HROK (Hrvatski registar obveza po kreditima) centralna je baza podataka o kreditima, karticama i dugovanjima građana. Provjera vlastitog Osobnog kreditnog izvještaja jednostavan je postupak koji može spriječiti neugodna iznenađenja pri podnošenju zahtjeva za kredit. Izvještaj pokazuje sve obveze, urednost otplate i kašnjenja, a banke ga koriste za procjenu sposobnosti zaduženja. Stručnjaci savjetuju da se provjera napravi prije pregovora s bankom jer se potencijalni problemi mogu riješiti unaprijed. Redovitom otplatom i podmirenjem dugova kreditna povijest se postupno popravlja, čime raste i šansa za odobrenje kredita. Lider

• Green River Festival – obala Save, do 7. rujna
• Palačinka Fest – Rougemarin Park, do 11. rujna
• Ljeto na Velesajmu – do 7. rujna
• Ljetna scena Amadeo – do 12. rujna
• Festival svjetske književnosti – do 4. rujna
• Food Truck Festival – Britanac, 1.–6. rujna
• Burger Festival Zagreb – Tuđmanac, 4.–14. rujna
• Zagrebački muzejski vikend – 4.–7. rujna
• Zagrebački kvartovi kulture – 6.–21. rujna (tri kvartovska vikenda)
• Baš Naš at The Lake – Bundek, 5.–21. rujna
• ZeGeVege Festival – Europski trg, 5.–7. rujna
• Zagreb Design Week – Jadran film i grad, 9.–21. rujna
• AFTERTASTE – Kvatrić, 11.–21. rujna
• Cinehill u Laubi – 11.–16. rujna
• Gajnice vrište – 12.–13. rujna, open air koncerti (Kojoti, Bore Balboa, Jonathan, Denis&Denis)
• Međunarodni festival kazališta lutaka – PIF – 12.–18. rujna
• Festival svjetskog kazališta – 13.–27. rujna
• 25 FPS Festival – 23.–27. rujna

Journal

• Amerikanci u tišini “operirali” po Grenlandu, kazuju Danci… potiču odcjepljenje tog poluautonomnog danskog teritorija u korist Sjedinjenih Američkih Država, piše BBC (Index)
• Uhićeni pilot HRZ-a i njegova partnerica s Kosova. Navodno špijunirali za Srbiju, on joj slao informacije vezanu za Kosovo, a ona proslijeđivala članovima Srpske liste (Index)
• Ubrzao rast hrvatskog BDP-a za 3,4 posto, zahvaljujući ponajviše rastu osobne potrošnje i investicija (N1)
• U hrvatske trgovine stigle digitalne cijene! Mogu se promijeniti i na putu do blagajne? (N1)
• Evo zabranitelja i u Šibeniku. Nakon 13 godina se sjetili da im smeta festival FALIŠ – Festival alternative i ljevice Šibenik… (Index)
• Iz Nosi se Festivala poručuju: Festival nije otkazan, već odgođen zbog izbjegavanja neželjenog opsadnog stanja u Benkovcu, za nove datume pratiti njihove stranice na Facebooku (Ravno do dna)
• Nogometaši Kairat Almatyja iz Kazahstan izborili su prvi, povijesni plasman u ligašku fazu Lige prvaka nakon što su izbacili Celtic u play-off rundi kvalifikacija… time su postali najistočniji klub koji je ikad igrao u Ligi prvaka, nalaze se čak istočnije od Irana… iako u Aziji, dio države se geografski nalazi u Europi te je član UEFA-e (Index)

Posao je dobila zagrebačka tvrtka ING – Grad. Projekt ‘Europa’ jedan je od osam velikih projekata (Paromlin, Dom sportova, bazen Špansko, Sarajevska, Heinzelova, stadion u Kranjčevićevoj te Podbrežje) aktualne gradske vlasti i na njemu se radi od 2023. godine. Ovog ljeta Gradska skupština izglasala je odluku o financiranju u iznosu od 11,61 milijuna eura. Kultno zagrebačko kino zatvoreno je šest godina, a rekonstrukcija će biti temeljita jer će se obaviti od podruma pa sve do krova. tportal

Od 12. listopada državljani BiH pri ulasku u Hrvatsku i EU prvi će put morati dati otiske prstiju i fotografiju u sklopu novog Entry/Exit sustava. Podaci će se koristiti za sve buduće provjere, a postupak će se raditi samo jednom. Sustav bi u punom kapacitetu trebao proraditi 2026., no već sada se očekuju gužve na prijelazima i zračnim lukama. Frontex policajci nadzirat će granicu s BiH, uz jači fokus na sprječavanje krijumčarenja, ilegalnih migracija i kriminala. tportal

Još od kraja devedesetih, Hajduka od kasnoljetne katastrofe u utakmicama protiv albanskih, irskih, slovačkih klubova spašava uglavnom sreća u žrijebu koji mu, recimo, nanese – Everton. A protiv Evertona nije sramota izgubiti. Isto je, međutim, i s drugim hrvatskim klubovima, uz poluizuzetak zagrebačkog Dinama. Dinamo se, naime, uspijeva katkad nositi s klubovima boljim od sebe. Naročito ako ga podcijene. Inače završi kao protiv Bayerna, i još bude sretan što su mu Bavarci zabili 9, a da su ozbiljnije igrali, zabili bi mu barem 12. Prvi razlog zašto naši klubovi gube jest taj što u Hrvatskoj ne postoji nogometna liga unutar koje bi se mogla stvoriti ozbiljna natjecateljska konkurencija. Što onda znači i to da ne postoji pretpostavka da se od živoga muškog mesa, što se pokupovalo na kojekakvim nogometnim tržnicama, formiraju ozbiljni tipovi. Hrvatska liga je premalena, a pritom u njoj jedva da uz Hajduk (najveći hrvatski klub) postoje još tri-četiri kluba (Dinamo, Rijeka, možda Osijek i Istra) koji imaju svoje navijače. Klubovi bez navijača (primjerice Lokomotiva ili Gorica) zgodni su sparing partneri u prijateljskim utakmicama, ali oni ne mogu činiti ligu. Miljenko Jergović za svoj blog (piše valjda za one koji ne prate ili one koji se još uvijek nadaju)…

Zabranitelji su nam se namnožili. Kao gljive poslije kiše, samo što od njih ne možeš napraviti dobar rižoto, a ni dobar vic. Ne moramo kolektivno skandirati stihove iz ratnog dnevnika, ali Thompson i događanje naroda na Hipodromu je bio samo prvi metak iz startnog pištolja u utrci zvanoj „tko će više toga zabraniti“. I onda — Bajaga. Bajaga! Lik koji svira o ljubavi, gitarama i životu koji je „nekad siv, nekad žut“. Zabranjen jer netko na Facebooku osjeti miris „nedomoljublja“. I dolazimo do Benkovca i njegovog vrlog komandanta zabranitelja, koji vodi udrugu dragovoljaca, a sad i kulturnu policiju. On i ekipa tvrde da u Benkovcu nema mjesta za Frljića i „izdajnike“ jer to vrijeđa Domovinski rat. Festival otkazan, publika proglašena „nepoželjnim gostima“. Benkovac – kulturni geto. Ulaz samo za domoljubno podobne, sve ostalo automatski deportirano u imaginarni logor umjetničke nepristojnosti. Zabranitelji nisu branitelji kulture. Oni su diletantski cenzori u uniformi samoproklamiranog domoljublja. Reality show na otvorenom, tragikomedija u tri čina, oružje: megafoni i zabrane, pobjeda: zatvoriti kazalište. Dr. Gonzo za Monitor…

Zabranitelji su nam se namnožili. Kao gljive poslije kiše, samo što od njih ne možeš napraviti dobar rižoto, a ni dobar vic. Prvo su krenuli na Thompsona — i svi smo mislili: „E, sad ćemo vidjeti ima li društvo filter.“ Filter? Ma da, filter je bio samo fikcija. Jer ne, ne moramo kolektivno skandirati stihove iz ratnog dnevnika, ali Thompson je bio samo prvi metak iz startnog pištolja u utrci zvanoj „tko će više toga zabraniti“.

I onda — Bajaga. Bajaga! Lik koji svira o ljubavi, gitarama i životu koji je „nekad siv, nekad žut“. Zabranjen jer netko na Facebooku osjeti miris „nedomoljublja“. Nakon toga Benkovac – predstava, fikcija, mašta, gluma – stopirana. Sad i Šibenik. Festival kao bojno polje za kulturne atentatore. Svi odjednom postaju povjesničari, kustosi i stražari nacionalne čistoće, šilterice na glavi, škrgutavi zubi, metri u rukama: „Previše slobode? Skrati odmah!“

I dolazimo do Benkovca i njegovog vrlog komandanta zabranitelja, koji vodi udrugu dragovoljaca, a sad i kulturnu policiju. On i ekipa tvrde da u Benkovcu nema mjesta za Frljića i „izdajnike“ jer to vrijeđa Domovinski rat. Festival otkazan, publika proglašena „nepoželjnim gostima“. Benkovac – kulturni geto. Ulaz samo za domoljubno podobne, sve ostalo automatski deportirano u imaginarni logor umjetničke nepristojnosti.

I sve bi to još prošlo kao balkanski Monty Python na LSD-u, da se ne javi zapovjednik specijalne jedinice „Ajkula“. Čovjek koji je ratovao stvarno, ne u Cinestaru, nego na bojišnici, i mrtav-hladan proziva vrlog zaranitelja: lažno predstavljanje, „plačipička i dezerter“ – rat vidio samo kad je kupio kartu za Terminatora 2.

A kad misliš da apsurd ne može više, dođe bonus scena: Kćer mu pjeva Cecine pjesme. Cecu – udovicu Arkana, čovjeka čije su postrojbe palile i ubijale po Hrvatskoj. To oca ne dira. Braniteljsku čast ne dira. Domovinski rat ne dira. Ali predstava? Festival? To je, dragi moj, crvena linija!

Zabranitelji nisu branitelji kulture. Oni su diletantski cenzori u uniformi samoproklamiranog domoljublja. Reality show na otvorenom, tragikomedija u tri čina, oružje: megafoni i zabrane, pobjeda: zatvoriti kazalište.

Jer, realno – tko god zabranjuje kulturu, ne brani Hrvatsku. Pretvara je u klaustrofobičnu garderobu gdje se sve mora zakopčati do grla i smijati samo dopuštenim šalama. Ovo nije domoljublje. Ovo je sterilni strah, zapakiran u šuškanje plastične zastavice.

Život u višestambenoj zgradi nije samo stanovanje – to je sitcom, triler i reality show u jednom. Od susjeda iz pakla, hordaša (eng. hoarder) i „videonadzora s trećeg kata“, do tihih obitelji i super susjeda koji ti zaliju cvijeće – svaki soliter ima svoj mikrokozmos. Novi Zakon o upravljanju i Pravilnik o kućnom redu donose reda, ali duh zgrade i dalje oblikuju ljudi, njihovi sukobi i sitne dobrote. Jer soliter nisu samo betonski zidovi – to je zajednica, s dušom, frustracijama i smijehom. Na Zgradonačelniku pokušavaju dočarati kako izgleda pravi mali ekosustav u prosječnoj zgradi.

• Ukrajinci: Eksplodirao je glavni naftovod za opskrbu Moskve (Index)
• Index Istrage došle su u posjed ugovora između Anušićeva Ministarstva obrane i tvrtke Katapult promocija, iz kojeg je vidljivo da je tvrtka dobila dobro plaćen posao bez natječaja te da je naknadno, nakon održanog mimohoda, povećala cijenu (Index)
• Velika akcija Uskoka i policije, uhićenja diljem Hrvatske i u Češkoj; oglasio se MUP: sumnja se u proizvodnju i prodaju droge (tportal)
• Ministar Glavina: Turizam ove godine donio 15,5 milijardi eura, velika su očekivanja od postsezone… no iz Hrvatske udruge poslodavaca upozoravaju da cijene hotelskog smještaja ne prate rast troškova (tportal)
• Počinje EuroBasket 2025: Povećan broj Europljana koji igraju u američkoj NBA, koristi se za popularizaciju ovog sporta i u europskim zemljama… politika u kontekstu košarke? (DW)
• Dinamo protiv Crvene Zvezde nakon 34 godine? Ždrijeb je u petak, izvor iz Uefe otkrio kakve su šanse: “Ni UEFA ne želi tu utakmicu, izgledi su ravni nuli” (Nacional)

Oni koji vole jesti palačinke najčešće ih mažu čokoladnim namazima (48 posto) te pekmezom (45 posto). Mliječni namazi su na trećem mjestu s udjelom od 4 posto. Kažu na Danici, gdje pišu o najprodavanijim namazima, od čokoladnih do pašteta. Kod ovih prvih, na prvom mjestu je Lino lada, slijedi Nutella, pa Milka. Potrošači u našoj zemlji, njih 35 posto, najčešće konzumiraju sirne i mliječne namaze, a slijede paštete (30 posto), čokoladni (17 posto) i voćni namazi (15 posto).

Djed i unuk napravili svoj Eiffelov toranj, trebalo im osam godina za izradu replike

Kao što je bilo najavljeno u proljeće, građanima je na raspolaganju prvih 500 javnih bicikala na 40 stanica u gradu. Do kraja listopada projekt će biti lansiran u punom kapacitetu s 2.000 bicikala na 180 lokacija. Ugovor vrijedan 9,35 milijuna eura bez PDV-a Grad Zaagreb je putem javnog natječaja sklopio s tvrtkom Netxtbike. Tvrtka se obvezala na održavanje sustava, što uključuje jamstvo da će u svakom trenutku 95% bicikala biti ispravno, kao i njihovu pravilnu distribuciju po stanicama u gradu. Mjesečni trošak po jednom biciklu za Grad iznosi 65 eura. Cijena korištenja za građane bit će subvencionirana, po uzoru na javni prijevoz. Pojedinačna vožnja u trajanju do 30 minuta stajat će pola eura, dok će mjesečna pretplata iznositi pet eura. Najpovoljnija opcija je godišnja pretplata po cijeni od 30 eura. Korisnik može koristiti bicikl do pola sata, vratiti ga na bilo koju stanicu, napraviti pauzu te potom uzeti drugi bicikl. Autonet

Venecijanski filmski festival 2025. otvara se s miksom holivudske glamura i politički nabijenih tema. Julia Roberts debitira s Guadagninovim trilerom inspiriranim #MeToo pokretom, dok George Clooney, Cate Blanchett i Adam Driver donose nova ostvarenja Baumbacha i Jarmuscha. Werner Herzog prima nagradu za životno djelo i predstavlja dokumentarac Ghost Elephants, a program obilježavaju i filmovi o Gazi, Putinu te globalnim sukobima. Netflix se vraća s Kathryn Bigelow i Del Torom, dok Paolo Sorrentino i Julian Schnabel ciljaju Oscare. Festival spaja crveni tepih i politički angažirane priče. DW

Mitska slava jugoslavenske industrije, o kojoj se danas s nostalgijom govori po društvenim mrežama, bila je kratka i prolazna, dio 70-ih i početak 80-ih godina, kada se proizvodilo za cijelu Jugoslaviju pa još i licencno za izvoz. Onda se svijet promijenio. Prvo se gospodarski otvorila Kina, a onda i ostatak Azije. Proizvodnja tekstila, intenzivna industrijska proizvodnja malih zarada otišla je tamo gdje su radnici jeftiniji. Varteks se s time nije mogao nositi, kao ni ostatak hrvatske tekstilne industrije. Cijela ta virtualna vika “želimo tvornice” uostalom nije nikakav urlik radničke klase (ta danas s majstorskim zanimanjima prilično dobro živi, pitajte prvog keramičara), već internetska buka umorne srednje klase koja bi udarala pečate i sebi govorila kako je bitna. Priča o Varteksu se onda proširi na nostalgiju prema bivšim vremenima i bivšim režimima, kako je eto bilo posla, kako je eto bilo plaća, kako “se proizvodilo”, a sada eto samo trgujemo, otvori se cijela jedna rijeka kukanja i zazivanja boljih vremena, koja u stvarnosti nikada nisu postojala. Goran Vojković za Index.

“Za koga si se TI sredila?” je jedna od najčešćih rečenica iz mog djetinjstva iako se nikad zapravo nisam pretjerano sređivala, a od nje sam bježala namjernim odabirom “primjerenih” odjevnih predmeta; primjereno je funkcioniralo po principu “što gore, to bolje, što ružnije, to pametnije.” Sasvim prikladno, riječ je o ljudima koji će prvi tvrdit da odijelo ne čini čovjeka, ali to je ironija koja se valjda izgubila putem. Neću se ni oblačit “u skladu sa svojim godinama” jer su to najčešće izmišljotine ljudi koji više ne stanu u svoje najdraže stvari iz mladosti, što možda nije lijepo za reć, ali nije ni daleko od istine. Ne stanem ni ja u hrpu svojih pa se ne ljutim na ljude koji nemaju veze sa mnom. U skladu s mojim godinama je da živim za sebe, što bi trebalo bit i u skladu s godinama ljudi koji “dobronamjerno” osuđuju druge jer su se “sredili” – nisam se sredila protiv drugih, nego sebi, u skladu sa svojim željama. Andrea Andrassy za Miss7

• Rekordni šumski požari u Europi ove godine ‘progutali’ površinu veću od Cipra (tportal)
• Nakon pet godina, LNG terminal na Krku prestao s radom, FSRU brod LNG Croatia morao je isploviti na ugradnju dodatnog modula za uplinjavanje (Danica)
• mGrađani – službena aplikacija za pristup digitalnim uslugama Republike Hrvatske (Bug)
• Vođu zabranitelja iz Benkovca prozvali da je dezerter i da laže o ratnom putu, “rata je vidio samo u Cinestaru”, on odgovorio kako proživljava najteže dane u svom životu, objavio je i neke fotografije iz rata (Index)
• Umirovljenica koja radi pola radnog vremena: “Nakon svega ću imati još nižu mirovinu” (N1)
• Taylor Swift rekla “Da” – zaručila se za ragbijaša Travisa Kelcea koji ju je službeno zaprosio (tportal), američki profesionalni nogometaš smatra se jednim od najboljih tight endova u povijesti NFL-a, navodno ima i hrvatske korijene (Index)

Bermudski trokut desetljećima je golicao maštu pričama o portalima, izvanzemaljcima i „brodovima duhovima“. No nova istraživanja i dokumentarac The Bermuda Triangle Enigma nude prizemnije objašnjenje: divovski valovi. Oceanograf Simon Boxall ističe da oluje sa sjevera, juga i Floride mogu stvoriti smrtonosne valove dvostruko veće od okolnih, sposobne progutati brod u sekundi. Statistika pak pokazuje da ovo područje nije opasnije od drugih ruta; legenda je uglavnom rezultat napuhivanja i loše navigacije prije GPS-a. MSN, tportal

Japan je u jugozapadnom gradu Fukuoki pokrenuo drugu osmotsku elektranu u svijetu, a procjenjuje se da će godišnje proizvoditi 880 tisuća kilovatsati električne energije. Nova tehnologija temelji se na osmozi, prirodnom procesu u kojem voda s manjom koncentracijom soli prelazi kroz posebnu membranu prema onoj s većom. Taj protok vode stvara pritisak koji se zatim koristi za proizvodnju električne energije. Iako je tehnologija u ranim fazama, smatra se da je pouzdan izvor energije jer nije ovisna o vremenskim uvjetima, za razliku od solarnih ili vjetroelektrana. Guardian, tportal