Hrvatski radnici nisu zadovoljni ni plaćama, ni radnim vremenom, ni sigurnošću radnog mjesta - Monitor.hr
12.08. (23:30)

Od jutra do sutra, za kikiriki

Hrvatski radnici nisu zadovoljni ni plaćama, ni radnim vremenom, ni sigurnošću radnog mjesta

Zadovoljstvo radnika uvjetima rada, poput plaće, dobilo je prosječnu ocjenu 2.2. Kad je u pitanju radno vrijeme, radnici sa sigurnim ugovorima ocijenili su svoje radno vrijeme s 2,8, dok su oni sezonski dali ocjenu 2,1. Prema podacima koje su predstavili iz Novog sindikata Hrvatska, na posljednjem smo mjestu u EU-u po sigurnosti radnog mjesta, odnosno po broju ugovora na neodređeno, gdje nam je postotak najniži. Novi list


Slične vijesti

14.10. (19:00)

Kultura nenaplaćenih prekovremenih i rada na crno

Neistina o “kulturi nerada”

Suprotno stavovima pojedinih ekonomskih analitičara o domaćem lijenom radniku koji premalo radi, podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj govore da su lani prosječno naši radnici odradili 1.834 sata, što je najviše na razini EU. Hrvatska je po toj statistici čak šesta zemlja u svijetu. Usporedbe radi, u Austriji je broj prosječnih radnih sati po zaposlenom lani iznosio 1.400, u Francuskoj 1.402 sata, a još manje u Njemačkoj (1.332 sata) i Danskoj (1.346 sati), državama koje se diče visokom produktivnošću. I podaci Hrvatskog zavoda za statistiku potvrđuju isto: dok se na razini Unije prosječno tjedno radi 37 sati na glavnom poslu, u Hrvatskoj se u prosjeku radi 39,6 sati. Najmanje radnih sati imaju Nizozemci – 30,3 sata tjedno. Novosti

19.07.2019. (20:30)

Šta radiš? Mislim.

Moderno radno mjesto: Kako izbjeći košnicu u glavi?

Konstantno prekidanje u poslu znači da nam se nikad ne pruža prilika da duboko razmišljamo, što je problem tvrtkama koje žele izvući najviše iz svojih zaposlenika. Sljedeća velika revolucija morat će ispraviti ovo, a vrijednost koju netko može donijeti u kompaniju bit će procjenjivana ne prema vještini tog nekog, nego to sposobnosti te osobe da se fokusira.

 

30.11.2018. (07:30)

Kao na pravi Dan republike

Sve više ljudi očekuje povišicu, sve manje njih strahuje za svoje radno mjesto

Znakovi oporavka tržišta rada, prema anketi portala Moj posao: 74% ispitanika u idućih godinu dana planira promijeniti posao, što je dvostruko više nego 2015. kad je posao planiralo promijeniti njih 39%. Do kraja godine 29% zaposlenih ispitanika očekuje povišicu, a 2015. povećanje plaće očekivalo je daleko manjih 12%. Samo 18% zaposlenih ispitanika strahuje za svoje radno mjesto, a 2015. za svoje je radno mjesto strahovalo njih 45%.
[expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”]Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (32%), 17% ispitanika najradije bi radili za sebe, a 15% ispitanika radilo bi za državu. Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (40%). Novac te priznanje za obavljen rad važni su za 18%, odnosno 27% ispitanika, dok je 10% ispitanika izjavilo da im je na radnom mjestu najvažnija dinamičnost posla.[/expand]

02.11.2018. (17:30)

Prazna blagajna

Drago Munjiza: Trgovine se otimaju za najbolje radnike

Velika je bitka za radnike u trgovini, pa čim se netko u probnom roku pokaže, odmah ga zapošljavamo, kaže član Upravnog odbora kutinske trgovačke tvrtke Lonia Drago Munjiza. Dodaje i da je novi trend ugovor na neodređeno vrijeme, počeli su zapošljavati i studente kao prodavače na temelju novih zakonskih promjena, a zapošljavat će i umirovljenike čim se ozakoni nova mogućnost da rade četiri sata uz zadržavanje prava na isplatu mirovine. Prosječna plaća prodavača u Loniji – 3.900 kuna. Poslovni

26.03.2018. (19:27)

Prst na crvenoj tipki

Novo pravilo: Južna Koreja gasi računala svojim službenicima u 8 navečer

Vlasti Seoula uvele su novo pravilo kojom žele državne službenike natjerati da odlaze s posla na vrijeme – petkom u 20 sati gasit će im sva računala. Kažu u glavnom gradu Južne Koreje da žele zaustaviti “kulturu prekovremenog rada”. Program počinje 30. ožujka kad će sva računala biti ugašena u 20 sati, u travnju će im računala gasiti u 19.30, a u svibnju je gašenje u 19 sati. Ono što je najluđe ovdje je reakcija radnika – 61% njih zatražilo je da budu isključeni iz ovog programa. BBC

03.01.2018. (09:10)

Traži se 10 tisuća pari vrijednih ruku

Poslodavci lani tražili 34% više radnika nego godinu prije

U 2017. godini na portalu MojPosao objavljeno je više od 41.000 oglasa što je 34% više nego u 2016. Najtraženija zanimanja bila su konobar, prodavač, kuhar, programer, skladištar, vozač, prodajni predstavnik, radnik u proizvodnji, administrator te čistač. Dvije trećine oglasa bilo je za rad na neodređeno, a najčešće se tražilo kandidate sa srednjom stručnom spremom. Novi list

06.12.2017. (18:50)

Da ljudi budu sretni

Zašto bi trebalo raditi manje da bi se postiglo više?

Il dolce far niente divan je izraz za ono što svaki radnik priželjkuje – trenutke kada može zaboraviti posao i odmoriti. Raditi ništa ne čini se baš produktivnim, no dosta istraživanja pokazuje suprotno, inzistirajući kako je samo dobro odmoren i zadovoljan radnik stvarno dobar radnik. Osim toga, posao se može rasporediti tako da se ima više slobodnog vremena tijekom dana, a da se ipak odradi tražena tjedna satnica. BBC

26.10.2017. (08:54)

Ponuda koja se odbija: Ujutro bi trebala čistiti, popodne predavati hrvatski, i to bez dana odmora

17.10.2017. (11:50)

Prvi korak

Bruxelles: Plaće trebaju biti jednake za domaće i strane radnike

Odbor za rad i socijalna pitanja Europskog parlamenta prihvatio je izvješće o prijedlogu promjena direktive o izaslanim radnicima, što je jedan od prvih koraka u zakonodavnom procesu izmjene pravila prema kojima bi izaslani radnici trebali biti plaćeni jednako kao i domaći za isti rad. Prema prijedlogu Komisije, radnici koji su poslani u inozemstvo na rad trebaju imati istu plaću i iste radne uvjete kao i radnici u zemlji primateljici, dok je po sadašnjim pravilima radnik najčešće plaćen prema standardima zemlje iz koje dolazi. N1

04.10.2017. (12:07)

Republika Otkazna

U 10 najvećih tvrtki za 22 godine nestalo 52.000 radnih mjesta

96 tisuća ljudi radilo je 1995. godine u 10 najvećih hrvatskih tvrtki, da bi do danas njihov broj pao za 52 tisuća radnika i sad ih je 44 tisuće. Možda najbolje ovaj pad dočaravaju podaci o pojedinačnim tvrtkama – broj zaposlenih u Ini pao je s oko 17 tisuća radnika na oko 4.500, u Hrvatskim željeznicama broj radnika je pao s 21 tisuće na oko 8.600 zaposlenih, HPT je prije 22 godine imao 20 tisuća radnika, a danas HP i HT imaju 12 tisuća radnika… Večernji