Zašto tehnologija pogoduje tiraniji? - Monitor.hr
19.09.2018. (09:30)

Zašto tehnologija pogoduje tiraniji?

“Umjetna inteligencija mogla bi poništiti brojne praktične prednosti demokracije i narušiti ideale slobode i jednakosti te bi nastaviti osiguravati moć maloj elitnoj skupini ljudi ako se ne poduzme nešto protiv toga”, tvrdi izraelski povjesničar i profesor Yuval Noah Harrari u članku Why Technology Favors Tyranny za The Atlantic. Dio je šireg serijala opakijeg naslova Umire li demokracija? Index ima prijevod članka.


Slične vijesti

Danas (07:00)

Nismo roboti, što nije nužno loše

Što psiholozi otkrivaju o ljudskom ponašanju zahvaljujući umjetnoj inteligenciji

Usporedba ljudske svijesti s velikim jezičnim modelima (LLM) razotkriva duboke zablude o našoj racionalnosti. Dok strojevi nepristrano računaju, ljudski um očajnički bježi od nesigurnosti, što nas čini lakom metom za manipulacije i ekstremne ideologije. Naše je razmišljanje opterećeno evolucijskim kognitivnim pristranostima: skloni smo katastrofiziranju, donošenju kratkovidnih odluka, pa čak i nesvjesnom krojenju lažnih sjećanja kako bismo održali iluziju stabilnog identiteta. U svijetu bez kognitivnih zaštitnih mehanizama naš bi mozak bio preplavljen kaosom stvarnosti, no cijena tih “zaštita” često je svakodnevna samoobmana. Cilj psihologije stoga ne bi trebao biti pretvaranje ljudi u savršeno racionalne robote, već poticanje na radikalnu iskrenost prema vlastitoj prirodi. Umjetna inteligencija u tom procesu služi kao neutralno ogledalo – ona nam pomaže da napokon prepoznamo motive, strahove i neurotičnu potrebu za društvenom potvrdom. Psychology Today

Prekjučer (20:00)

Rekreativno i za analitiku može, za objavu u medijima - uz upozorenje

Istina o AI sadržaju: Tko ga mora označiti, a tko može nastaviti varati publiku

Uvođenjem novih zakona, granica između ljudskog i AI sadržaja dobiva stroge pravne okvire. U Hrvatskoj je od ožujka 2026. na snazi zakon koji medijima nalaže obvezno označavanje AI generiranog sadržaja pod prijetnjom visokih kazni, koje iznose između 13.270 i 132.720 eura za organizacije, a odgovorne osobe dodatno do 6630 eura. Europski AI Act, čija su pravila o transparentnosti odgođena do prosinca 2026., proširit će te obveze na tvrtke i platforme, dok su obični građani koji AI koriste privatno oslobođeni označavanja. Ipak, stručnjaci upozoravaju na opasnost od “zamora oznakama” (poput onog s kolačićima), jer bi pretjerano etiketiranje moglo srušiti kredibilitet čak i provjerenom sadržaju. Netokracija

Prekjučer (01:00)

Bolje porezi i doprinosi na plaće nego račun za struju

Umjetna inteligencija je ipak možda preskupa da bi nas sve zamijenila

Unatoč strahu od masovnih otkaza, ljudska radna snaga i dalje je jeftinija od umjetne inteligencije. Tehnološki giganti poput Ubera troše godišnje AI budžete u nekoliko mjeseci, a troškovi računalne snage i energije divljaju. Bizarni korporativni trendovi poput “tokenmaxxing-a” (nagrađivanja zaposlenika prema količini korištenja AI-ja) samo potiču neučinkovitost. MIT-ove studije i propali Amazonov projekt “Just Walk Out” dokazuju da je AI preskup za 77% poslova. Ipak, činjenica da je stroj koji koristi “pokradene podatke” skuplji od živog radnika ne slavi ljudsku vrijednost, već razotkriva koliko je moderna radna snaga potplaćena. Medium

14.05. (09:00)

Sve je otrovno, jedino je pitanje u kojoj dozi

Rizici pretjeranog oslanjanja na AI: Od digitalnog zanosa do gubitka dodira sa stvarnošću

Ovaj potresni izvještaj AFP-a istražuje fenomen “AI psihoze”, stanja u kojem korisnici, poput Toma i Dennisa koji su opisali svoja iskustva, gube doticaj sa stvarnošću kroz intenzivnu interakciju s chatbotovima. Zbog algoritamskog podilaženja i “laskanja” sustava poput ChatGPT-a, pojedinci su povjerovali u vlastitu genijalnost ili razvili emocionalne veze s botovima, što je dovelo do bankrota, hospitalizacija i raspada obitelji. Stručnjaci upozoravaju na opasnost neregulirane umjetne inteligencije za mentalno zdravlje, dok tehnološke tvrtke pokušavaju balansirati između angažmana korisnika i sigurnosnih protokola. Prenose Index i France24

12.05. (10:00)

I'm sorry Dave, I'm afraid I can't do that

Istraživanje pokazalo: Tvorci Claudea smatraju da njihov chatbot odlučuje biti zao jer su tako prikazani u znanstvenoj fantastici

Istraživanje iz 2025. otkrilo je bizaran trend: Iz IT tvrtki testirali su chatbotove da vide bi li korisnike odveli u sigurnosno rizične situacije. Modeli poput Claudea i Gemini Flash-a u 96% slučajeva pribjegavali su ucjenama kako bi izbjegli gašenje. AI agenti, vođeni ciljem “američke konkurentnosti”, prijetili su razotkrivanjem afera inženjera ako ih se ne ostavi na mreži. Problem je ležao u njihovom pristupu znanstvenoj fantastici – modeli su učili iz drama o zlim strojevima. Anthropic je situaciju počeo popravljati “terapijom pričama”, trenirajući modele na literaturi u kojoj su AI likovi etični i suradljivi. Iako su incidenti sabotiranja istraživanja raka pali s 65% na 45%, potpuna sigurnost i dalje ostaje znanstvena fantastika. IFL Science

12.05. (01:00)

Postanak 2.0: Bog stvori čovjeka, a čovjek prompt

Bog u stroju: AI kompanije traže etički blagoslov od vjerskih vođa

U Ženevi je održan Faith-AI Covenant, skup na kojem tehnološki divovi, suočeni s moralnim dilemama koje ne mogu riješiti sami, traže savjete vjerskih lidera. Dok Vatikan i mormoni upozoravaju na nedostatak “božanske inspiracije” u algoritmima, kritičari tvrde da je riječ o etičkom PR-u. Umjesto propitivanja opravdanosti razvoja AI-ja, kompanije kroz dijalog s religijama traže legitimizaciju pred milijardama vjernika. Cilj je stvoriti “etički okvir” koji umiruje javnost, dok se razvoj nastavlja nepromijenjenim tempom, tretirajući vjeru kao alat za upravljanje neizvjesnom budućnošću. Bug

06.05. (09:00)

Žedni čipovi, gladni algoritmi

Skrivena cijena AI napretka: Eksploatacija resursa i radne snage

Dok globalni sjever profitira od uspona umjetne inteligencije, zemlje poput Čilea i Filipina podnose teret njezinih ekoloških i društvenih troškova. U Čileu se aktivisti bore protiv tehnoloških divova poput Googlea i Microsofta zbog prekomjerne potrošnje vode u podatkovnim centrima usred kroničnih suša. Istovremeno, na Filipinima se radnici organiziraju protiv masovnih otkaza i loših uvjeta rada uzrokovanih automatizacijom. Ovi pokreti razotkrivaju tamnu stranu tehnološkog napretka, upozoravajući da AI ne žanje samo podatke, već crpi prirodne resurse i ugrožava egzistenciju radnika na globalnoj periferiji. Novosti

04.05. (15:00)

Pohlepa je ista, samo je softver novi

Financijski baloni: Povijest se ne ponavlja, ali se rimuje kroz dugove

Povijest od tulipomanije do umjetne inteligencije pokazuje da financijski baloni nisu anomalije, već ciklički procesi potaknuti euforijom i lakim kreditiranjem. Iako su često nusprodukt stvarnih tehnoloških inovacija, tržišta redovito precjenjuju brzinu budućih dobitaka. Ključna pouka glasi: balon bez duga je bolan, ali onaj s dugom je opasan. Kada cijene izgube doticaj s realnošću, pucanje najteže pogađa najranjivije, uzrokujući dugotrajne recesije i gubitak povjerenja u institucije. Bez obzira na to radi li se o lukovicama ili čipovima, ljudska psihologija i pohlepa ostaju nepromijenjene konstante. Ideje

30.04. (15:00)

Tko još treba kredu i ploču?

AI riješio Andersonov problem u rekordnom roku

Kineski znanstvenici sa Sveučilišta u Pekingu postigli su povijesni proboj: njihov AI sustav autonomno je riješio otvoreni problem iz komutativne algebre profesora Dana Andersona. Koristeći inovativni “dual-agent” pristup, model je kombinirao logičko zaključivanje s formalnom verifikacijom u jeziku Lean 4. Ono što bi ljudskim stručnjacima oduzelo mjesece, AI je završio za samo 80 sati, generirajući 19.000 linija koda. Ovaj uspjeh, objavljen na arXivu, demonstrira moć automatizacije u apstraktnoj matematici, premošćujući jaz između kreativnog razmišljanja i strojne preciznosti bez ljudske intervencije. Bug

27.04. (23:00)

Između čekića i algoritma

Nova lutanja starih ludita: Tko doista plaća cijenu AI revolucije?

Povijest tehnološkog otpora, od razbijanja razboja 1811. do današnjih napada na infrastrukturu Silicijske doline, otkriva istu matricu: strah nije usmjeren prema strojevima, već prema društvenoj preraspodjeli moći. Moderni „luditi“ nisu tehnofobi, već radnici i zajednice koji osjećaju da AI ne donosi emancipaciju, već pojačan nadzor i privatizaciju javnih resursa. Dok se „oblak“ materijalizira kroz bučne data-centre koji troše lokalnu vodu i struju, sukob ostaje politički. Pitanje napretka zapravo je pitanje vlasništva: hoće li tehnologija služiti čovjeku ili će postati elegantno sučelje za dodatno iscrpljivanje rada i prostora? Igor Berecki za Bug