Gdje pobjeći kad padne nuklearna bomba? - Monitor.hr
04.04.2017. (14:30)

Vodič za apokalipsu

Gdje pobjeći kad padne nuklearna bomba?

Istraživač Michael Dillon iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore u SAD-u je u svojoj novoj studiji analizirao najbolji model za preživljavanje nuklearne eksplozije koji ovisi o udaljenosti od eksplozije i dolaska radioaktivnih padalina. Tko se u trenutku eksplozije zatekne u dobrom skloništu, ondje treba ostati do dolaska pomoći. Nalazi li se sigurno sklonište na pet minuta udaljenosti, treba krenuti trčati. No, ako je dobro i zaštićeno sklonište udaljeno 15-ak minuta, najbolje je ostati na mjestu, ali otprilike sat vremena kasnije krenuti što brže prema njemu. Razlog je taj što je u tom vremenu prošlo najsnažnije zračenje, prenosi Tech Insider. 24sata, Business Insider


Slične vijesti

24.03.2022. (09:00)

Ukratko, ništa

Što učiniti ukoliko dođe do nuklearne eksplozije

U prvih deset minuta nakon eksplozije najmanje 90 tisuća ljudi će umrijeti. Posljedice u idućih 48 sati mogu biti manje ako se ljudi u toj nezamislivo groznoj situaciji počnu ponašati na određen način. Naime, više ih može umrijeti zbog radijacije ukoliko iz skloništa krenu u potragu za svojima najmilijima. Istraživači smatraju kako je puno važnije osigurati komunikacijske veze te na taj način održavati kontakt ukoliko je moguće. Drugim riječima, ako do eksplozije dođe i na sigurnom ste, nemojte ići tražiti svoje prijatelje, rođake, kućne ljubimce, koliko god to teško zvučalo… IFL Science

22.09.2017. (21:44)

Skrivanje od istine

Koliko su sigurna atomska skloništa?

Vox ima informativan video o famoznim skloništima u slučaju nuklearne opasnosti koja su nicala diljem Amerike. Ljude je preuzela panika i svatko je gradio svoje sklonište. No koliko bi ta skloništa stvarno bila sigurna u slučaju eksplozije? Navodno nimalo jer bi vjerojatno nestala u eksploziji, a ne bi štitila niti protiv radijacije.

15.07.2017. (20:40)

Winter is coming

Samo nekoliko nuklearnih detonacija dijeli nas od ekološke katastrofe

Čak i mala, ograničena serija nuklearnih detonacija mogla bi imati katastrofalne ekološke posljedice na globalnoj razini te uvesti svijet u „nuklearnu jesen“, blažu varijantu „nuklearne zime“ o kojoj se dosta pričalo za vrijeme hladnoga rata. U časopisu Environment objavljena je studija koju su proveli Adam Liska i njegovi kolege sa Sveučilišta Nebraska-Lincoln analizirali su podatke o 19 vrsta oružja koje SAD, Rusija, Kina, Francuska i Engleska imaju u svom arsenalu, i došli do zaključka da je dovoljno svega pet nuklearnih detonacija dovelo do ekološkoga kraha. Dnevnik.hr