Zbog jačanja kune HNB opet intervenirao, od lipnja već 4. put - Monitor.hr
17.08.2017. (22:33)

Nestašna valuta

Zbog jačanja kune HNB opet intervenirao, od lipnja već 4. put

Zbog pritisaka na jačanje kune prema euru i klizanja tečaja na 7,39 kuna za euro HNB je četvrti put u protekla dva i pol mjeseca intervenirala na deviznom tržištu i od banaka otkupila 126 milijuna eura. Osim što će se time dodatno podebljati međunarodne pričuve (trenutno 14 milijardi eura), u sustav će se pustiti dodatnih 933 milijuna kuna. Ukupno je od banaka ove godine do jučer otkupljeno 475 milijuna eura, a u sustav se po toj osnovi slilo više od 3,5 milijarde kunske likvidnosti. S jučerašnjom aukcijom HNB-ovi su otkupi deviza u 2017. premašili 600 milijuna eura, uz istodobno kreiranje kunske likvidnosti od gotovo 4,5 milijarde kuna. Poslovni


Slične vijesti

25.12.2023. (23:00)

Poticaj za turizam

Ekonomska analiza izvješća HNB-a: Pri vrhu smo EU po rastu BDP-a, ali ne treba biti preoptimističan

U godinama koje dolaze očekuje se smanjenje prihoda od EU fondova i rast prihoda od turizma. Na pitanje ‘Je li naš turizam dovoljno jak da ‘pokrije’ fondove?’ ekonomist HNB-a Vedran Šošić je kazao kako je pred Hrvatskom još dosta godina za povlačenje sredstava, iako će ono u idućoj perspektivi biti nešto manje. Vezano za monetarnu politiku ustvrdio je kako europodručje ‘pleše’ na rubu recesije – ali da bi se ona mogla izbjeći jer se početkom godine očekuje ‘meko’ prizemljenje’ – koje ne bi trebalo rezultirati recesijom i ugroziti zaposlenost. HRT

19.12.2023. (23:00)

Sad se može i štedit

Guverner HNB-a Boris Vujčić o ekonomskim očekivanjima za 2024. godinu

Prelazak na euro je općenito ocijenio „jako dobrom pričom“, uz opasku da ni sada ništa u njoj ne bi napravio drukčije, te da su ekonomski efekti u skladu s očekivanjima. Također, istaknuo je da je kumulativni porast inflacije (od lipnja 2021. do listopada 2023. godine) bio veći u zemljama središnje i istočne Europe nego u Hrvatskoj. Ona bi iduće godine na godišnjoj razini mogla iznositi čak 4 posto (za razliku od ovogodišnje procijenjenih 8 ). Što se tiče dobiti banaka nakon ulaska u eurozonu, kaže da se radi o kratkoročnom efektu. Raste broj oročenih depozita, ponajviše zbog HPB-ove “Super štednje” (2010. ih je bilo 80 posto, sada su pale na svega 25), u sklopu koje su stigli i do milijardu eura štednih depozita). Za tržište nekretnina kaže kako se „ohladilo“: smanjena je potražnja i same transakcije, no cijena još uvijek nije u padu. Forbes

06.11.2023. (14:00)

Skupljaju staro željezo

HNB pokazao kako izgleda skladište s kovanicama kuna

Riječ je o skladištu vojarne Croatia u Zagrebu koje danonoćno čuvaju naoružani vojnici. Tamo su osigurani prostori za kovanice kune kojih je i dalje kod građana i poslovnih subjekata više od dvije milijarde komada. Rok za zamjenu je kraj 2025. godine. Građani do 31. prosinca kune mogu zamijeniti u bankama, Fini i Hrvatskoj pošti. Od 1. siječnja oni prestaju pružati uslugu zamjene valute, a novčanice i kovanice kune moći će se zamijeniti samo u Hrvatskoj narodnoj banci. Danica

27.10.2023. (09:00)

Štedi gdje vrijedi

Kako zaraditi na štednji? HNB uvodi novost koja će pomoći građanima

Hrvatska narodna banka (HNB) na svojoj internetskoj stranici započela je s objavom informativne liste ponude banaka za depozite potrošača, koja omogućuje usporedbu ponude svih kreditnih institucija koje posluju u zemlji. Lista sadržava osnovne informacije o nenamjenskoj štednji kojom se potrošači najčešće koriste te omogućuje usporedbu ponude svih kreditnih institucija, uključujući i visinu kamatnih stopa. Objavljeni podaci, dodaju, obuhvaćaju aktualnu ponudu nenamjenske štednje u eurima, američkim dolarima i švicarskim francima, a na temelju podataka koji će redovito pristizati od banaka. Tako će dati više osnovnih informacija potrošačima koje im mogu pomoći u istraživanju ponude banaka te suziti izbor i olakšati donošenje financijskih odluka. HRT

22.07.2023. (13:00)

Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora na kraju ožujka je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 177 mil. eura ili 1,5 posto

Dug države skočio je 20 posto zbog uvođenja eura

SVE TAJNE EURA: Euro je nemoguće krivotvoriti – NACIONAL.HR

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju prvog tromjesečja 58,1 milijardu eura, što je, uz gotovo stagnaciju u odnosu na veljaču, povećanje za 10 milijardi eura na godišnjoj razini (+20,8 posto) te 8,6 milijardi eura ili 17,3 posto u odnosu na kraj 2022. Snažan rast na godišnjoj razini rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 milijardi eura). Međutim, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a je ustvari neutralan. Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug Hrvatske do kraja ožujka 2023. primjetno se smanjio u odnosu na prosinac 2022, pišu analitičari Raiffeisena. Tportal

28.10.2022. (19:00)

Valjda neće jako stezati za vrat

HNB upozorava: Nekima bi rate kredita mogle biti veće za 9800 kuna

Poraste li euribor 3 boda, za 28% kredita otplate bi skočile preko 20%, godišnje u prosjeku za 7.882 kune. Jučerašnja odluka ECB-a da po treći puta podigne referentnu cijenu novca zbog inflacije i signal da će to nastaviti raditi i dalje, svima koji otplaćuju kredite uz promjenjivu kamatu izgledno će narednih mjeseci donijeti rast mjesečnih obveza. Hrvatska narodna banka upozorava da su najizloženiji oni kojima je kamata vezana uz euribor što bi, nastavi li on rasti u idućim godinama, dijelu građana mogao “znatno” povećati otplate. Stoga poručuju građanima da provjere opciju fiksiranja kamatne stope. Poslovni

24.07.2022. (13:00)

Prozirno

Posao vrijedan 4,2 milijuna kuna HNB dao tvrtki koju je prije dvije godine odbio zbog – lažiranja

HNB je putem javnog natječaja dodijelio posao anketiranja turista vrijedan 4,2 milijuna kuna s PDV-om agenciji za istraživanje tržišta za koju postoji opravdana sumnja da je lažirala reference na temelju kojih je i pobijedila na natječaju. Na HNB-ov natječaj stigle su dvije ponude. Javila se naša najveća agencija Ipsos, koja radi ovaj posao za HNB godinama te tvrtka 4 Market Research, u javnosti dosad nepoznata agencija s jednim zaposlenim, vlasnika Luke Tadića. Kao reference za natječaj dostavila je istraživanja za jednu tvrtku i jedan obrt. Oba ta poslovna subjekta, iako su prijavljeni na drugim adresama, urede imaju na istom katu, iza istih vrata kao i sporna agencija. Posao težak 4,2 milijuna kuna dobila je agencija 4 Market Research. HNB ju je izabrao iako su ih prije dvije godine odbili jer su lažirali istraživanje za JYSK. Novi list

04.02.2022. (14:00)

Krhko znanje ljudi na ključnim pozicijama

Ekonomist Vidaković: HNB uvijek ima stav da ništa ne znaju i ništa ne mogu

Ekonomski fokus Vlade i HNB-a je na euru, a sve ostalo je nevažno. Osim toga, HNB uvijek ima stav da ništa ne znaju i ništa ne mogu. Fascinantno je da, uz sve nastupe zaposlenika HNB-a zadnjih nekoliko tjedana, nitko nije pitao što će HNB napraviti s inflacijom za čiju kontrolu je po zakonu zadužen. Pa ako vam je domet shvaćanja uloge monetarne politike u Hrvatskoj kao Sandre Švaljek koja uporno tvrdi da na probleme, za koje je plaćena da ih rješava, treba upozoravati, onda ne možete ništa. Ako razumijete monetarno-kreditne odnose, onda postoje mjere koje se mogu razviti, ali HNB to nikada nije napravio, i sada moramo platiti cijenu – kaže ekonomist Neven Vidaković u intervjuu za Novosti.

18.01.2022. (18:00)

U naravi slično

Vuk Vuković: Uočava li itko unutar HNB-a logičke apsurde u javnim izjavama i moguće posljedice?


Vuk Vuković na Facebooku o aferi HNB: Zašto HNB primjenjuje zabranu trgovanja obveznica banaka od ove godine ako smatra da su obveznice koje se drže do dospijeća “u naravi slične” oročenim depozitima. Smatra li onda HNB da treba zabraniti oročene depozite u bankama svojim zaposlenicima? Može li se protumačiti da ovime HNB poručuje građanima da povuku oročene depozite iz banaka i ulože ih u korporativne obveznice sličnog ili većeg prinosa ako su oni “u naravi slični”?

14.01.2022. (16:00)

Što bi o svemu rekao Rohatinski

Čak i bankari još uvijek mogu neugodno iznenaditi

Guverner je na Hrvatskoj televiziji ponudio objašnjenje kako se nije okoristio povlaštenim informacijama te da nema saznanja da su to učinili i drugi zaposleni u HNB-u. Pozvao je i sve koji imaju dokaze o nečem takvom da se jave HNB-u i HANFA-i te dodao: Što se mene tiče, ja sam 2001. prodao dionice dvije banke koje sam imao nakon što sam postao zamjenik guvernera i rukovodstvo HNB-a je tada iniciralo promjene zakona da samima sebi zabrani, jer je to tada bilo dozvoljeno, da imamo dionice banaka i da njima trgujemo. Ako išta, onda se može pohvaliti za tako nešto, a ne napadati. Guverner će se, očito, pokušati održati u sedlu dok god okolnosti budu dopuštale, a one će dopuštati dok Plenković i suradnici ne ocijene da im Vujčić i suradnici donose više štete nego koristi – piše Milorad Krstulović. Novosti