Energetski slom u Kini, dio države u mraku

Kinu potresa velika energetska kriza. Nedostatak i poskupljenje ugljena, sirovine od koje zemlja dobiva gotovo 60 posto električne energije, kineske vlasti je prisilio na uvođenje redukcija električne energije u nizu provincija. Vjeruje se da krizu proživljava najmanje dvadeset kineskih provincija (ukupno ih je 23) u kojima su neke tvornice privremeno zatvorene ili su se prebacile na skraćeno radno vrijeme. Vlasnici trgovina svoje dućane primorani su osvjetljavati svijećama, a u padu su i neke mobilne mreže nakon tri dana nestanka struje u tri najgore pogođene sjeveroistočne regije. Jutarnji…

Kina

Futurizam kakav smo nekad samo zamišljali

Vrt na krovu 44 metara visoke zgrade u Kini

Zadnji kat Međunarodnog izložbenog centra Hangzhou u istoimenom kineskom gradu u provinciji Zhejiang krasi zapanjujući vrt. Sky garden, odnosno nebeski vrt ima površinu od oko 65.000 četvornih metara. Ovaj javni prostor koji se izdiže na 44 metara visine kombinira multietažni sustav zelenih površina – neke su i djelomično natkrivene. Vrt se održava uz pomoć mipotube sustava za navodnjavanje tvrtke Innari, a nudi sadržaje za opuštanje i zabavu. Pun kufer

Kina krov vrt zelena oaza

Puno je to struje

Kinezi pustili u rad najveću natrij-ionsku bateriju na svijetu

Državno poduzeće za proizvodnju električne energije Datang na mrežu je uspješno spojilo pogon od 50 MW/100 MWh u Qianjiangu u provinciji Hubei. Time je dovršena prva faza izgradnje nove elektrane Datang Hubei koja se sastoji od 42 spremnika za pohranu energije u baterijama i 21 seta pretvarača napona. Nova elektrana može se puniti i prazniti više od 300 puta godišnje, a jednim punjenjem može se pohraniti do 100.000 kWh električne energije i tako zadovoljiti potrebe oko 12.000 kućanstava. Projekt je i ekološki jer se tako smanjuju emisije ugljičnog dioksida za 13.000 tona godišnje. Uz to ove baterije jamče 1500 ciklusa punjenja i pražnjenja na visokoj temperaturi od 60°C, a navodno su i otpornije na probijanje i udarce od običnih baterija. Bug

baterije Kina natrij-ionske baterije

Svijet im nije dovoljan

Rusija i Kina planiraju zajedničku stanicu na Mjesecu

Rusi i Kinezi željeli bi nuklearnu elektranu postaviti na Mjesecu između 2033. i 2035. To je preduvjet da se jednog dana tamo izgrade i stalna naselja. Rusija i Kina, podsjetio je bivši zamjenik ministra obrane Borisov, već su zajednički radile na lunarnom programu, a Moskva u projekt unosi svoja znanja o “nuklearnoj svemirskoj energiji”. Solarni paneli, rekao je, ne mogu osigurati dovoljno električne energije za napajanje budućih lunarnih naselja, ali nuklearna energija to može. Moskva ipak ne odustaje od lunarnih misija, spominju se i zajedničke rusko-kineske misije s posadom, a sad vidimo i rusko-kineske lunarne baze koju bi energijom opskrbljivao automatizirani nuklearni reaktor. Bug

Kina mjesec nuklearni reaktor Rusija

Nisu samo auti i industrija

Raste opasnost od SF6 plina: Kina je odgovorna za povećanje emisija koje prijete Zemlji

Prema novoj studiji, potrebe za električnom energijom u Kini izazivaju rast koncentracija ovog stakleničkog plina koji je 24.000 puta snažniji od ugljičnog dioksida. Međunarodni sporazumi obuhvaćaju niz drugih plinova, uključujući umjetnu grupu fluoriranih (F) plinova. Sumpor-heksafluorid (SF6) spada u tu moćnu obitelj: bezbojan, bezmirisan plin koji se često koristi za izolaciju električnih vodova. Naš se brzo elektrificirajući svijet suočava s naglim porastom atmosferskih koncentracija SF6 ovog stoljeća. A nova međunarodna studija pokazuje da je Kina odgovorna za veći dio tih emisija u proteklom desetljeću. Sumpor-heksafluorid ima GWP (potencijal globalnog zagrijavanja) od otprilike 24.300 (u usporedbi s 1 za CO2) i očekuje se da će njegove emisije trajati više od 1.000 godina u atmosferi. Europa je svoje emisije smanjila, no Kina ni nije na popisu industrijaliziranih zemalja sastavljenom prema UN-ovoj konvenciji o klimi 1990-ih te nema iste obveze. Green

emisije štetnih plinova Kina SF6 staklenički plinovi

Ne znam tko bi se bunio

Kineski proizvođač BYD izaziva zapadne konkurente: Električni automobil za samo 8.873 eura

Kineski proizvođač automobila BYD pokazuje odlučnost u borbi za tržište električnih vozila s drastičnim rezovima cijena. Njihov najnoviji potez je smanjenje cijene modela Seagull za 5%, postavljajući ga na samo 8.873 eura. Ova agresivna strategija pridonosi konkurenciji na tržištu električnih vozila, posebno u Kini. Dok se očekuje porast prodaje ovih vozila, BYD planira daljnje rezove cijena kako bi zadržao svoj tržišni udio. Unatoč izazovima, tvrtka zadržava stabilne profitne marže, dok istovremeno širi svoju prisutnost i izvan kineskog tržišta. (Poslovni dnevnik)

BYD električni automobili Kina tržište

Tresla se brda, rodio se miš

Unatoč očekivanjima, kineska ulaganja u Hrvatsku su u opadanju, potvrđuju ekonomski stručnjaci

Iako su kineski dužnosnici posjećivali Hrvatsku s interesom za ulaganja, poput kupnje brodogradilišta Uljanik, stvarnost je drugačija. Prema podacima Hrvatske narodne banke, kineske investicije su smanjene – s 45,5 milijuna eura u 2022. na 13,7 milijuna u prva tri kvartala 2023. godine. Stručnjaci ističu nedostatak poticanja za strana ulaganja, naglašavaju oprez zbog promjenjivih političkih i trgovinskih dinamika. Europske politike povećanja carina na kinesku autoindustriju dodatno su usporile ulaganja. Screening investicija EU dodatno usporava kineske ulagače, dok se izazovi oko transparentnosti i geopolitičkih pitanja nastavljaju. (Forbes)

ekonomija investicije u Hrvatsku Kina ulaganja

Velika Britanija postaje sigurna luka za kineske tvrtke

Shein i TikTok između dvije vatre – SAD-a i Kine

Shein, poznati internetski trgovac sa sjedištem u Singapuru, mogao bi inicijalnu javnu ponudu (IPO) izdati u Londonu, a ne u New Yorku kako se očekuje. Britanski političari su izrazili podršku njenom uvrštavanju na londonsku burzu. Istodobno, TikTok, pod vlasništvom kineske tvrtke ByteDance, suočava se s optužbama i ispitivanjima u Kongresu zbog mogućih veza s Kinom. Sve to odražava rastuće napetosti između dvije sile, koje su dovele do pomaka u globalnim poslovnim strategijama. Tako mnoge tvrtke razmatraju premještanje svojih proizvodnih pogona iz Kine u druge dijelove Azije. (Lider)

Kina SAD Shein TikTok

Developers, developers, developers, developers

Kinezi imaju plan da do 2027. postanu globalni tehnološki lider

Kao dio šireg tehnološkog pomaka, zacrtanog u opsežnom dokumentu predstavljenom prošli ponedjeljak, zemlja želi ubrzati razvoj grafičkih procesora i kvantnog računalstva, sve kako bi do 2027. postala globalni lider u tim segmentima. Prošle godine kineska vlada je uložila velik novac u istraživački laboratorij u Tianjinu u kojem više od 60 znanstvenika razvija BCI sučelje SpiralE, neinvazivni uređaj koji se povezuje s unutarnjim uhom i omogućuje izravnu vezu s mozgom. U popisu ciljeva koje spominje kinesko ministarstvo navode se i inteligentna, bio, nano i laserska proizvodnja, razvoj industrijskog Interneta i industrijskog metaverzuma. Među ciljevima navedena je i široka primjena mobilne komunikacije sljedeće generacije i satelitskog Interneta te ubrzani razvoj kvantnih, fotonskih i drugih računalnih tehnologija… Bug

Kina tehnologija

Abortirana demografija

Perković: Stigli alarmantni podaci, Kina je demografski slomljena. To će osjetiti cijeli svijet

Broj radnika se smanjuje, sve je više umirovljenika, a broj rođenih se prepolovio u nekoliko godina i najmanji je u povijesti. Te promjene su nagle, a njihov utjecaj osjetit će se i izvan Kine. Ukupno je prošle godine u Kini rođeno 9.02 milijuna ljudi, 8.84 milijuna manje nego 2016., kada je ukupan broj rođenih bio 17.86 milijuna. Ugrubo je broj rođene djece u Kini prepolovljen u samo sedam godina. Višedesetljetna politika jednog djeteta ostavila je negativne posljedice, ponajprije zbog planiranja spola djeteta abortusom. Kako su obitelji smjele imati samo jedno dijete, a u tradicionalnom društvu Kine preferiraju se muška djeca, češće su se abortirala ženska djeca. Zbog toga u Kini ima 20-30 milijuna muškaraca više. Rezultat je ubrzano starenje stanovništva i manjak radne snage, što je problem jer je Kina ipak najveći izvoznik, ali i uvoznik sa Zapada. Uz to, najčešći su turisti u svijetu. Branimir Perković za Index.

Branimir Perković demografija Kina

(Ne)sretna nacija

U Kini se na internetu počeo cenzurirati i pesimizam

Samo između 2021. i 2022. u Kini je ugašeno 10.500 internetskih stranica, izbrisano je 1,35 milijardi računa te je izbrisano 76 milijuna poruka, zbog kršenja kineskih suludih internetskih zakona. Ovaj novi pokušaj kontrole na društvenim mrežama usmjeren je na posrnulo gospodarstvo zemlje, a mladi, pretežito generacija Z, svoje nezadovoljstvo upravo iskazuju online. Posrnulo gospodarstvo posebno je utjecalo na mlade Kineze, a podaci pokazuju da je nezaposlenost mladih u Kini na rekordnim razinama, a na proljeće je iznosila 20 posto. Brojke su bile toliko loše da ih je vlada odlučila jednostavno prestati dijeliti, a u kolovozu je juan pao na najnižu razinu u 16 godina u odnosu na dolar. Lider

cenzura Kina pesimizam