Hrvati među sedam naroda EU koji će najkraće uživati u mirovini

Bit će bolje na onom svijetu

Hrvati među sedam naroda EU koji će najkraće uživati u mirovini

Podizanjem dobi umirovljenja na 67. godina hrvatski će umirovljenici biti među onima koji će najkraće primati mirovinu – prema podacima Eurostata o očekivanom broju godina života nakon navršenog 65. rođendana hrvatski su građani u krugu sedam zemalja u kojima se najkraće živi. Primjerice, prosječna Francuskinja može očekivati da će nakon 65. rođendana živjeti još 24 godine – pet godina dulje od prosječne stanovnice Hrvatske. Jutarnji

umirovljenici

Jer se u penziju ide da bi i dalje radili

Invalidske mirovine u Hrvatskoj porasle, ali i dalje među najnižima

Invalidsku mirovinu u Hrvatskoj prima više od 157 tisuća umirovljenika, a prosječni iznosi kreću se između oko 500 i 600 eura. Broj invalidskih mirovina u posljednjih šest godina smanjen je za gotovo 40 tisuća, dok su iznosi porasli za više od 80 posto. Od 2026. povećani su mirovinski faktori pa su mirovine dodatno rasle, a korisnicima je omogućeno i djelomično zapošljavanje uz isplatu mirovine. Pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se u slučaju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti uz ispunjen uvjet mirovinskog staža, osim kod ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Nacional

invalidska mirovina umirovljenici

Ipak ima zemlje za starce

Najbolja zemlja za život u mirovini je Grčka

Prema godišnjem izvješću International Livinga za 2026. godinu, Grčka je proglašena najboljom europskom zemljom za život u mirovini, ispred očekivanih favorita poput Španjolske i Portugala. Presudili su pristupačni troškovi života, povoljno stanovanje, ugodna klima i kvalitetan zdravstveni sustav koji kombinira javnu i privatnu skrb. Privatno zdravstveno osiguranje stoji oko 250 eura mjesečno, a hitna pomoć dostupna je svima. Na ljestvici visoko kotira i Panama, dok mediteranski klasici ostaju pri vrhu, ali bez zlata. tportal

Grčka umirovljenici

Zlatne godine, nekima i ne previše sjajne

Europske mirovine: velike razlike, mala sigurnost u starosti

Mirovine su glavni izvor prihoda starijih Europljana, ali se drastično razlikuju među zemljama. Prosjek EU-a iznosi 17.321 euro godišnje, dok su najniže mirovine u Bugarskoj i Hrvatskoj, a najviše u Luksemburgu i nordijskim zemljama. U prosjeku umirovljenici primaju 86% dohotka opće populacije, često i manje od 50% zadnje plaće. Mjesečno, EU prosjek je 1443 eura, na prvom je mjestu Island s mirovinom od 3169 eura. U Hrvatskoj je 464 eura. Uzimanje u obzir kupovne moći smanjuje razlike, ali ne uklanja problem siromaštva u starosti. Euronews, Index

mirovine umirovljenici

Kada ti posao troši zdravlje brže od brojača kalorija

U Hrvatskoj danas gotovo 37 tisuća ljudi ima pravo na beneficirani staž, djelatnici hitne i dalje – ne

Hrvatskoj 24.388 radnika radi u posebno teškim i štetnim uvjetima, a 12.725 koristi beneficirani radni staž prema posebnim propisima za vatrogasce, policajce, vojsku i pomorce. Strukovna udruga Hitna 194 traži isto za djelatnike izvanbolničke hitne pomoći, kako bi im se za 12 mjeseci rada računalo 16–18 mjeseci staža. Beneficirani staž omogućuje raniji odlazak u mirovinu, ovisno o štetnosti uvjeta, dok poslodavci plaćaju povećane doprinose. Inicijativu za uvrštavanje novih zanimanja podnosi poslodavac ili sindikat, uz mišljenje stručnjaka. HRT, tportal

beneficirani radni staž Hitna služba mirovine radni staž umirovljenici

Kad zatvorski dani vrijede dvostruko više od radnih

Mirovine bivših političkih zatvorenika padaju, ali rastu iznosi

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u srpnju je isplatio 1.723 mirovine bivšim političkim zatvorenicima, prema posebnom zakonu koji im priznaje vrijeme provedeno u zatvoru kao dvostruki radni staž. Prosječna mirovina nakon posljednjeg usklađivanja iznosi 931,47 eura, što je više nego dvostruko u odnosu na 2003. kada su ih primala 5.776 korisnika. Najviše je obiteljskih mirovina (1.013), dok broj korisnika kontinuirano opada. Mirovina.hr, tportal

mirovine umirovljenici zatvor zatvorenici

Nema brige, radit ćemo do devedesete – samo bez pauze za ručak

Svaki peti Europljanin bit će siromašan u mirovini

Europsko nadzorno tijelo EIOPA upozorava da svakom petom Europljaninu prijeti siromaštvo u starosti, osobito ženama koje su u 30% većem riziku. Populacija stari, omjer radnika i umirovljenika rapidno se smanjuje, a mnoge zemlje se i dalje oslanjaju gotovo isključivo na državne mirovine. Europska komisija planira preporuke: digitalne račune štednje, porezne poticaje i automatsko uključivanje zaposlenih u mirovinske fondove. Skandinavci su spremniji zahvaljujući raznolikim sustavima, dok istok i jug Europe zaostaju. Reforme su neizbježne, ali politički izuzetno osjetljive. Lider

mirovine umirovljenici

Nemaš za perilicu? Nema veze, imaš mirovinu!

I u penziji s bankom na ti: Kako i u mirovini možete dići kredit

Umirovljenici u Hrvatskoj, unatoč niskim mirovinama i visokom riziku od siromaštva, mogu podići nenamjenske potrošačke kredite. Većina banaka ima posebne uvjete – ograničene svote (od 250 do 10.000 eura), fiksne kamatne stope (5–6,9%) te maksimalnu dob korisnika (najčešće do 70 ili 78 godina). Rok otplate kreće se od 1 do 7 godina. Banke traže odrezak od mirovine, a rad uz mirovinu nije svugdje dodatna prednost. Uvjeti variraju – stoga valja pažljivo usporediti ponude. tportal

krediti mirovine umirovljenici

Rad do groba (ali uz povišicu)

Zarađuj i kad si ‘gotov’ – država nagrađuje one koji odbiju mirovinu

Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju omogućuju rad na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, što je dosad bilo rezervirano za određene skupine. Ukinuta su i ograničenja za bonifikaciju – svi koji rade nakon 65. godine dobivaju 0,45 % veću mirovinu za svaki mjesec rada bez gornje granice. Do 2028. očekuje se više od 53.000 zaposlenih umirovljenika. Primjeri pokazuju da produženim radom mirovina može porasti i do 37,8 %. Vlada cilja na prosječnu mirovinu od 800 eura. tportal

mirovine umirovljenici

Tko rano štedi, dvije mirovine grabi

Automatska štednja za mirovinu: spas iz trećeg stupa za Generaciju Z?

Omjer zaposlenih i umirovljenika u Hrvatskoj već sada iznosi 1,4:1 i nastavlja padati, dok će udio mirovine iz prvog stupa znatno opasti. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić predlaže uvođenje opt-out modela za treći stup štednje, kakav već postoji u UK-u i Latviji. UMFO podržava ideju, naglašavajući važnost financijske pismenosti, ranog uključivanja i poreznih poticaja. Automatsko uključivanje, uz mogućnost dobrovoljnog izlaska, moglo bi osigurati veću mirovinsku stabilnost za generaciju Z i rasteretiti javni sustav. Lider

Generacija Z mirovine umirovljenici

Kad ti 13. dođe kao sretni broj

Uvodi se dodatak na mirovinu: On neće biti u punom iznosu, već će ovisiti o stažu

Vlada uvodi trajni godišnji dodatak na mirovinu, tzv. 13. mirovinu, no njezin iznos neće biti pun, već će ovisiti o godinama mirovinskog staža. Isplata počinje krajem 2025. godine. Cilj je povećati adekvatnost mirovina i smanjiti razlike među umirovljenicima. Novi zakon donosi i povoljniju formulu usklađivanja mirovina, povećanja za najniže i invalidske mirovine, te veće mogućnosti rada uz primanje mirovine. Dodatne mjere uključuju pogodnosti za roditelje, samozaposlene i korisnike invalidskih mirovina te ukidanje zastarjelih uvjeta za obiteljsku i izvanbračnu mirovinu. Lider

13. mirovina mirovine umirovljenici

Bit će bolje na onom svijetu