Banke postrožuju kriterije: Građani će do kredita dolaziti teže nego dosad - Monitor.hr
27.05.2020. (14:30)

Zaduživanje kao luksuz

Banke postrožuju kriterije: Građani će do kredita dolaziti teže nego dosad

Iz izračuna prosjeka plaće u svrhu odobravanja kredita počinju se izuzimati razni dodaci, poput naknade za prijevoz, toplog obroka i slično, a postrožili su se i omjeri procjene vrijednosti nekretnine i iznosa kredita koji se može dobiti. U očekivanju pada cijena nekretnina, banke prilagođavaju iznose koje mogu odobriti klijentima, jer ako se, primjerice, očekuje da će cijene nekretnina do kraja godine pasti 10 do 20 posto, onda je za očekivati da će se za toliko smanjiti iznos odobrenog kredita. Novi list


Slične vijesti

02.04. (23:00)

Digitalizacija i što smo još rekli

Više od pola svjetskog gospodarstva testira digitalne valute

Ukupno 134 države, koje predstavljaju 98 posto globalnog gospodarstva, razmatraju uvođenje digitalne inačice svojih valuta. Više od pola njih su u naprednoj fazi razvoja, pilot fazi ili fazi pokretanja, pokazalo je istraživanje američkog think tanka Atlantic Council. Zagovornici tvrde kako će će digitalne valute otvoriti nove mogućnosti i pružiti alternativu fizičkoj gotovini kojoj, čini se, nema spasa. Protivnici ukazuju na to kako bi digitalna valuta vlastima mogla omogućiti guranje nosa tamo gdje mu nije mjesto. Trenutno je u tijeku oko 36 pilot projekata, uključujući kineski e-CNY kojeg testira 260 milijuna ljudi u 25 gradova te u Europi, gdje Europska središnja banka (ECB) šest mjeseci radi na pripremi digitalnog eura. Nastojanja ECB-a mogla bi kopirati druga vodeća velika gospodarstva. Mreža

14.02. (09:00)

Svi gledamo kako proći što jeftinije

Bankarske naknade: Usluge variraju od banke do banke, no neke su povoljnije od drugih

Prema podacima HNB-a, prihodi banaka od naknada i provizija u 2022. dosegnuli su 802,6 milijuna eura, što je 16 posto više nego godinu ranije. U prošloj godini zabilježen je blag pad prihoda od naknada. Kako banke nisu smanjivale naknade i provizije u svojim tarifama, može se zaključiti da su građani i poduzetnici reducirali troškove koristeći jeftinije bankarske opcije. Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, zatim naknade vezane uz kreditne kartice i one za vođenje računa. Vođenje računa najviše naplaćuje Addiko banka, a najmanje PBZ. Erste banka besplatno nudi online bankarstvo, dok se bezgotovinska plaćanja razlikuju. Prilikom plaćanja u poslovnici najnižu fiksnu proviziju (jedan posto) imaju HPB i PBZ, a najvišu proviziju od dva posto imaju Addiko i OTP banka. tportal

26.01. (17:00)

Kad točiš gorivo, usput platiš i dopunsko

Račune za režije možete plaćati na stotinama mjesta, ali razlika je u naknadama. Evo gdje su najniže, a gdje najviše

Na raspolaganju je niz mogućnosti i adresa na kojima je moguće plaćati račune za režije – poslovnica FINA-e, Hrvatske pošte i komercijalnih banaka preko internetskog ili mobilnog bankarstva pa do dućana, kioska i benzinskih crpki. U poslovnicama FINA-e računi za režije mogu se platiti gotovinom ili karticama. Naknada za gotovinsko plaćanje računa do 34,44 eura iznosi 0,64 eura, a za iznose veće od toga naknada je 1,85 posto uplaćenog iznosa. Najmanji iznos naknade u Hrvatskoj pošti je 0,66 eura, a najveći 13,27 eura. Od banaka, svaka ima vlastiti cjenik naknada za plaćanja mjesečnih obveza nudeći i pritom i jednostavnije mogućnosti poput trajnog naloga. Naknada plaćanja računa u Tisku iznosi 0,53 eura po računu, bez obzira na iznos. Na benzinskim postajama INA-e naknada za račune s 2D barkodom iznosi 0,33 eura, a na Croduxu i Petrolu 0,26. N1

19.01. (20:00)

I dalje vrijedi: Čuvajte nam gotovinu

Unatoč sveprisutnijoj digitalizaciji, iz Njemačke središnje banke kažu da je i dalje dobro imati papirnati novac

Pogotovo u koroni je vladala prava hajka protiv “prljavog novca” – u smisli mogućeg prijenosnika virusa. No sad se i iz Njemačke središnje banke čuje savjet: “pravi” novac ima i prednosti. Osobito u kriznim situacijama nije loše ipak imati i nešto gotovine u ruci i već ta količina novca pomaže stabilnosti čitavog novčanog sustava. Tu je naravno i opasnost “rušenja” računalnih sustava, ali i činjenica kako je nadzor digitalnog transfera veoma često negdje u inozemstvu. Trgovine zapravo dobro plaćaju usluge bezgotovinske kupovine – to ide i do par postotaka iznosa koji se plaća. Jedino se komercijalne banke žele oprostiti od gotovine: one u pravilu nemaju nikakve koristi kad netko podigne novac, a lanac filijala i bankomata je samo trošak. DW

12.11.2023. (09:00)

Atraktivna ponuda

Kako se zarađuje na narodnom trezorskom zapisu

Najava izdavanja trezorskih zapisa za građane označila je dodatno privlačenje kapitala iz banaka, nakon iskustva s narodnom obveznicom u koju je 45 tisuća građana uložilo 1,4 milijarde eura, koliko su uložili građani, premašila sva očekivanja. Tim više jer se ulaganje u trezorski zapis može smatrati komplementarnim ulaganjem u odnosu na oročenu štednju. Trezorski zapisi su vrijednosni papiri koji dospijevaju u roku kraćem od godinu dana, dok su obveznice dugoročni vrijednosni papiri koji dospijevaju u roku duljem od jedne godine. Prinos se ostvaruje na način da se trezorski zapis kupuje po diskontiranoj vrijednosti (963,95 eura), a po dospijeću ulagač prima nominalnu vrijednost (tisuću eura). Trenutačno najvišu kamatnu stopu na oročenje od tri posto s jednokratnom uplatom na rok od 12 mjeseci nudi Hrvatska poštanska banka. Nešto nižih 2,90 posto nudi državna Croatia banka, a 2,80 posto Agram banka. Lider

11.11.2023. (19:00)

Bez jamca

Kredit u jednoj banci možete uzeti i na bankomatu uz otplatu na 12 mjeseci

Riječ je o POBAcash usluzi Podravske banke koja korisnicima tekućeg računa omogućava podizanje gotovine na bankomatima uz povrat na 3, 6, 9 ili 12 mjesečnih rata bez kamata. Na bilo kojem POBA bankomatu u Hrvatskoj, dakle, potrebno je samo odabrati opciju POBAcash, željeni broj rata (3, 6, 9 ili 12) te podići gotovinu. Na podignuti iznos gotovine ne naplaćuje se kamata, već samo jednokratna naknada koja ovisi o broju rata. Jednokratna naknada naplaćuje se od podignutog iznosa odmah prilikom podizanja gotovine, a ovisi o odabranom broju rata. Danica

09.10.2023. (18:40)

‘Laži i obmane’: Iza 70 posto greenwashinga stoje – banke

02.10.2023. (12:00)

Stavljeni pod kontrolu

Agencije za naplatu dugova neće smjeti telefonski uznemiravati dužnike, koji su dobili i regulatora

Tržište za naplatu dugova vrijedno je oko 700 milijuna eura, piše HRT, ali dosad nije bilo adekvatno regulirano zakonom. I jedna od najvećih novosti svakako je da će Agencije za naplatu potraživanja dužnike moći kontaktirati samo jednom mjesečno te im pritom neće smjeti kontaktirati susjede ili rodbinu. Prava potrošača, odnosno dužnika bi sada trebala biti zaštićenija. Regulator će biti HNB. Za ostala prodana potraživanja, primjerice ona zbog neplaćanja režija, bit će ovlašten financijski inspektorat. Prije prodaje potraživanja, banke će morati ponuditi odgodu plaćanja ili djelomičnu otplatu. Dužnik pritom mora znati kojoj je agenciji dug prodan. Zakon bi trebao stupiti na snagu do kraja godine N1

29.09.2023. (00:00)

Na ovaj članak stavljam bookmark

Što je prešutni minus i tko drži vaš novac

Ako na tekućem računu ostvarujete redovite priljeve, banka vam može na vaš zahtjev odobriti i ugovoriti okvirni kredit, odnosno dopušteno prekoračenje po računu (minus). Tada vaš iznos raspoloživih sredstava se, uz vlastita sredstva, uvećava za iznos dopuštenog prekoračenja. Iznos dopuštenog prekoračenja najčešće ovisi o visini redovitih primanja, a odobrava se bez dodatnih procedura i instrumenata osiguranja. Prešutno (prihvaćeno) prekoračenje jest iznos novčanih sredstava koji vam je banka prešutno stavila na raspolaganje, a koji prelazi pozitivno stanje na računu, uključujući iznos ugovornog (dozvoljenog) prekoračenja. To je minus koji banka stavlja na raspolaganje po osnovi stalnih primanja. Što se tiče mirovinskih fondova, prva dva stupa su obavezna, a uplaćenim novcem upravljaju ovlaštena mirovinska društva. Sve informacije na jednom mjestu donosi tportal.

15.08.2023. (12:00)

Perec ili dionica?

Ekonomski analitičar Damir Novotny: “Bankarstvo nije profitabilno kao nekad, pekara na svoj kapital zaradi više”

Talijani uveli porez na banke i izazvali paniku na burzama: Što će biti u  Hrvatskoj? - tportal

Italija je odlučila uvesti bankarskom sektoru jednokratni porez od 40 posto na iznimno veliki rast profita kroz ovu i prošlu godinu, što je izazvalo paniku dalje od talijanskih granica jer bi se takva politika lako mogla “preliti” i u druge zemlje diljem Europe. “Sve populističke vlade se vrlo rado okreću bankama kao izvoru dodatnog prihoda javnog proračuna. To je učinio ministar Salvini, čini se, bez da se konzultirao s predsjednicom Vlade Meloni. On je tipični populist. Nije vodio računao o tome kako će reagirati tržište nego njegovi birači. Ta populistička mjera izazvala je cijeli niz negativnih reakcija na tržištu kapitala”, kaže Damir Novotny i dodaje: “Morate znati da bankarski posao više nije tako profitabilan kao u prošlosti. Svaka pekara na svoj kapital zarađuje više novca nego banke. Nikako ne bih takvu mjeru preporučio hrvatskoj Vladi.” Poslovni