Gledajući plaće u zemljama SIE-regije, najviša neto prosječna plaća je u Češkoj i iznosi 804 eura. Slijedi Slovačka sa 697 eura, a treća je Hrvatska s 693 eura. Prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini 25% niža je od one u Hrvatskoj i iznosi 520 eura, dok je plaća u Mađarskoj 28% niža. Najnižu prosječnu plaću u regiji ima Srbija; ona je 46% niža od one u Hrvatskoj i iznosi 373 eura.
U drugom kvartalu ove godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 5.268 kuna što je za 2% manje nego u prethodnom kvartalu. U odnosu na isto razdoblje prošle godine prosječna plaća se nije mijenjala. Pribrojimo li neto plaći bonuse tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.454 kuna što je 1% niže nego prošli kvartal.
Osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 96% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (75% više od prosjeka), telekomunikacija (+35%), ljudskih potencijala (+33%) te informacijskih tehnologija (28%). Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-42%), te radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-43%).
Muškarci u prosjeku zarađuju 5.513 kuna
U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 11% višu plaću od žena, što je nešto veća razlika u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je ta razlika iznosila 8%. Muškarci su u prosjeku imali 5.513 kuna, dok su žene imale u prosjeku 4.983 kune. U odnosu na prethodni kvartal prosječna plaća muškaraca je 1% niža, dok je kod žena ta razlika nešto veća i iznosi 3%.
S diplomom plaća viša za čak 51%
Osobe sa završenim fakultetom imaju 51% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 20% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 105% u odnosu na srednju stručnu spremu. U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 21% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 63% višu plaću od prosjeka.
Rad za veliku stranu tvrtku donosi najvišu plaću
Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu veće za 11% od prosjeka i iznose u prosjeku 5.945 kuna. Za razliku od njih, plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu su najniže i iznose 8% manje od prosjeka, 4.937 kuna. Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu 4% je viša od prosjeka i iznosi 5.590 kuna.
Osim vlasništva, za dobru plaću bitna je i veličina tvrtke. U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna je plaća 15% ispod prosjeka i iznosi 4.571 kunu, dok je u tvrtkama s 21 do 50 zaposlenika plaća 1% niža od prosjeka. Prosječna plaća u tvrtkama s 50 do 250 zaposlenika viša je za 3% i iznosi 5.517 kuna. Plaće u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika su 4% veće od prosjeka.
Zagrepčani zarađuju najviše, u prosjeku gotovo 6.000 kuna
Gledano prema županijama, najniže plaće u drugom kvartalu zabilježene su ponovno u Virovitičko-podravskoj županiji, čak 19% ispod prosjeka. Najniže prosječne plaće još su i u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji (18%, odnosno 17% ispod prosjeka). Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 14% iznad prosjeka i ona iznosi 5.997 kuna.
Mladi do 24 godine zarađuju 26% nižu plaću
Na početku karijere, dok još nemaju iskustva ispitanici imaju 17% manju plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju 8% nižu plaću. S tri do pet godina iskustva plaća je 4% viša od prosjeka, a sa šest do deset godina plaća je 7% viša od prosječne.
Gledano prema dobi ispitanika, oni do 24 godine imaju 26% nižu plaću od prosjeka, dok se maksimum plaće postiže od 55 godine života (14% viša od prosjeka).
