Ekonomija eurozone prestigla SAD - Monitor.hr
16.11.2017. (07:31)

Danke Deutschland

Ekonomija eurozone prestigla SAD

Godišnja stopa ekonomskog rasta eurozone bila je veća od američkog rasta u trećem kvartalu, čineći tako 2017. godinu najboljom za ovu monetarnu uniju od globalne financijske krize koja je započela prije desetak godina. Očekivano, Njemačka je bila glavni čimbenik ovog rasta. No, i ‘utezi’ poput Italije počeli su pokazivati znakove života. Eurostat je potvrdio preliminarnu procjenu da je BDP eurozone porastao za 0,6% od srpnja do rujna, te za 2,5% na godišnjoj razini. U usporedbi s američkim godišnjim rastom BDP-a od 2,3%, to je svakako pozitivan znak. Lider, Reuters



Slične vijesti

20.12.2017. (09:21)

Da ti gatam

Što očekivati od ekonomske 2018.?

Ekonomski oporavak proizveo je i oporavak javnih financija. Nakon što je deficit pao na 0,8 posto BDP-a u 2016. godini, Hrvatska je izišla iz procedure prekomjernog deficita. Procjenjuje se da će deficit za 2017. godinu iznositi svega 0,6 posto BDP-a, a do 2020. godine mogao bi se dohvatiti i suficit. No problem s javnim financijama nije u njihovoj stabilnosti nego u njihovoj svrsi. Stabilan proračun i stabilni javni dug postali su ciljevi ekonomske politike umjesto da budu instrumenti. EU kao zaštitnica interesa kapitala strogo stoji na tim pozicijama. Cilj je osigurati nizak deficit proračuna, koji je garancija da država ima novaca otplaćivati kamate bankama, piše Bilten.

24.11.2017. (07:04)

Brexit

Velika Britanija ispala iz top 5 svjetskih ekonomija

Velika Britanija pala je za jedno mjesto na ljestvici najjačih svjetskih ekonomija i sada zauzima šesto mjesto. S petog mjesta, na kojemu je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo od 2013. godine, potisnula ga je Francuska. Na prvom mjestu je SAD, a slijede Kina, Japan i Njemačka. N1, Independent

10.11.2017. (10:21)

Kako je privatnik postao poduzetnik

Mit o malim poduzećima

Mali poduzetnici heroji su modernog kapitalizma – marljivi, inovativni, poduzetni, zapošljavaju i nose ekonomiju naspram nelojalne konkurencije globalnih korporacija. Ta se tvrdnja čini samorazumljivom, no nije oduvijek bilo tako – ideja o vlasnici malih poduzeća nastala je krajem 19. stoljeća, no današnje značenje dobila je 80-ih, a zanimljivo je da su je proslavili neoliberalni konzervativni političari poput M. Thatcher. Tako mala poduzeća od 80-ih nisu više shvaćana kao trajno stanje koji samim svojim postojanjem osnažuje ekonomiju, već je fokus preusmjeren na ideju da je njihova glavna prednost da rastu, da prestanu biti mala, piše Aeon u zanimljivom eseju.

15.09.2017. (14:38)

Za slobodno upotrebu

Novi način učenja ekonomije

Grupa ekonomista s obje strane Atlantika, dio projekta nazvanog jezgra Econ, sastavila je novi uvodni ekonomski kurikulum, moderan, sveobuhvatan i slobodno dostupan na mreži. Temeljni nastavni plan i program uključuje podužu e-knjigu pod nazivom Gospodarstvo, predavanja, testove razumijevanja i video razgovore s eminentnim ekonomistima poput Thomasa Pikkettya. Neki od materijala su već korišteni na Sveučilištima u Londonu i Parizu, piše New Yorker.

26.08.2017. (08:51)

Privatno i realno

Komentar: Eruditi jeftinih brošura

Kad erudita jeftinih brošura pitaš za definiciju “realnog sektora” u koji se zaklinje, dobiješ formulacije kao “gdje god nisi naslonjen na proračunsku sisu”, evidentno napunjene jednim moralnim, vrijednosnim jezikom. Moralni kod je u prozivci i nabijanju krivnje zbog parazitiranja na realnoj ekonomiji, kao produkciji stvarnih vrijednosti. Samo što se umjesto npr. bankara, u religijskom diskursu tržišnog fundamentalizma za ekonomsku nestvarnost i parazitiranje proziva npr. medicinsku sestru, ne mareći što ta sestra inače najurednije producira stvarnu vrijednost za društvo. Forum

24.08.2017. (09:24)

U pričuvi

Bloomberg: Hrvatska među 10 najsigurnijih ekonomija

Prema Bloombergovom globalnom indeksu rizika u ekonomiji, Hrvatska je među najsigurnijih ekonomija svijeta. Indeks u obzir uzima udio međunarodnih pričuvi centralne banke isključujući državno zlato u BDP-u, udio nezaposlenih u društvu, stopu inflacije te stopu fluktuacije tečaja. Hrvatska ima visok udio pričuve, od čak 26% pa je po tom kriteriju među devet najmanje rizičnih zemalja na svijetu, a uslijed očekivanja niske stope inflacije od svega 1,2% na 14. je mjestu u svijetu. N1

02.03.2017. (09:31)

Nikuda s mrtve točke

BDP je 8,4% niži nego 2008. godine, a Hrvatska "starija" i duplo zaduženija

U posljednjem tromjesečju prošle godine hrvatsko gospodarstvo je, u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, raslo po stopi od 3,4%. Time je gospodarstvo ostvarilo rast kakav nije imalo od početka gospodarske krize 2008. Jače je raslo tek gospodarstvo Rumunjske i to po stopi od 4,8%. BDP je u prošloj godini rastao po stopi od 2,9%, što je najviše od 2007. kad je rast bio 5,2%. HGK je izračunao da je unatoč ostvarenom rastu realna razina BDP-a u 2016. i dalje bila oko 8,4% niža nego u pretkriznoj 2008. Osim toga, javni je dug dvostruko veći. Novi list

10.02.2017. (14:31)

H-Alter: Libertarijanci i Teksas kao primjer Hrvatskoj

Domaći ekonomski eksperti malobrojna su i homogena skupina, koja voli reciklirati šablonska rješenja i davati si nagrade. Paralelno s njima nastaje nova grupa libertarijanaca koji vatreno zagovaraju svoju političku agendu. Njihova ekspertiza ideološki je motivirana i često činjenično neutemljena – nedavno su predložili Teksas kao primjer u koji bi se Hrvatska trebala ugledati, piše H-Alter. H-alter

28.10.2016. (09:12)

That's all folks

Dobrović: Idemo u postfosilno društvo, neki kapaciteti se moraju gasiti

“Što znači izgubiti rafinerije? Mi moramo shvatiti da je cijelo društvo u tranziciji. Idemo u postfoslino društvo, konzumacija derivata se smanjuje, voze se auti sa sve manjom potrošnjom, neminovno dolazi do toga da se neki kapaciteti moraju ugasiti”, izjavio je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, pripremajući očito teren za gašenje sisačke rafinerije. Faktograf piše kako njegove izjave potvrđuju i vanjski pokazatelji, podaci Fitcha i Bloomberga.

17.09.2016. (14:46)

Vrijeme da se stane

Čista energija nije dovoljna – spasiti nas može samo novi ekonomski sustav

Prelazak na zelenu energiju nužan je korak bez kojeg nema budućnosti, no on sam nije dovoljan: zamislimo da smo već danas počeli proizvoditi energiju iz 100% obnovljivih izvora – što bismo s njom činili? Isto što i dosad – uništavali šume, siromašili tlo i resurse, zagađivali zrak i vodu, stvarali nepregledne tone smeća. Problem nije samo u nafti, već u temeljnom počelu trenutačnog ekonomskog sustava, a to je da svjetske ekonomije godišnje moraju rasti 3%, što je apsolutno neodrživo. I ne samo da je neodrživo, već ni sam rast BDP-a ne nosi bolju kvalitetu života i napredak za sve. filmsforaction.org