Grad bez granica: Kako suburbanizacija "jede" Zagreb - Monitor.hr
01.12.2024. (13:00)

Zagreb na steroidima urbanog širenja

Grad bez granica: Kako suburbanizacija “jede” Zagreb

Zagreb se posljednjih desetljeća suočava s nekontroliranim širenjem prema periferiji, poznatim kao urban sprawl. Ovaj trend rezultira višim infrastrukturnim troškovima, prometnim gužvama i smanjenom kvalitetom života. Stručnjaci upozoravaju na potrebu za revitalizacijom brownfield područja poput Gredelja i Velesajma te uvođenje mjera koje bi poticale obnovu centra grada i smanjile suburbanizaciju. Primjeri svjetskih metropola, poput Melbournea, pokazuju kako promišljeno urbanističko planiranje može smanjiti troškove, povećati socijalnu koheziju i poboljšati kvalitetu života. No, bez integrirane strategije i bolje suradnje svih razina vlasti, Zagreb riskira postati gradom neučinkovitih prometnih sustava i razorenih urbanih struktura. Lider


Slične vijesti

Jučer (11:00)

Dosad su čistili, sad idu delat

Što čeka Zagreb u drugom mandatu Možemo: Realizacija kapitalnih projekata

Tomašević je prokomentirao rezultate izbora za HRT i najavio ono što građane čeka u idućem mandatu: Podsjetio je da je prethodni mandat bio usmjeren na oporavak gradskih financija, obnovu i restrukturiranje Holdinga, sada je na redu izgradnja bazena u Španskom, stadion u Kranjčevićevoj, a do 2028. obećao je izgradnju Kongresnog centra, Centra za gospodarenje otpadom, Zapadnog jarunskog mosta, dok je vodoprivredu i maksimirski stadion najavio za 2029. Tu je i goruće (doslovno) pitanje Jakuševca, gdje se ponovno dogodio požar, ali u platou za skladištenje glomaznog otpada. Na pitanje o onečišćenju zraka, Tomašević kaže da problem nije specifičan za Zagreb, veći za druge europske gradove. Jedino što mogu je poticati građane da pređu na druge vrste grijanja pokraj onog na kruta goriva. .

Nedjelja (11:00)

Akademici

Dodijeljena javna priznanja Grada Zagreba, među dobitnicima brojni poznati

Nagradu Grada Zagreba dobili su književnik Damir Karakaš, akademski redatelj Krešimir Dolenčić, redatelj Nebojša Slijepčević, glumica, filmska i kazališna redateljica Lana Barić, Psihomodo pop, Darko Rundek. Nagradu Grada Zagreba dobili su i prof. dr. sc. Nikica Gilić, Zvonimir Gračan, kipar, te Monika Herceg, spisateljica i urednica. Također, Umjetnička organizacija Zagrebački solisti, te Mimi Vurdelja, voditeljica programa zdravstvene skrbi i prehrane vrhunskih sportaša Hrvatskog olimpijskog odbora… HRT

27.05. (19:00)

Trg koji je trebao biti san, da bi postao garnizon

Krešimirac: od perivoja do vojne zone i natrag

Trg je ovo ime dobio još davne 1928, da bi se nakon rata prvo zvao Staljinov trg, a od 1950 Lenjinov trg. Originalno ime mu je vraćeno 1990. (Vintage Zagreb). Monografija Krešimirac autorâ Dine Igreca i Sonje Leboš donosi interdisciplinarni pogled na genezu, povijest i društvenu ulogu Trga kralja Petra Krešimira IV. kroz arhitektonsku, urbanističku i kulturnu prizmu. Knjiga, s grafičkim dizajnom u nijansama zelene, bilježi razvoj trga od regulacijskih planova nakon potresa 1880., preko vrhunca modernističkog urbanizma 1930-ih, pa do njegovog kasnijeg militariziranog karaktera. Ipak, autori i autorica osvrta, Marina Pavković, zazivaju povratak izvornoj namjeni: društvenom, otvorenom, inkluzivnom prostoru. Monografija nije ni nostalgija ni pasivno bilježenje — nego manifest za novu (re)aktivaciju jednog od najljepših, a zanemarenih zagrebačkih trgova. Ideje

27.05. (00:00)

Plave vrećice, mutni likovi i neboderi iz rukava

Prvo sučeljavanje: Tomašević i Selak Raspudić u klinču za Zagreb

U prvom sučeljavanju za zagrebačkog gradonačelnika na Novoj TV, Tomislav Tomašević i Marija Selak Raspudić razmijenili su optužbe oko “mutnih likova” iz podzemlja, GUP-a, otpada i infrastrukture. Selak Raspudić kritizira “epohalne” spremnike i najavljuje ukidanje plavih vrećica, dok Tomašević brani postignuća i tvrdi da lobiji žele preuzeti grad. Raspravljali su i o apartmanizaciji centra, Thompsonovu koncertu te o tome treba li Milan Bandić dobiti ulicu koja bi se nazvala po njemu. Napeto, osobno i uz puno podbadanja – baš kako Zagrepčani vole. Index

24.05. (11:00)

Čišćenje smeća i za dva mandata

Možemo! u Zagrebu: Od sanacije dugova do gradnje Paromlina… nisu uspjeli u saniranju Jakuševca, ali većinu obećanog su ostvarili

U prvom mandatu, Možemo! je naslijedio proračunski deficit od 1,3 milijarde kuna i 305 milijuna eura duga Zagrebačkog Holdinga. Kroz financijsku konsolidaciju, uključujući izdavanje zelenih obveznica, smanjeni su dugovi i povećana transparentnost proračuna. Restrukturirana je gradska uprava, smanjen broj ureda i rukovodećih mjesta, te provedena sistematizacija radnih mjesta. Pokrenuti su projekti poput izgradnje knjižnice Paromlin i stanova za socijalni najam u Podbrežju. Unatoč početnim propustima u imenovanjima bez javnih natječaja, kasnije su uvedene transparentnije prakse. Obnovljene su brojne zgrade stradale u potresu, škole i vrtići, a saniraju se i sportski objekti uz najavu izgradnje novih, poput stadiona u Kranjčevićevoj i Maksimira. Neki planovi, poput integracije gradskih poduzeća i jedinstvene uplatnice, kao i zatvaranje Jakuševca, ostali su neostvareni. Možemo! i SDP osvojili su 43,63% glasova na izborima 2025., osiguravši stabilnu većinu u Gradskoj skupštini. Faktograf

09.05. (22:00)

Mjesto za ozbiljna čavrljanja

Zagreb konačno gradi kongresni centar – megaprojekt na Velesajmu

Nakon desetljeća planova, Zagreb konačno kreće u izgradnju kongresnog centra na prostoru Zagrebačkog velesajma, kod sadašnjeg parkirališta. Gradonačelnik Tomašević ističe kako će projekt donijeti snažan gospodarski poticaj – od razvoja kongresnog turizma i jačanja poslovne zajednice do zapošljavanja i rasta prihoda. U planu su moderne dvorane, hotel, kulturni sadržaji i nova poslovna zona. Centar će pozicionirati Novi Zagreb kao ključno gradsko središte i Zagreb kao konkurentnu kongresnu destinaciju. Projekt se temelji na uspješnim europskim modelima te uključuje interdisciplinarni tim stručnjaka. Poslovni

20.04. (15:00)

Beton se suši brže od ovih ideja

Zagreb jug: 50 godina planiranja, 0 godina gradnje

Prostor sjeverno od Jadranske avenije, od Blata do rotora Remetinec, već desetljećima služi kao poprište velikih urbanističkih obećanja koja redovito propadaju. Od nikad dovršene Sveučilišne bolnice, preko nerealiziranih Termi Zagreb i sportskog parka, do spornih projekata s neboderima bez pristupnih cesta – ovaj dio Zagreba ostaje šikara nerealiziranih vizija. Novi sukob gradonačelnika Tomaševića s odvjetnikom Nobilom i ministrom Bačićem dodatno je rasvijetlio nefunkcioniranje sustava prostornog planiranja.

Dok mostovi i prometnice ostaju ucrtani samo na papiru, privatni interesi pokušavaju pronaći zakonske rupe kako bi realizirali svoje projekte, poput kompleksa sedam zgrada koje se predstavljaju kao “jedna” zbog zajedničke garaže. I dok je za neke projekte već davno proveden natječaj, kao za zapadni jarunski most, stvarna gradnja još nije počela. Novi GUP čeka suglasnost države, a gradska administracija i dalje pokušava odgonetnuti: kako iz šikare izvući grad. tportal

12.04. (14:00)

Likovnjaci protiv biciklista

Projekt biciklističke staze Greenway posljednjih tjedana udara u postamente Aleje skulptura na Savskom nasipu

Zelena staza bi se trebala protezati 132 km uz tok Save, a osim samog pojačanja biciklističkog prometa i smanjenja prometnog zagađenja trebala bi i modernizirati sliku nasipa svojom eko-tehno estetikom i dodacima poput led svjetala na solarne panele. No, došlo je do nepredviđenog problema – kip Putokazi Zvonimira Lončarića smješten je direktno na predviđenoj trasi staze. Odbor HDLU-a pregledao je dokumentaciju projekta i utvrdio da bi se Greenway trebao i mogao uskladiti s postojećim postavom. Percepcijama inovacije unatoč, projekt Greenway nije novitet, a studija izvodljivosti napravljena je još prije 10 godina. Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet u izjavi za HRT rekao je da se s Greenway stazom “malo nespretno krenulo”, no nada se da će se projekt uskladiti i “da će staza nježno proći pored [kipova].”

Aleja je trebala služiti kao muzej suvremene skulpture na otvorenom s osmišljenim stazama koje bi garantirale da posjetitelji i šetači mogu sustavno proći kroz umjetničko okruženje uz rijeku. Lončarićevi Putokazi – poznate savske nožice – tamo su već gotovo 20 godina, a u 36 godina provedbe uz njih je postavljeno još 11 skulptura. Iako je to prvi takav sustavni projekt u Hrvatskoj, te stoga ima i povijesni značaj, građani ga ne mogu prepoznati jer za njega nema podrške. H-alter

06.04. (16:00)

Beton, dizala i snovi o šestom katu – urbana gerila kreće u visine

Zagrebački high life: kad lift do šestog kata vodi i do priuštivih stanova

Zagrebački arhitekti predlažu rješenje stambene krize dogradnjom šestih katova na zgrade iz 60-ih, uz ugradnju dizala i energetsku obnovu. Projekt cilja povećati broj stanova, poboljšati pristup starijima i osobama s invaliditetom te modernizirati infrastrukturu bez širenja grada. Ističe se i urbanistički izazov: izmjene GUP-a nužne su za realizaciju. Na primjeru Borongaja predviđa se 260 novih stanova. Predlagači poručuju – svi dobivaju: stanari obnovu, grad nove stanove, a društvo održivo rješenje. Index

04.04. (11:00)

Da koji put možeš staviti i u treću brzinu

Grad Zagreb predstavio plan za smanjenje prometnih gužvi

Pročelnik Gradskog ureda za promet Andro Pavuna predstavio je projekte kojima bi se trebala povećati protočnost prometa u Zagrebu, temeljem zahvata na Slavonskoj aveniji, Zagrebačkoj cesti i Zagrebačkoj aveniji, rotoru Zapruđe te Jadranskom mostu. Nekim će trakama mijenjati smjer, na nekim će se cestama vozači moći pozicionirati za smjer kojim žele ići i prije semafora, rotor u Zapruđu su projektirali da bude “turbo rotor”, a želja je uvesti još pametnih semafora u cijelom gradu. Index