20% mladih u Hrvatskoj niti rade niti se školuju

No scrubs

20% mladih u Hrvatskoj niti rade niti se školuju

U Hrvatskoj je u 2015. godini u NEET statusu (niti rade niti se školuju), bilo 20% mladih, što nas je dovelo na peto mjesto u Europi (iza Italije, Grčke, Bugarske i Rumunjske). Riječ je o 150.000 mladih osoba kojima država nije ponudila baš nikakvu perspektivu. Pokazao je to novi kvartalni tematski osvrt o položaju mladih na tržištu rada koji je pripremila Mreža mladih Hrvatske. Usporedbe radi, 2007. je udjel NEET osoba u populaciji bio 14,5% ili oko 127 tisuća osoba. Glas Slavonije

mladi nezaposlenost

These new puritans

Iako ih se smatra progresivnima, aktualni su izbori pokazali da mladi u Hrvatskoj češće biraju desne stranke

a prvi pogled rezultati donekle podržavaju dominantan narativ o progresivnim tendencijama među mladima – štoviše, vijest je u medijima formulirana na pomalo nespretan način koji je dao naslutiti kako je Možemo dobio relativno najviše glasova mladih. No, kako je spomenuto, riječ je o udjelima mladih glasača i glasačica u ukupnom broju glasova pojedinih stranaka. Preračunamo li u glasove dolazimo do znatno drugačijih rezultata: mladi učestalije biraju desne stranke, otprilike u istom omjeru (3:2) kao cjelokupna glasačka populacija. Takvi rezultati nisu potpuno iznenađenje. Sociološka istraživanja već godinama redovito pokazuju da su mladi u Hrvatskoj skloni konzervativizmu i tradicionalnim vrijednostima. Dugogodišnja visoka stopa nezaposlenosti, erodiranje institucija i socijalnih prava, strukturne prepreke studentskom aktivizmu, znatne regionalne razlike, mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), izostanak političkog organiziranja tijekom prošlog desetljeća, kao i pandemija početkom ovog, pobrinuli su se za to da su velikom broju mladih za osiguravanje osnovnih životnih uvjeta pružene dvije alternative: emigracija ili oslanjanje na neformalne mreže potpore… Novosti

mladi

The kids aren't alright

Loši socijalni i ekonomski uvjeti u kojima danas živi (i) hrvatska mlađa populacija, za posljedicu imaju sve izraženije psihičke tegobe

Raširen dojam po medijima u Hrvatskoj nakon proteklih izbora svakako je bio onaj da je biralištima pristupilo više mladih ljudi negoli u ranijim sličnim prilikama. Mladi ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje jer su im ispriječene niske plaće, manjak kvalitetnih radnih mjesta, kreditna nesposobnost i čest rad na određeno vrijeme. Stoga je u njih zabilježen porast mentalnih boljki tj. psiholoških tegoba – one u Hrvatskoj muče čak 60 posto osoba u dobi između 15 i 24 godine. Navodi se da 21 postotak iz populacije između 15 i 24 godine ima simptome depresije, a 31 postotak one koji se odnose na anksioznost. Nije poznato kod koliko njih su te tegobe čak objedinjene, ali je istaknuto da ih 17 posto doživljava ozbiljne simptome stresa. DW

metnalno zdravlje mladi psihičke bolesti psihičko zdravlje

Što su telefoni pametniji, djeca su nam tužnija

Tjeskoba skrolanja: porast mentalnih bolesti kod djece i adolescenata direktno povezan s pametnim mobitelima

Oko 25 posto djece i adolescenata na internetu provodi više od sedam sati dnevno, pri čemu se više od dva sata dnevno smatra “pretjeranim vremenom pred ekranom”, te da su funkcije platformi poput neograničenog skrolanja “psihološki trikovi čija je svrha da konzumenti stalno budu prisutni“. Među štetnim utjecajima pretjerane izloženosti ovim funkcijama u izvještaju se navode depresija, tjeskoba, nisko samopoštovanje, problemi s doživljajem vlastitog tijela, poremećaji prehrane, visoke razine stresa, zanemarivanje obitelji i prijatelja, gubitak samokontrole, poremećaji spavanja, kompulzivno kupovanje, zanemarivanje obaveza koje dovodi do lošeg uspjeha u školi, poremećaji pažnje, impulzivnost… Iako autora članka optužuju za “digitalno križarenje”, statistički podaci ukazuju na tako jasan i oštar trend koji se kronološki poklapa s pojavom pametnih telefona i društvenih mreža da se ta pojava jednostavno ničime ne može relativizirati. Novosti

anksioznost depresija mladi pametni telefoni

Samo da nam mangupi ne kvare djecu

Analitičar: Nije istina da su mladi nezainteresirani za politiku, već samo za ovakav model kakav imamo

Riječ je o drugačijem smjeru kauzalnosti – u prvom pretpostavljenom scenariju idemo od manjka interesa prema manjku identifikacije sa strankama, a u drugom se događa obrnuto. Kako bilo, čim smo se odmakli od bipolarnog modela, vidjeli smo da nove stranke ipak privlače mlađe birače. Gotovo svugdje u svijetu mladi više glasaju za zelene stranke. Te stranke nedvojbeno su najveći dobitnici procesa ulaska mlađih generacija u biračko tijelo, a razlog tome je, globalno gledano, njihova postmaterijalistička usmjerenost i socijalno progresivna ideološka orijentiranost. Kod nas su, smatra politolog Bartul Vuksan-Ćus, najzastupljeniji i Možemo i Most, koji imaju i antiestablišmentske osobine te su privlačniji mladima, a ne msije se zanemariti utjecaj Ivana Pernara koji je posebno aktivan među mladima. Pritom nije upitan populizam, koji je na lošem glasu iako ima i dobrih odlika, već ideologija koja stoji iza tih ideja. tportal

mladi politika

Dobro vino, loše društvo

Hrvatska među europskim liderima u konzumaciji alkohola među mladima

OECD-ovo istraživanje pokazalo je da su mladi Hrvati, s 45 posto, na petom mjestu europskih zemalja u konzumaciji većih količina alkohola. Danci su na vrhu s 59 posto, dok su Norvežani i Islanđani na dnu tablice. (Index)

alkohol istraživanje konzumacija alkohola mladi

Mladi od 18 godina mogu mjesec dana besplatno putovati vlakom po Europi

mladi putovanje vlak

Nema im se što ponudit

Sindikalist: Male plaće i egzistencija na rubu, zato mladi odlaze

Hrvatska je u 2022. godini zabilježila pozitivan migracijski saldo, s obzirom na to da je broj odseljenih osoba 46.287. Ali… Malo manje od petine, točnije 17,8 posto doseljenih stanovnika, čine hrvatski državljani, dok 82,2 posto čine stranci, uključujući raseljene osobe iz Ukrajine. Što se tiče hrvatskih državljana koji su lani napustili Hrvatsku, najviše ih je otišlo u Njemačku, njih 14.184 ili 31 posto, a na drugom je mjestu Austrija. Osim malih plaća i egzistencijalnih pitanja, jedan od glavnih razloga odlaska su i ugovori na određeno vrijeme koje im nude kompanije. Uz takve ugovore nemaš sigurnu budućnost i ne možeš dići kredit, uzdržavati obitelj, doslovno ništa. I onda ako imaš takve ugovore po nekoliko mjeseci i godina, normalno je da ideš tamo gdje možeš dobiti nešto bolje i više. Glas Podravine

iseljavanje mladi strani radnici

Poticaji za odvlačenje mladih

Općina davala zemljišta mladima za život, niknule vile s bazenima za turiste

Zemljište u blizini mora za euro i pol po metru četvornom. 900 četvornih metara za 1500 eura. To su bile cijene za zemljišta u Sukošanu kojima se trebalo pomoći mladim obiteljima da riješe stambeno pitanje. No umjesto obiteljskih kuća, niknule su vile s bazenima za turizam. I to sad već traje godinama, a da stvar bude apsurdnija, jedna od vila dobila je čak turističku nagradu županije, javlja Provjereno u sinoćnjem prilogu. Oporba upozorava da u tim vilama nitko ne živi te da ne ispunjavaju namjenu zbog koje je zemljište jeftino dano ljudima. Index napominje kako je ovu priču teško zamisliti bez HDZ-ovaca. No, također ističu kako Ugovorom nije zabranjeno imati “dodatnu djelatnost”. Dnevnik

HDZ mladi Sukošan vile

Nek si gazda sam radi ako mi misli stvarati stres

Hustle kultura je ‘out‘: Mladi žele poslove koje mogu ‘ostaviti na poslu‘

Ni dobra plaća, ni velika odgovornost, ni važne titule nisu ono što se zoomerima čini vrijednim vlastitog vremena i, još bitnije, mentalnog zdravlja. Novo istraživanje je pokazalo da radnici koji su pripadnici generacije Z u Velikoj Britaniji sve više traže manje stresne poslove, budući da prednost daju ravnoteži između poslovnog i privatnog života u odnosu na takozvanu hustle kulturu koju su prihvatile prethodne generacije. Povećava se interes za poslove “tipične za mlađe kadrove” u kojima ljudi mogu lako spojiti posao i privatan život te od toga pristojno živjeti. Osim toga, važna im je i fleksibilnost s radnim vremenom i radom izvan ureda, a ne žele se prihvatiti niti velikih odgovornosti kao što je upravljanje timom ili redoviti prekovremeni rad. Lider

Generacija Z mladi posao

Pumpa tvog života

Sve je više mlađih od 50 godina sa srčanim problemima

I to je posebno došlo do izražaja otkako je pandemije. Iako mnogi okrivljuju cjepiva, brojke im ne idu u korist te hipoteze, budući da je broj slučajeva zastoja srca i srčanih infarkta u porastu otkako je pandemije. Neki kardiolozi podsjećaju kako ni mladi nisu imuni na njih, misleći da su to bolesti starijih ljudi. No, najvažnije je da uvijek postoje koraci kojima se oni mogu prevenirati. Pritom valja uzeti u obzir kako srčani zastoj i infarkt nisu isto. Kao najčešći uzroci i dalje se navode visok tlak, dijabetes, kolesterol i pretilost, dok većina mladih koja doživi infarkt uvijek ima barem jednu kroničnu bolest otprije. National Geographic

infarkt mladi srce zdravlje

No scrubs