Zašto tehnologija pogoduje tiraniji? - Monitor.hr
19.09.2018. (09:30)

Zašto tehnologija pogoduje tiraniji?

“Umjetna inteligencija mogla bi poništiti brojne praktične prednosti demokracije i narušiti ideale slobode i jednakosti te bi nastaviti osiguravati moć maloj elitnoj skupini ljudi ako se ne poduzme nešto protiv toga”, tvrdi izraelski povjesničar i profesor Yuval Noah Harrari u članku Why Technology Favors Tyranny za The Atlantic. Dio je šireg serijala opakijeg naslova Umire li demokracija? Index ima prijevod članka.


Slične vijesti

Jučer (17:00)

Kad Elon igra poker sa 60 milijardi, a ti još uvijek pokušavaš shvatiti kako radi ChatGPT

Analiza tehnoloških potresa: Od Elonovih milijardi do kraja SaaS modela kakvog poznajemo

Ova epizoda podcasta Moonshots analizira dramatične promjene u tehnološkom sektoru, fokusirajući se na potencijalnu akviziciju kursora od strane SpaceX-a za nevjerojatnih 60 milijardi dolara. Peter Diamandis i gosti raspravljaju o tome kako napredni AI modeli poput Claudea počinju ugrožavati tradicionalni SaaS (Software as a Service) sektor. Također, dotaknuli su se masovnih odlazaka iz OpenAI-ja te uspona “AI-native” startupa koji prijete sporim korporacijama. Uz analizu geopolitičkih rizika i budućnosti rada, epizoda nudi uvid u “obilje” koje donosi tehnologija, uključujući ambiciozne projekte za drastično smanjenje troškova života… preporučili ga na Monitorovom forumu: Likovi su uspješni poduzetnici, obrazovani i praktičari u AI-ju. Njihova mantra je – škole su gotove, glavna preporuka za klince – idite u poduzetnike, jer danas jedan čovjek može realizirati tvrtku od milijardu dolara. Solo, bez radnika.

Prekjučer (15:00)

Nisam Jean, ali Claude vam dam

Vodič kroz Claude: Od uvoza memorije do analize screenshotova

Iako se Anthropic voli praviti važan jer su “odbili” Pentagon, njihov adut Claude zapravo je koristan alat (koji ne pati od amnezije). Glavna fora je uvoz memorije iz ChatGPT-a kako ne biste morali ispočetka objašnjavati da mrzite korijander. Claude analizira vaše fotke, PDF-ove, pa čak i screenshotove otvorenih prozora (zato oprezno s tabovima!). Može se povezati s Google Driveom ili GitHubom, a ako postanete paranoični, jednim klikom mu možete “isprati mozak” gašenjem postavki privatnosti. Ukratko: pametan je, radoznao i navodno ima principe. PC Mag

Utorak (01:00)

Na tragu Velikog brata

Ministarstvo istine i “versifikator”: Kako je Orwell u svom distopijskom romanu predvidio uspon AI slopa

U distopiji Georgea Orwella, strojevi zvani versifikatori automatski su generirali ispraznu zabavu za mase, što jezivo podsjeća na današnju poplavu jeftinog AI sadržaja (“slop”). Dok je Isaac Asimov 1980. kritizirao Orwellovu tehnološku viziju kao promašenu, moderni jezični modeli pokazuju da je autor 1984. točno predvidio društvenu potražnju za automatiziranom, niskokvalitetnom kulturom. Činjenica da takav sadržaj dominira internetom ne sugerira samo moć tehnologije, već i nezahtjevnost publike. Open Culture, Boing Boing

14.04. (00:00)

Žedni algoritmi i mokri snovi Silicijske doline

Cijena AI revolucije: Zamjena pitke vode za digitalni luksuz

Dok AI sektor bilježi eksponencijalni rast, cijena napretka postaje ekološki neodrživa. Svaki upit chatbotu troši oko pola litre vode zbog evaporativnog hlađenja servera – najjeftinije, ali najpogubnije metode koja isušuje lokalne ekosustave. Tehnološki giganti poput Microsofta bilježe golem skok u potrošnji, dok netransparentnost prikriva stvarne razmjere krize. Do 2028. potrošnja bi se mogla učetverostručiti, gurajući data centre u izravan sukob s poljoprivredom i stanovništvom. Bez hitnog prelaska na održivije sustave hlađenja, riskiramo iscrpljivanje ključnih vodnih resursa zbog generiranja trivijalnih digitalnih sadržaja. Lider

13.04. (16:00)

Baš je ispala bikson

“Biksonimanija”: Kako je izmišljeni prof. Izgubljenović nasamario umjetnu inteligenciju

Znanstvenica Almira Osmanović Thunström razotkrila je ozbiljne propuste AI modela kreirajući “biksonimaniju” – potpuno izmišljenu bolest s apsurdnim simptomima. Unatoč jasnim parodijskim tragovima, poput autora pod imenom Lažljiv Izgubljenović sa Starfleet Akademije, sustavi kao što su ChatGPT i Gemini počeli su bolest opisivati kao stvarnu. Problem je eskalirao kada su indijski istraživači, oslanjajući se na AI, citirali ovaj lažni rad u stručnom časopisu. Eksperiment je dokazao da AI sustavi kritično brzo pretvaraju dezinformacije u “činjenice”, što otvara ozbiljna pitanja o sigurnosti korištenja umjetne inteligencije u medicini i znanosti. Bug

12.04. (13:00)

Evolucija u rikverc

Pretjerano korištenje AI-a nam pegla mozak: Možda postajemo brži, ali zato postajemo gluplji

Tekst na Bugu istražuje fenomen kognitivne atrofije uzrokovane pretjeranim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju. Autor prenosi iskustva korisnika koji, nakon šest mjeseci korištenja alata poput ChatGPT-a, više ne znaju samostalno sastaviti e-mail ili riješiti programerski problem bez tuđe “asistencije”. Za razliku od kalkulatora koji mijenja samo aritmetiku, AI eksternalizira sam proces razmišljanja i strukturiranja misli. Alarmantno je što alat postaje prvi instinkt čak i u duboko osobnim situacijama. Zaključak je gorak: postajemo produktivniji, ali individualno manje sposobni, čime stvaramo opasnu ovisnost o tehnologiji koja nam “prodaje natrag” našu vlastitu inteligenciju.

12.04. (01:00)

Slušaj čovjeka koji nam je uvalio kolačiće, valjda zna što se peče u AI kuhinji

Smrt klasičnog interneta: AI agenti preuzimaju surfanje, dok se tromi sustavi uzalud bore

Marc Andreessen, čovjek koji je izmislio Netscape browser i sve vezano uz današnji internet kakvog poznajemo, tvrdi da ovo s AI-jem nije samo još jedan prolazni trend, nego “uspjeh preko noći koji se spremao 80 godina”. Fora je u tome što su se desetljeća teorije i istraživanja odjednom “otključala” jer tehnologija napokon – radi.

On vidi četiri velika koraka koji mijenjaju igru: prvo su bili LLM-ovi (tekst), pa razmišljanje (reasoning), zatim agenti koji sami obavljaju zadatke, i na kraju RSI (sustavi koji sami sebe poboljšavaju). Posebno ga oduševljavaju agenti poput OpenClawa; kaže da je to revolucija jer AI sad može koristiti računalo baš kao i mi, tipkati naredbe i upravljati svime, od tvog pametnog doma do kompleksnog softvera.

Ipak, nije sve tako bajno. Marc smatra da su i optimisti i “doomeri” (oni koji se boje smaka svijeta) previše naivni. Zašto? Zato što podcjenjuju tromost sustava. Misli da će se prava revolucija sudariti sa zidom birokracije, sindikata i državnih monopola (poput školstva i zdravstva) koji će se rukama i nogama boriti protiv promjena. Na kraju, on se nada da će AI omogućiti povratak “moćnih pojedinaca” koji će s ovim alatima moći parirati ogromnim, tromim korporacijama. Obratili pozornost na Monitorovom (našem) forumu.

08.04. (14:00)

Morat ćemo ponovno sve sami guglati

Bliži li se kraj besplatnom AI-u? Trenutni modeli naplate su neodrživi

Komercijalne pretplate od 20 dolara tek su privremena subvencija dok AI startupi gomilaju gubitke. Jaz između lokalnih i cloud modela postaje očit: dok mali lokalni modeli poput Gemme 4 maksimalno opterećuju kućni hardver za solidne rezultate, moćni Qwen3 (480b) u oblaku nudi vrhunsku kvalitetu, ali uz sve jači throttling. Primjeri poput OpenClawa i ograničavanja agenata pokazuju da pružatelji usluga više ne mogu tolerirati „inference whales“ korisnike. Zlatno doba jeftine inteligencije završava – pripremite se na skuplje pakete, stroža ograničenja i kraj besplatnih resursa. Drago Galić za Bug

06.04. (21:00)

Terminatora je ipak trebalo gledati kao na upozorenje

Tiha revolucija: AI kao treći jahač vojne tehnologije

Vojni analitičar Marinko Ogorec svrstava umjetnu inteligenciju uz bok vatrenom i nuklearnom oružju kao treću veliku vojnu revoluciju. Umjesto filmskih terminatora, AI danas djeluje kroz brzu obradu podataka i podršku zapovjednom lancu. Ipak, ključna opasnost leži u autonomnom odlučivanju i pokušaju čovjeka da odgovornost za ubijanje prebaci na stroj. Iako AI ubrzava kibernetičke napade i analizu bojišta, on ne pojeftinjuje rat niti zamjenjuje klasičnu vojsku. Zaključno, tehnologija ostaje alat, a politička i moralna odgovornost za sukobe isključivo je ljudska. tportal

04.04. (14:00)

Vrebaju na nas iz oblaka

Analiza privatnosti: Koji AI chatbot zna previše o vama? Predvodi Meta

straživanje Surfsharka otkriva velike razlike u prikupljanju podataka među AI aplikacijama. Meta AI predvodi s čak 95% prikupljenih vrsta podataka, uključujući osjetljive financijske i biometrijske informacije. Google Gemini prati sa širokim zahvatom, dok ChatGPT bilježi skok od 70% u prikupljanju podataka (poput zdravlja i lokacije). S druge strane, Claude i DeepSeek su umjereniji, iako DeepSeek nosi rizik pohrane na kineskim poslužiteljima uz povijest curenja podataka. Zaključak je jasan: većina aplikacija koristi vaše informacije za analitiku i marketing, često nadilazeći puku funkcionalnost chata. Mreža