Grad Zagreb objavio prijedlog liste za priuštive gradske stanove - Monitor.hr
17.10.2025. (20:00)

Tko prvi - njegov stan

Grad Zagreb objavio prijedlog liste za priuštive gradske stanove

Grad Zagreb objavio je Prijedlog liste reda prvenstva za davanje gradskih stanova u najam temeljen na socioekonomskom statusu, nakon što je od 1.520 zahtjeva 1.100 ocijenjeno urednima. Građani mogu uputiti primjedbe u roku od osam dana, a konačna lista bit će objavljena naknadno. Stanovi se iznajmljuju po zaštićenoj cijeni od 0,36 eura po m² na pet godina, s mogućnošću produljenja. Grad planira nove projekte u Podbrežju, Svetoj Klari i Borovju, ukupno oko 1.000 stanova, kako bi poboljšao pristupačnost i pravednost tržišta stanovanja za osobe i obitelji slabijeg imovinskog statusa. Prijedlog liste reda prvenstva za davanje stanova u najam prema socioekonomskom statusu pogledajte na poveznici. tportal


Slične vijesti

Petak (10:00)

Slamka spasa

Na Program priuštivog najma javilo se više od 870 osoba

Najveći interes vlada u Zagrebu, Splitu i Rijeci, a građanima je na raspolaganju 385 nekretnina (stanova i kuća) u privatnom vlasništvu. Nekretnine variraju od minijaturnih 22 m2 u Osijeku do raskošnih 315 m2 u Brodsko-posavskoj županiji. Prednost pri odabiru donose bodovi temeljeni na prihodima, broju djece i dobi. Ključni uvjet je da najamnina ne prelazi 30% prihoda kućanstva, dok razliku do tržišne cijene vlasnicima podmiruje država. tportal

17.04. (22:00)

Čak i ako se ne bave građevinom, možda bi se morali

Šajatović: Uspješni poduzetnici trebali bi graditi radnička naselja

Ministru Bačiću se ne može prigovoriti nedostatak truda. Ali kao i u slučaju ostalih dijelova reforme osmišljene da mladim obiteljima omogući priuštiv najam ili priuštivu kupnju prve nekretnine, može se predvidjeti da će rezultati biti skromni. Gašenje velikog požara čašama skupe vode. Dvije milijarde eura do 2030. godine. Naravno, legitimno je pesimističnom kolumnistu postaviti pitanje: ‘A, dobro, što bi ti predložio?’ Bez mnogo okolišanja: kao i prije stotinu godina, na početku industrijalizacije u Hrvatskoj, poslodavci bi trebali graditi zaposlenička naselja. Nekad su ih zvali ‘kolonije’. Danas bolje zvuči ‘kampusi’. Povijest i kapitalizma i socijalizma pokazala je da tržište samo ne može riješiti najskuplju potrebu mladih obitelji. Miodrag Šajatović za Lider.

17.02. (19:00)

Kratkoročno pomaže, dugoročno odmaže

Vlada i arhitekt u sukobu oko Programa priuštivog najma: hoće li mjera sniziti ili podići cijene?

Vlada tvrdi da Program priuštivog najma, temeljen na medijalnim cijenama, neće podići tržišne najamnine i da potiče aktivaciju praznih stanova. Arhitekt Janko Kralj oštro kritizira mjeru, naziva je „notornom glupošću“ te smatra da će dodatno povećati cijene. Sporno mu je određivanje iznosa prema medijanu, kao i isplata do 60 posto najma unaprijed, što drži nerealnim i tržišno neopravdanim. Upozorava i da program omogućuje obnovu nedovršenih stanova bez jasnih kriterija, umjesto da država tim novcem gradi nove stanove ili potiče model dugoročnog otkupa za mlade obitelji. N1

24.12.2025. (18:00)

Za dobre Samaritance sa stanom viška

Program priuštivog najma: APN traži prazne stanove

APN je otvorio javni poziv za vlasnike stanova i kuća koje nisu korištene najmanje dvije godine, s ciljem aktiviranja praznih nekretnina kroz Program priuštivog najma. Vlasnici daju nekretninu APN-u na upravljanje na 3–10 godina, a zauzvrat dobivaju naknadu prema lokalnoj medijalnoj cijeni najma, isplaćenu u dvije rate. APN bira najmoprimce, upravlja najmom i pokriva razliku između priuštive i tržišne najamnine. Poziv traje do 15. veljače 2026. Zgradonačelnik

18.12.2025. (18:00)

Booking by APN

Kreće javni poziv APN-a za stavljanje nekretnina u funkciju priuštivog najma

Vlasnici stambenih nekretnina koji žele svoje stanove staviti u funkciju priuštivog najma od danas se mogu javiti na javni poziv APN-a, osnovni uvjet je da je nekretnina bila prazna dvije godine što će se dokazivati računima za energente i vodu. Vlasnici se na javne pozive mogu javiti putem pošte ili mailom, a uskoro bi trebala biti u funkciji i aplikacija. Upravo zbog činjenice da dio vlasnika stambenih nekretnina živi u inozemstvu omogućena je prijava i “online”. Poželjno je da nekretnina koju vlasnik daje na upotrebu bude u dobrom stanju, da bude useljiva, da bude prazna, odnosno da u njoj eventualno ostane kuhinja. Sve ostalo preporuča se iseliti iz nekretnine. U bazu nekretnina za priuštivi najam najbrže će doći stanovi koji su odmah spremni za useljenje, znači oni kojima nije potrebna nikakva adaptacija niti manji radovi. Zatim slijede nekretnine u kojima je potrebno obaviti neke sitnije popravke. Vlasnicima nekretnina će novac za ugovorno razdoblje dobivati u dvije rate – prva će se, u iznosu od 60 posto, isplatiti na početku ugovornog razdoblja, a ostatak od 40 posto nakon isteka polovice tog razdoblja. N1 Raniji članci o priuštivom najmu Zgradonačelnik, Tportal

16.12.2025. (15:00)

Kvadrat snova, budžet noćna mora

Bez složenijih javnih politika priuštivo stanovanje u Hrvatskoj ostaje nedostižno

Tržište stanovanja u Hrvatskoj nalazi se u fazi u kojoj se problemi više ne akumuliraju samo na kupoprodajnom tržištu, već se sve snažnije prelijevaju na tržište najma. Medijalna cijena stana u Republici Hrvatskoj u prvih jedanaest mjeseci 2025. godine iznosi 2555 eura po četvornom metru, što znači da za stan od 60 četvornih metara treba izdvojiti oko 153 tisuće eura. Istovremeno medijalna najamnina iznosi 10,1 euro po četvornom metru, odnosno oko 600 eura mjesečno za stan iste veličine. Rast cijena stanova usporava, broj transakcija pada, a najamnine rastu brže nego ikada ranije i zahvaćaju sve širi krug gradova i kvartova. Najam, koji je dugo bio percipiran kao privremeno rješenje, postaje trajni oblik stanovanja za sve veći dio stanovništva. Maruška Vizek za tportal

21.11.2025. (14:00)

Država časti

Program priuštivog najma: kako država želi oživjeti 600 tisuća praznih stanova

Program priuštivog najma nastoji aktivirati prazne stanove i ponuditi ih građanima koji si ne mogu priuštiti tržišne cijene. Država vlasnicima jamči isplatu medijalne najamnine, dok najmoprimcima subvencionira razliku do tržišne cijene. APN provodi javne pozive, rangira kandidate prema prihodima, dobi, djeci, invaliditetu, deficitarnim zanimanjima i duljini prebivališta. Najamnina ne smije prelaziti 30% prihoda kućanstva, a razliku pokriva država. Vlasnici dobivaju naknadu unaprijed u dvije rate, a najmoprimci priliku za stabilno, povoljnije stanovanje. tportal

17.09.2025. (00:00)

Ormari idu – vi i APN ostajete

Program priuštivog najma: Država vam uzima stan, ali ne i vašu staru komodu

Program priuštivog najma predviđa da privatni vlasnici mogu iznajmiti stan državi preko APN-a, ali samo ako ga dovedu u uporabljivo stanje i isprazne od namještaja – osim kuhinje i bijele tehnike. APN ne odgovara za štetu na preostalom pokućstvu. Vlasnici dobivaju naknadu u dvije rate, a najmoprimci plaćaju najamninu vezanu uz prihode kućanstva. Obveze su stroge: od papirologije i održavanja do poštivanja kućnog reda, inače slijedi raskid ugovora. Program cilja na 600.000 praznih stanova i one bez riješenog stambenog pitanja. tportal

13.09.2025. (22:00)

Kad ti zidovi skupljaju prašinu, a država skuplja najmoprimce

Program priuštivog najma: država želi aktivirati prazne stanove za podstanare

U Hrvatskoj oko 30 % stanova zjapi prazno dok su cijene najma među najvišima u regiji. Vlada zato pokreće Program priuštivog najma kojim APN preuzima prazne stanove i iznajmljuje ih ranjivim skupinama po cijeni do 30 % prihoda kućanstva. Razliku do tržišne najamnine pokriva država, a vlasnicima se jamči siguran prihod i povrat stana. Prednost imaju obitelji, samohrani roditelji, osobe s invaliditetom i deficitarna zanimanja. Kritičari upozoravaju da vlasnici možda neće pristati na niže najamnine, no program bi mogao otvoriti put ka priuštivijem stanovanju. Zgradonačelnik

25.08.2025. (15:00)

Tek zakrpa za rupu

Vizek: Program priuštivog najma hvalevrijedan je iskorak, ali nije rješenje

Program priuštivog najma nudi veću pravnu sigurnost i transparentnije uvjete najma te smanjuje prostor za zloupotrebe. No, unatoč većoj pravnoj sigurnosti i financijskim poticajima, pitanje je koliko će se vlasnika stanova doista odvažiti uključiti u sustav. Jer pravi problem je porezna politika koja, usprkos nedavnim izmjenama, i dalje pogoduje onima koji stanove drže praznima ili ih kratkoročno iznajmljuju turistima. Dok god broj praznih stanova mjerimo u stotinama tisuća, a porezi ostaju simbolični, priuštivost stanovanja neće se bitno pomaknuti. Porez na imovinu i viši paušal na prihod od turističkog najma možda zvuče kao korak naprijed, ali u praksi oni su tek sitne korekcije, premale da bi promijenile logiku tržišta na kojem su stanovi investicijski proizvod, a ne mjesto za život. Program doduše pokazuje da država napokon razmišlja u pravom smjeru, ali ako se želi doista uhvatiti u koštac sa stambenom krizom, trebat će skupiti hrabrosti i povući puno odvažnije porezne poteze. Maruška Vizek za tportal.