središnjeg upravljačkog centra. Sustav zapravo nije osmišljen da ima središnju točku upravljanja, razmjena podataka trebala je osigurati bolje razumijevanje trenutačnih proizvodnih uvjeta, omogućujući brže donošenje odluka i prilagodbi, čime bi se osigurala bolja koordinacija i efikasnost u cjelokupnom ekonomskom sustavu. Cybersyn je u konačnici trebao poslužiti kao primjer kako se tehnologija može koristiti da bi građanima u ruke dala moć, umjesto da ju oduzima. Kulturpunkt

31.08.2023. (21:00)

Čovjekov najbolji prijatelj, a ponekad i inspiracija

Psi su u umjetnosti prisutni gotovo oduvijek

Prikazi pasa u umjetnosti kroz povijest odražavaju različita poimanja ljudsko-psećih odnosa i konteksta u kojem su ti odnosi definirani, a datiraju praktički od pamtivijeka. Prije nekoliko godina u Saudijskoj Arabiji pronađeni su pećinski crteži koji prikazuju ljude u lovu sa psima, za koje se procjenjuje da su stari 8 tisuća godina. Psi se pojavljuju i u grčkoj i rimskoj umjetnosti (kao čuvari i lovci, ali i kao kućni ljubimci), dok su prikazima pasa u srednjem vijeku posvećene čitave studije. Zanimljivi su i prikazi pasa na srednjovjekovnim grobnicama, gdje su najčešće smješteni uz noge gospodarice ili gospodara, a zauzimaju različite poze. U tom kontekstu psi su imali alegorijsko značenje (vjernost, žalovanje) i ponekad heraldičko, ili su predstavljali zaštitnike/vodiče u svijet mrtvih. Kulturpunkt

14.08.2023. (00:00)

Hrvatska za plakat: Prije 40 godina na ovo nitko ne bi ni trznuo, a vidi danas

Anđelo Jurkas: Pun novčanik ili prazna **čka – što više smeta teatralnim (malo)građanima?

GAZDARICA: Ovo je plakat za novu predstavu Hrvatskog narodnog kazališta - Zagorje International | Saznajte više, informirajte se bolje

U sklopu Splitskog ljeta ove se godine puno priča o plakatima za kazališne predstave. Prvo je najavni s dva jezika koja tek što se ne lickaju piknuo u zjenice ćudoredne pa se tjednima raspredalo o moralu i granicama ukusa. Sve veliki znalci s pjace i iz gradskih stranačkih ureda moralizirali su o mokrosti sline i koncentracijama bakterija na vrhu dva jezika koja samo što se nisu takla. Ajme bolesti. A onda je zakucala “Gazdarica”. Po posteru dizajnera Karla Kazinotija i Miše Komende koji su se drznuli staviti pare u novčanik, svinuli ih u obliku dagnje, pardon moi, vulve, pardon moi, po narocki **čke. Ajme zla. Nije samo jasno je li skandaloznije bilo to što je novčanik umalo prazan ili je ženski organ bio napunjen? Mixer

 

 

08.07.2023. (20:00)

Za one kojima je stvaranje smisao života

Knjiga Kreativni čin – način postojanja’: umjetnički priručnik bosonogog gurua

Bacimo li pogled na posljednjih četrdeset godina glazbe, teško ćemo pronaći slavnijeg i raznorodnijeg producenta od Ricka Rubina, diva industrije koji je u osamdesetima krojio zvuk bujajućeg hip hopa surađujući s pionirima kao što su Run DMC, Beastie Boys i LL Cool Jay, paralelno probijajući granice mogućeg s thrash metal legendamapoput Slayera. Ako trebate bilo kakav savjet vezan za kreativnost, upravo je Rick Rubin onaj kojem se trebate obratiti. Ovaj priručnik za pomoć pri stvaranju umjetnosti nije vrelo mudrosti kakvo ima namjeru biti, to ne znači da je ne vrijedi pročitati. Ili još bolje, ako ste umjetnik bilo koje vrste, još je korisnije imati je kraj sebe dok radite ili kad ste u kakvoj kreativnoj nedoumici. Ravno do dna

16.06.2023. (16:00)

I dalje snalazi se kako znaš

Kultura ostavljena na cjedilu – rasprava o premreženosti kulture i zdravlja

O utjecaju koji je trogodišnja pandemija imala na kulturni sektor napisano je mnogo, a o njenim posljedicama zasigurno će se pisati još i više s odmakom koji će omogućiti sustavniju analizu. No ono što je zdravstvena kriza jasno razotkrila bila je nesposobnost formalnih mreža potpore umjetnosti i kulturi da organiziraju smislenu podršku sektoru koji se u kratkom periodu našao na koljenima. Umjesto brzih i provedivih financijskih mjera i programa pomoći, ugroženi pojedinci i organizacije prepušteni su samima sebi pa ne čudi da su solidarnost i skrb “isplivali” kao ključni pojmovi oko kojih se posljednjih godina oblikuje kulturno polje. O temi premreženosti kulture i zdravlja bavili su se i u projektu CultureForHealth. Kulturpunkt

04.05.2023. (21:00)

Seoski futurizam

Projekt na Lonjskom polju predstavljat će nas na Venecijanskom bijenalu arhitekture

Laboratory of the future – ovogodišnja je tema kojom se želi istražiti što arhitektura budućnosti može biti. Prostor Parka prirode poslužio je našem timu kao inspiracija i ishodište odgovora na zadanu temu. Kako bi odgovorili na koji način odgovorno u budućnosti djelovati u prostoru, odlučili su, pomalo paradoksalno, posegnuti za lekcijom iz povijesti – učeći iz koegzistiranja čovjeka i prirode u harmoničnom okolišu. Lonjsko polje jedno je od najvećih močvarnih područja u Europi, prostire se na više od 50 hektara lijeve obale rijeke Save, a po svom je karakteru prirodno poplavno područje s 14 naselja ruralnog karaktera. Upravo odabirom Lonjskog polja kao mikrolokacije koja objedinjuje temu suživota i održivosti, projekt Same as it ever was nastoji naglasiti važnost etičkog djelovanja u prostoru. Kulturpunkt

19.04.2023. (00:00)

Tiješi činjenica da je oduvijek bilo tako...

Privilegija samovanja u lokalnom kinu

Od kada su ukinute interne mjere da je za kino-predstavu potrebno najmanje petero gledatelja, sve više sam u prilici da sam uživam u najboljim filmovima s repertoara, bez bojazni da će mi netko čitavu predstavu ružiti s kartonskim kutijama i glasno krckati kokicama. U poziciji smo da gledamo ‘svoju’ kinopredstavu, kojoj još samo viski nedostaje za pravu, titovsko ekskluzivnu projekciju. Slične su okolnosti i za druge kulturne manifestacije: što je program bolji, suvremeniji i ‘teži’ to je i publike manje. Ne ističem to da bi naglasio neku svoju elitističku poziciju ili zazor od ‘popularnih’ sadržaja. Naravno, neoliberalni koncept kulturne politike sve će više nastojati takve modernije, ekskluzivnije i avangardnije programe reducirati ili ih stavljati u izdvojene niše ‘alternativne kulture’, eksperimentalnih centara, avangardnih klubova, art kina… S druge strane, da bi ‘opravdale’ svoje postojanje kulturne institucije sve više pribjegavaju populističkim programima sumnjive kvalitete: doista, nema ‘krize publike’ kada su na programima blokbasteri, stand-up komedije, kazališni ‘humoristički’ čušpajzi… Marijan Špoljar za Glas Podravine.