01/01/2026 - Monitor.hr
01.01. (23:00)

Fotografski ispraćena još jedna godina

Završio još jedan ‘Projekt 52’ – po jedna fotka za svaki tjedan u godini

Iako je teško držati kontinuitet, ima ih dovoljno upornih koji su uspjeli objaviti jednu fotku za svaki tjedan u godini. Radi se o temi na Forumu koja ide godinama, i koja je upravo započela u novom ciklusu. S obzirom da je nova godina obično doba novih početaka i odluka, probajte se i vi okušati. Krenuo je i isti projekt s određenom temom za svaki tjedan. Za nju komentari gdje je dopušteno i chatati idu u posebnu temu. Forum

01.01. (23:00)

Drž’ se za gumb - ne samo za sezonu

Čišćenje dimnjaka: Spas od požara, trovanja i eksplozije, i za što dimnjačare trebamo ljeti

Dimnjaci se moraju pregledavati, to je definirano zakonom, no mit je da dimnjačari posla imaju samo zimi. Gdje prođe plinifikacija, tu ima posla za hladnih mjeseci, ali i usred ljeta. Dimnjačarska služba predstavlja preventivu od požara, trovanja i eksplozija putem redovite kontrole i čišćenja dimovodnih objekata i uređaja za loženje. Ove se usluge moraju obavljati kako u stambenim zgradama, tako i u obiteljskim kućama. Učestalost kontrole i čišćenja propisana je aktima lokalne samouprave, a ovisi o vrsti i načinu gradnje dimnjaka, vrsti ložišta, instaliranoj snazi ložišta te vrsti energenta koji se koristi. Iako obrtnici nastoje održati pristupačne cijene, sve je zahtjevnije ostati konkurentan. Uz činjenicu da se radi o sve manje popularnom zanimanju. Bauštela

01.01. (22:00)

Brze i kratke

  • Za ovu godinu predviđa se nastavak rasta ekstremno-desničarskih pozicija u Hrvatskoj, a još je neizvjesno hoće li se tome suprotstaviti iole relevantna masa oponenata slijeva (DW)
  • Zagrebački vatrogasci izvijestili su da su u posljednja 24 sata imali ukupno 28 intervencija, od kojih je dio bio posebno zahtjevan, netko je pustio lampion prema tornju katedrale, srećom nije došlo do požara (N1)
  • Mjere kojima privlače liječnike: 7000 eura za “bonus dobrodošlice”, u jednom su Domu zdravlja raspisali natječaj za čak 29 djelatnika, nedavno zaposlili i umirovljene liječnike (Poslovni)
  • Prva beba u 2026. rođena u Šibeniku, minutu kasnije dječji plač se čuo u Rijeci i Varaždinu (tportal)
  • Mladim se Amerikancima manje isplati studirati nego ranije – financijski i na svaki drugi način: Američka sveučilišta prolaze kroz ozbiljnu krizu. Ona je ekonomska, politička, ideološka, a dobrim dijelom i kriza povjerenja. Gotovo da nema aktera u američkom društvu koji zbog ovog ili onog razloga nije bacio kamen kritike u smjeru američkih fakulteta, i to s dobrim razlogom (Poslovni)
  • Novogodišnji dron show u Budvi završio fijaskom – došlo je do tehničkog problema zbog kojeg su dronovi počeli padati jedan za drugim, pred velikim brojem okupljenih građana, oko 600 dronova završilo u moru (Index)
01.01. (21:00)

Sam biraj prijevozno sredstvo

Uskoro se u Danskoj otvara most s trakama za aute, pješake, bicikliste i vlakove

U veljači 2026. most Storström, koji povezuje Zeland s Falsterom preko Masnedøa i zamjenjuje stari most iz 1937. godine, bit će pušten u promet. S 3840 metara dužine bit će treći najveći most u Danskoj nakon Velikog Belta i mosta Öresund. Bit će to kombinirani most širine 24 metra. Most ima dvosmjernu autocestu i dvosmjernu željezničku prugu za brze vlakove te pješačku i biciklističku stazu. Vrhunac mosta je središnji pilon, koji doseže visinu od 102 metra nadmorske visine. Revija HAK

01.01. (20:00)

A što fali voću i povrću?

Vitamini kao dodaci prehrani: Većini ljudi nisu potrebni

Vitaminski dodaci prehrani masovno se koriste, osobito nakon pandemije covida-19, iako stručnjaci upozoravaju da većini ljudi nisu potrebni. Uravnotežena prehrana osigurava gotovo sve vitamine, dok nepotrebno uzimanje dodataka može dovesti do predoziranja i zdravstvenih problema. Ne postoje dokazi da vitamini štite od covida-19 ili liječe bolesti poput raka. Unatoč tome, tržište cvjeta zahvaljujući agresivnom marketingu, influencerima i neutemeljenim zdravstvenim tvrdnjama, osobito na internetu. Klikaj

01.01. (19:00)

Manje novca, više mjera: kreativna štednja na tržištu rada

Vlada odobrila mjere HZZ-a za 2026.: 125 milijuna eura i nova potpora za zapošljavanje osoba s invaliditetom


Vlada RH usvojila je Mjere aktivne politike zapošljavanja za 2026., s proračunom od 125,32 milijuna eura – 37 milijuna manje nego 2025. Ključna novost je potpora za zapošljavanje osoba s invaliditetom na pola radnog vremena (do 24 mjeseca, do 75 % plaće). Ostale mjere uključuju potpore za zapošljavanje, pripravništvo, samozapošljavanje (7–20 tisuća €), vaučere za obrazovanje, javne radove te očuvanje radnih mjesta, posebno u prerađivačkoj industriji zbog rasta minimalne plaće. Lider

01.01. (18:00)

Začudo, nema nas ni u top 10

Najluđe prevare s EU fondovima: Od maslina s otpada do poticaja bordelima i betonskih blokova ‘nafilanih’ vitaminima

Prevare s europskim fondovima dosegle su goleme razmjere: EPPO je 2023. i 2024. vodio više od 4500 istraga uz procijenjenu štetu veću od 44 milijarde eura. Slučajevi dolaze iz cijele EU – od skijališta bez snijega u Danskoj, Ferrarija kupljenih “za solare” u Italiji, bordela i hotela financiranih javnim novcem u Španjolskoj, do maslinika na planinama i nanobot-projekata koji završavaju kolekcijama vlakova. Kreativnost prevaranata očito ne poznaje granice. Hrvatska se zasad ne pojavljuje među rekorderima, ali društvo je, blago rečeno – šaroliko. Poslovni

01.01. (17:43)

Spotify na kazeti? Netko je i to napravio

01.01. (17:00)

Brze i kratke

  • Ekonomski analitičar Neven Vidaković ocijenio je da se Njemačka suočava s dubokim strukturnim problemima te da nezadovoljstvo dijela javnosti i gospodarstvenika ima realno uporište: “Ja bih njima savjetovao, kao što su oni nama 1990-ih, da trebaju povećati svoju konkurentnost i onda će sve biti u redu” (HRT)
  • Katastrofa u Amsterdamu, vatra u samo par sati progutala simbol grada – zvonik povijesne crkve Vondelkerk iz 19. stoljeća (Jutarnji)
  • Ivan Turudić odbio dati izjavu N1 televiziji: “Rečeno nam je da ne možemo snimati” (N1), reagirala Maja Sever: uskraćena im je mogućnost rada, unatoč tome, ostali mediji su nastavili uzimati izjavu, prihvaćajući da jedna redakcija bude isključena. Prvi problem u toj situaciji jest sam Ivan Turudić. Kao javna osoba, on mora prihvatiti da novinari nisu dekor, nego predstavnici javnosti
  • Poruka Thompsonu? Tomašević u Lisinskom pjevao poznatu domoljubnu pjesmu ‘Tvoja zemlja’ pridruživši se na pozornici Đaniju Stipaničevu (Večernji)
  • Umro je Mate Meštrović, sin velikog kipara Ivana Meštrovića. Plenković: Održavao je hrvatsku političku misao u emigraciji (Index)
01.01. (16:00)

Homo alcoholicus

Svake se godine u prosjeku troši između 16 i 18 milijuna litara žestokih pića

Dnevno, dakle, strusimo oko 48.000 litara žestice. To je 0,014 litara žestokog svaki dan. Najviše se pije rakija, slijede gin, viski i votka. Dok je konzumacija vina nešto u padu, isto se ne može reći za pivu – Hrvati godišnje struse 79 litara piva po glavi, najviše među ex-Yu državama. Europski statističari pak kažu kako se godišnje u Hrvatskoj popije ukupno blizu 300 milijuna litara piva. Alkohol, iako štetan u velikim količinama, još je od najranijih stadija evolucije čovjeka utjecao na kreativnost te razvoj jezika, umjetnosti, religije, društvenih veza. Konzumiranje alkohola, dakle, nema jednoznačnu i nikako samo negativnu ulogu kroz povijest. Sklonost čovjeka prema alkoholu, pretpostavljaju u National geographic, evolucijski je napredak u odnosu na životinje. Danica

01.01. (14:00)

Ipak smo prvaci, i to u svemu

Vizek povodom 35. godine samostalnosti: Možda se kod nas slabije vidi, ali napravili smo veliki iskorak

Da nam je prije petnaest godina, u vrijeme kada smo već treću godinu zaredom bili u recesiji, uz stopu nezaposlenosti od golemih 18 posto netko rekao da ćemo u proteklim godinama imati jednu od najviših stopa rasta BDP-a u Europskoj uniji, najvišu ikada zabilježenu ocjenu kreditnog rejtinga u svojoj povijesti, nikad nižu stopu nezaposlenosti i oko 130 tisuća stranih radnika, i tu bismo osobu vjerojatno poslali na pregled kod nadležnog liječnika. A ipak, evo nas tu gdje jesmo. Možda mi kao nacija, zbog kronične zaraženosti kukanjem, imamo prenisko postavljena očekivanja pa nas stvarnost uspijeva iznova pozitivno iznenaditi. A možda smo svi mi pomalo slični našim sportašima pa nam treba dobar izazov da sami sebi pokažemo za što smo sposobni. Kada čitav život provedete u Hrvatskoj, te uspjehe lako previdite ili uzmete zdravo za gotovo. Ti se uspjesi u očima svijeta danas registriraju kao atraktivna zemlja koju vrijedi posjetiti i kao zajednica borbenih ljudi sposobnih uspjeti i onda kada su izgledi protiv njih. Maruška Vizek za tportal

01.01. (13:00)

Besplatno, kažu. Građani, tražite caku

Besplatni bankovni računi od 2026.: što dobivate i zašto ipak morate do šaltera

Od  danas građani mogu zatražiti račun za redovna primanja s besplatnim paketom usluga, sukladno novom zakonu. Paket uključuje vođenje računa, priljeve u eurima, debitnu karticu, podizanje gotovine te internet ili mobilno bankarstvo (po izboru banke). Aktivacija je moguća isključivo na zahtjev klijenta, a najveće banke traže osobni dolazak u poslovnicu. IBAN se ne mijenja, a dodatne usluge poput kreditnih kartica ostaju izvan paketa. Umirovljenici i osjetljive skupine imaju dodatne pogodnosti. N1, HRT

01.01. (12:00)

Brze i kratke

  • Uz pjesmu i veselje Hrvatska ušla u 2026. godinu (HRT donosi priloge o slavljima po gradovima, kao i N1, ali i tportal), dočeci diljem svijeta (BBC, Index, ), neki gradovi odlučili otkazati ili znatno izmijeniti svoje tradicionalne novogodišnje proslave. Razlozi variraju od sigurnosnih prijetnji i rizika od prevelikih gužvi do iskazivanja poštovanja prema žrtvama nedavnih tragedija (Index)
  • Podne prvog dana Nove godine je za oko 50 milijuna gledatelja rezervirano za Novogodišnji koncert Bečkih filharmoničara. Makar je to tradicija, u koncertima se oprezno unose i novine (DW)
  • Vlada u 2026.: Nastavak ulaganja u sve krajeve i Hrvatska bez mina (HRT)
  • Eksplozija u švicarskom skijalištu, najmanje 40 mrtvih, u lokalu bilo više od 100 ljudi, teroristički napad isključen (Jutarnji)
  • Ženama u Hrvatskoj se mijenja dob starosne mirovine – nova granica je navršenih 64 godine života (Index)
01.01. (11:00)

Inventura gotova, ajmo u pisanje novog poglavlja

Andrassy: Došo Thompson i o’šo (i to dvaput) bez žrtava, ubili Charlieja Kirka, a i neki su idioti zapalili Vjesnik

U siječnju smo imali i buđenje naroda kroz bojkot trgovina, veliki pokret koji je od Hrvata tražio ono što Hrvatska radi najbolje – trebalo se samo ne pojavit, a iako je sve krenulo ambicioznije od koncerata Aleksandre Prijović, količina protokola, propisa i pravila je bojkot brzo pretvorila u nešto što podsjeća na obaveznu lektiru koja se nikom ne čita. Rukometaši su u veljači postali viceprvaci svijeta, a Hrvatska prvak Europe u inflaciji.

April je rezerviran za šale, a točno je tako na početku djelovala ponuda smještaja za “Thompsonovo.” Nitko se nije šalio, cijene zagrebačkih stanova, apartmana i šupa su dosegnule visine kakvima se inače može pohvaliti Las Vegas. Tomašević je ponovno dobio izbore iako ga već neki žele rušiti, ubili su Charliea Kirka, što i nema previše veze s nama, Dalibor Matanić je dobio megafon i priliku da se izjada kako mu je teško, a od toplih ljudskih priča tu je Vili Beroš koji je dobio posao na neurokirurgiji. Protekle godine postalo je popularno dolaziti skupno urlati pred stanove političara. Andrea Andrassy napravila recap za prošlu godinu, za Miss7.

01.01. (10:00)

Svi pjevaju, ja bojkotiram

Marjanović: Ne bi li bila vrh vijest da su svi hrvatski izvođači odustali od Dore (zbog Izraela)?

Sama bit EBU-a od osnutka bila je politička. Unija je osnovana 1950. godine i svrha projekta bila je baviti se razmjenom ideja i omogućavanjem međunarodnih emitiranja. Između ostalog, tu se našla i Pjesma Eurovizije. Politički, EBU je stajao iza medijskih servisa koji su slobodniji, a oni koji su bili puko propagandno servisiranje svojih vlada bili su isključeni jer u povijesnom kontekstu, govorimo o vremenima nedugo nakon kraha nacizma i prijetnje koju su mnogi vidjeli u Sovjetskoj Rusiji, pa nije čudo da su neki prepoznali važnost otvorene rasprave.

Treba se prisjetiti da nakon invazije Vladimira Putina na Ukrajinu, EBU nije poduzeo apsolutno ništa da zabrani Rusiji sudjelovanje na Euroviziji.

Nije da su istog trena skočili i javno proglasili: “Dosta je rata, za mir mi dižemo svoj glas”. Ne, sve dok zemlje sudionice nisu krenule s prijetnjama da će se povući iz natjecanja, nije se dogodilo ništa. I upravo se to s Izraelom počelo događati nakon dvije godine praznih prijetnji pa su Nizozemska, Irska, Španjolska i Slovenija s mudima krenule u bojkot. I to je doslovno jedini način da se ovo promijeni. Hrvoje Marjanović za Index

01.01. (09:00)

Da počnemo godinu sa znanstvenim razglabanjima

Explora: Djeca iz kataloga

Korado Korlević i Elvis Mileta u svom prepoznatljivom opuštenom stilu pretresaju najvažnije događaje iz 2025. godine. Zaključuju kako živimo u vremenu nevjerojatnog tehnološkog ubrzanja koje se više ne mjeri desetljećima, već tjednima. Dok znanost juri naprijed, društvo se bori s padom općeg znanja i cvjetanjem pseudoznanosti, stvarajući pravi medijski i edukacijski kaos. Korado slikovito opisuje Europu kao “muzej” koji glanca svoje dvorce dok Kina i Amerika dominiraju u inovacijama.

Kina gradi energetsku infrastrukturu neviđenih razmjera, dok se u medicini događaju čuda poput reprogramiranja organizama putem mRNA tehnologije i oživljavanja izumrlih životinja. Iako nam je umjetna inteligencija postala svakodnevni alat koji piše romane i seminare, još uvijek čekamo prave logičke modele koji neće raditi “svinjarije” u ozbiljnim strukama. Korado ističe da nam u Hrvatskoj nedostaje “srednja stepenica” za mlade talente u znanosti – sustav sličan glazbenim školama koji bi vrhunske učenike pratio do svjetskog vrha. HRT

01.01. (08:00)

Osigurajte vize na vrijeme

Što sve mijenja Svjetsko prvenstvo 2026.

Mundijal iduće godine donosi niz presedana: prvi put ga zajednički organiziraju tri zemlje – SAD, Kanada i Meksiko – uz osjetljive političke odnose. Turnir se širi na 48 reprezentacija i 104 utakmice, s novom nokaut-rundom i trajanjem od 39 dana. Debitirat će nove reprezentacije, dok će golema udaljenost između gradova domaćina značiti mnogo putovanja. Uvode se obvezne pauze za hidrataciju zbog vrućina, a zabrane ulaska u SAD mogle bi spriječiti dio navijača da prisustvuju utakmicama. DW