Prošlo je gotovo mjesec dana od bure zbog koje se na Čiovu nasukao brod Vranjic, a na Marjanu brodovi Orebić i Krka. Vlasnik Splitska plovidba je u predstečaju i nema novaca za uklanjanje, pa će brodovi, čini se, još dugo ostati nasukani. Naime, u Hrvatskoj nema opreme za uklanjanje tako velikih brodova, koje inače košta više milijuna eura po brodu. HRT
Arheološki lokalitet Viminacium u Srbiji, čije je istraživanje počelo zbog ostataka rimske prijestolnice provincije Gornje Mezije, još jednom je iznenadilo stručnjake. Otkriće “fosiliziranih” brodova, duboko u tlu brda ispod rudnika ugljena Kostolac, na kojem se prostirao veliki rimski grad Viminacium, zaprepastilo je i najiskusnije arheologe, a najveća enigma je iz kojeg razdoblja potječu brodovi, hermetički sačuvani glinom i muljem?! Pronađeni su u istoj zoni gdje i ostaci mamuta, stari milijun godina, na 19-20 metara dubine. Po toj analogiji, brodovi bi potjecali iz vremena od prije 70.000 godina, što je po službenoj povijesti i arheologiji – nemoguće. Arheologe dodatno zbunjuje to što kraj plovila nema predmeta koje su koristili lađari. Raspored monoksila i brodova podsjeća na poredak ratnog desanta, ali nisu pronađeni tragovi koji upućuju na borbe ili paljevine. Jednostavno, kao da je sve odjednom propalo u mulj. Atma/Novosti/Punkufer
Riječ je o grdosijama opremljenim ogromnim jedrima britanskog dizajna koja bi mogla biti budućnost pomorske industrije. Jedra WindWings dizajnirana su tako da se smanji potrošnja goriva, a samim time i ugljični otisak. Prema procjenama, pomorska je industrija odgovorna za gotovo 2,1 posto ukupnih globalnih emisija ugljičnog dioksida, stoga bi ovo otkriće tu industriju moglo učiniti zelenijom. Prvo putovanje broda Pyxis Ocean, od Kine do Brazila, pružit će prvi test WindWingsa u stvarnom svijetu – i priliku za procjenu može li povratak tradicionalnom načinu pokretanja brodova biti put naprijed za kretanje tereta na moru. Green, BBC
Na brodovima se ne mogu prevoziti električni automobili jer nemaju tehnologiju za gašenje požara
Više od 40 luka, poduzeća i država već je najavilo odgovarajuće mjere, od prelaska na ekološki prihvatljiva goriva do poticaja za brodove koji su povoljniji za zaštitu okoliša. Oko 80 posto svjetske trgovine odvija se morskim putem. Svaki dan ogromni kontejnerski brodovi plove svjetskim morima kako bi isporučili robu. I godišnje ispuštaju milijardu tona ugljičnog dioksida u atmosferu. Brodski promet je odgovoran za oko tri posto svjetskih emisija štetnih plinova. Kada bi se radilo o jednoj zemlji, ona bi bila među deset najvećih zagađivača. Premda brodarska branša do 2050. godine želi biti klimatski neutralna, do sada nisu zabilježeni veći pomaci. Analize pokazuju da bi štetne emisije čak mogle porasti i do 130 posto. DW
‘Osobno ne vjerujem u teoriju da je uzrok havarije nevrijeme: mogao se eventualno pojaviti zanos vjetra kada je problem već nastao. Pretpostavljam da je došlodo zatajenja rada pomoćnih motora koji proizvode struju, pa su izgubljeni pogon i kormilarenje – kaže hrvatski kapetan Branko Škorić, koji je prošao kroz Suez stotinjak puta, o brodu koji se zaglavio u kanalu. Za izvlačenje – Ne vjerujem da taj posao mogu obaviti tegljači, eventualno se može izjaružati dno oko njega ili podignuti dio kontejnera, pa smanjiti opterećenje. Opisuje da je To prolazak kroz Suez jednostavniji pothvat u odnosu na prolazak Panamskim kanalom ili Wellandom u Kanadi, na Velikim jezerima. Ako bismo se šalili, mogli bismo reći da se kroz Suez gotovo pa može zatvoriti oči i dati gas. Danas je osam divovskih tegljača vuklo i guralo zaglavljeni brod, bez uspjeha.
Ukupno 44 stara drvena broda nasukala su se ove godine na japanskim obalama, noseći uglavnom ostatke preminule posade. Smatra se da “brodovi duhova”, kako ih nazivaju, nose sjevernokorejske ribare, koji se upuštaju u sve veće udaljenosti ne bi li povećali ulov. Njihov se broj povećao od 2013., kad su ih sjevernokorejske vlasti pritisnule da povećaju kapacitete zbog većih izdataka na vojsku. No poneki brod dopluta sa živom posadom – prošloga je tjedna osmero putnika vraćeno u Sjevernu Koreju na vlastiti zahtjev, što upućuje na to da brodovi ne nose izbjeglice koje žele napustiti domovinu. Vice
Australska kompanija Scenic, specijalizirana za luksuzna krstarenja rijekama, ponudit će luksuzno krstarenje polarnim krajevima, a pulsko brodogradilište Uljanik za njih će graditi supermoderni luksuzni kruzer Eclipse dugačak 165 metara, kojim će turisti bolje platežne moći na Sjeverni i Južni pol putovati u uvjetima hotela najviše kategorije, što će biti potpuna novotarija na turističkom tržištu. Scenic Eclipse je, inače, prva superluksuzna jahta koja će se uopće graditi u Hrvatskoj, a spada u red najskupljih brodova u povijesti hrvatske brodogradnje – ugovor je vrijedan oko 200 milijuna eura. Jutarnji
Potonuće njemačkog broda Wilhelm Gustloff – zaboravljena pomorska tragedija
Još jedan incident ruskih i turskih brodova – ruski brodovi primorali su turski komercijalni brod da promijeni kurs jer se našao na putanji plovila krimske naftne kompanije
U NCP-u zadovoljni, izvoze 16 brodova vrijednih 100 milijuna kuna