Indija je novi motor globalnog ekonomskog rasta i velika investicijska meka - Monitor.hr
22.11. (15:00)

Tigar s Istoka

Indija je novi motor globalnog ekonomskog rasta i velika investicijska meka

India: The Economic Giant // Inlea // Supporting your success

Pozicionira li se Indija kao jedna od vodećih svjetskih supersila uz Sjedinjene Države, EU i Kinu? Same stope rasta indijskog gospodarstva, kao i činjenica da će Indija 2023.postati najmnogoljudnija zemlja svijeta, govore kako razmjeri njezine važnosti rastu. Međutim, sad se otvara i pitanje hoće li zbog svoje veličine i potencijala Indija postati globalna investicijska meka. Pri ovome je zanimljivo da čak i iskusne investitore iznenađuju informacije koliko je indijsko dioničko tržište bilo zahvalno za ulaganja u proteklih 30 godina. Pet je razloga zašto bi Indija nakon Kine mogla postati novim globalnim motorom rasta: 1. Investicijski pejzaž Indije ubrzano se mijenja, 2. Demografski rast, 3. EU i SAD sve češće traže indijske partnere, što dovodi od eksplozija izvoza, 4. Globalna geopolitička napetost jača važnost i ulogu Indije, 5. Od 2017. do danas indijska vlada lansirala je niz ambicioznih reformskih projekata. Jutarnji


Slične vijesti

27.08. (08:00)

Od prvog do prvog, iz šupljeg u prazno

Ekonomska kriza na Kubi: “Nema ničega što bi se moglo kupiti, posvuda su samo beskrajni redovi”

Kubi već desetljećima treba neka druga, mnogo žešća riječ od “krize”, a sad je tu i energetska kriza. Električnu energiju Kuba uglavnom dobiva iz termoelektrana koje je dobila u doba socijalističkog bratstva sa SSSR-om tako da su one ne samo žalosno neučinkovite nego i u derutnom stanju. Hitno im treba popravak, ali čak i kad ima goriva, nema dijelova ni novca za dijelove. Raspoloženje Rodolfa Cortille je negdje ispod točke apsolutne nule: čuo je, kaže, da će danas u nedalekoj trgovini biti maslaca pa je ustao u četiri ujutro da bi stao u red. Nešto prije deset sati je prekinuo čekanje, a da nije dospio ni blizu ulaza u trgovinu: do tada ne samo da je prodan sav maslac, nego i sve ostalo što je stiglo. A ni to nije kraj: kad se vratio kući, otkrio je da je opet nestalo struje u čitavom kvartu. Deutsche Welle

17.06. (19:00)

Nema ekonomije ako se svi ugušimo

Zašto je investitorima odjednom izuzetno važna biološka raznolikost?

Insekti oprašuju komercijalne usjeve, koraljni grebeni štite infrastrukturu na obalama, močvare pročišćavaju vodu… Ovo su samo neke od usluga ekosustava koje potiču gospodarski rast, a svjetska ekonomija uvelike ovisi o njima. Upravo zbog toga, gubitak biološke raznolikosti mogao bi smanjiti dobit poduzeća. Ako je gospodarstvo temeljeno na prirodi, onda je krah bioraznolikosti rizik i za tvrtke i za investitore. Nestanak insekata s poljoprivrednog zemljišta, zahtjeva uvoz oprašivača ili rezultira smanjenom proizvodnjom, a rezultat je isti – smanjenje ostvarenih prihoda, odnosno dobiti. Svjetski ekonomski forum rangira “gubitak biološke raznolikosti” kao treći najteži rizik za gospodarstvo u sljedećem desetljeću, nakon nedjelovanja na klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike. Green

27.05. (12:00)

Čišćenje planeta košta

Cijena zelene ekonomije: Dodatnih 3,5 bilijuna dolara godišnje

Cijena prelaska na zelenu ekonomiju iznosit će 3,5 milijardi dolara godišnje, prema novoj studiji koja analizira troškove zelene globalne ekonomije, a koju je izradila konzultantska kuća McKinseyja. McKinsey u svojoj studiji kaže kako će ukupna globalna potrošnja vlada, poduzeća ali i pojedinaca za sustave za zelenu energiju morati porasti na 3,5 bilijuna dolara godišnje, svake godine, ako želimo imati bilo kakve šanse da stignemo do nulte emisije 2050. godine. To je povećanje od 60 posto u odnosu na današnju razinu ulaganja i ekvivalentno je polovici globalne dobiti poduzeća, četvrtini svjetskih poreznih prihoda i 7 posto potrošnje kućanstava. Dodatnih 1 bilijun dolara također bi trebalo preraspodijeliti s visokoemisionih na niskougljična sredstva. Postizanje neto nulte emisije do 2050. godine podrazumijevalo bi temeljnu transformaciju globalnog gospodarstva. Lider

26.10.2021. (15:00)

Gašenje vatre

Prijeti li nam stvarno bauk hiperinflacije? Domaći stručnjak poklopio šefa Twittera: ‘Stvar će se smiriti u prvom kvartalu 2022., neće biti razloga za divljanje cijena’

Jack Dorsey bombastično je najavio inflaciju koja će promijeniti sve, no neki naši stručnjaci ne slažu se s njim, a među njima je i Ljubo Jurčićza koji kaže da bi jača inflacija mogla trajati do kraja prvog kvartala iduće godine i uz mogućnost da se pritisci na jačanje cijena nastave cijele 2022., ako ne dođe dorazvoja novog soja virusa koji će uzburkati svijet. Smatra da je do inflacije došlo zbog nedostatka repromaterijala koji se otvaranjem više traži te zbog toga nastaju problemi u ekonomiji, a krivi prekid opskrbnih lanaca, cijenu prijevoza koja je skočila i do deset puta te visoku cijenu energenata. Tportal

24.10.2021. (10:00)

Nepovjerljivi Hrvati

Šonje: Novo vrijeme – šušur na tržištu kapitala

Besperspektivnost, strah, ali i regulacija (moramo “štititi” sve i svakoga) ubili su tržišni šušur u čijemu izotanku imamo mir – čitaj mrtvilo. Nitko ne „talasa“, ne propituje glasno, a u isto vrijeme se s razvijenih tržišta koja imaju puno više iskustva s regulacijom (i s kripto tržišta, gdje je puno manje regulacije) itekako čuje buka društvenih mreža, medija i foruma na kojima se nitko ne boji izreći preporuku, stav, kritiku, pa i povući mase sljedbenika … Zbog toga su i ozbiljni domaći investitori odavno emigrirali iz učmale domaće bare tamo gdje ima šušura, toga životnog soka bez kojeg nema ni velikih pobjeda, ni velikih poraza. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

24.10.2021. (09:00)

Čokoladom do prosperiteta

Slavna tvrtka iz Belgije sklopila posao u Zagori, zaposlit će 120 ljudi i vratiti raseljene obitelji!

U mjestu Vrlika u Dalmatinskoj zagori izgrađen je poslovni inkubator sa 6 prostora od kojih je 4 zauzela belgijska tvrtka koja proizvodi čokoladu, u nas registrirana pod imenom “Belgian gourmet”, a planira na tom području proizvoditi čokoladu. Pitanje je hoće li zaista vratiti raseljene obitelji kao što bombastičan naslov kaže, no zasigurno će pridonijeti boljem životu 20 novozaposlenih, a nakon izgradnje tvornice na kupljenu zemljištu i još stotini zaposlenih. U Vrlici se nadaju tako privući novi kapital, a Belgijci planiraju otkupljivati i sirovine od lokalaca, sve osim mlijeka jer će proizvoditi vegansku čokoladu. Jutarnji list

17.10.2021. (09:00)

Nitko nije cijepljen od inflacije

Inflacija pogađa i Njemačku. Cijene rastu kao nikad u zadnja tri desetljeća. Evo što je i koliko poskupjelo

Ako ste mislili da je gore bolje i da Obećana Zemlja nema probleme, prevarili ste se jer inflacija pogađa i meku hrvatskih gastarbajtera, doduše ne u tolikom obujmu da bi se dogodile tektonske promjene. Stopa inflacije od 4,1 % u rujnu ukazala je na to da nitko nije nedodirljiv, a posljedica je rasta cijene energenata te veće potražnje uslijed popuštanja pandemije. Najviše će je njemački građani osjetiti na grijanju jer cijena mazuta narast će za 76,6 %, no u rujnu je narasla i cijena hrane pa se i tu osjeti pritisak inflacije. Porasle su i cijene građevinskog materijala te automobila, a nedostatak radne snage i dizanje minimalne plaće potaknut će dodatna poskupljenja. Tportal

17.09.2021. (12:00)

Inflacija naša svagdašnja

Energetska kriza se produbljuje, u Europi padaju rekordi, industrijski divovi u problemu!

Čini se kako će se više cijene energenata tek ugraditi u ostale europske cijene. Europska središnja banka (ESB) ne pokazuje naročite znakove nervoze. The Financial Times objavio je kako prema internim podacima ESB procjenjuje dosizanje očekivane inflacije od 2 posto do 2025. godine te bi stoga mogli podići kamatne stope za dvije godine, što je godinu ranije nego se očekivalo. Međutim, čak niti te interne analize ESB-a koje nisu javno objavljene ne ukazuju na značajnu brigu zbog kontinuiranog i vrlo snažnog rasta cijena industrijskih proizvođača iz mjeseca u mjesec, kao niti dramatični rast cijena prirodnog plina. Piše Gojko Drljača za Jutarnji list

17.09.2021. (10:00)

Predviđanja

Šonje: Hoće li s Doing Businessom umrijeti business ili profesionalni tehnokrati?

Uz gašenje indeksa lakoće poslovanja IFC-a i Svjetske banke te objavu WilmerHaleova izvještaja o nepravilnostima u izradi rangiranja prema Doing Businessu kolumnist piše: Kriza je to koja je mnogo veća od Doing Businessa koji je na brzinu prinesen kao žrtva na oltar multilateralizma. I naivan je svatko tko misli da će se stvari time primiriti. Prava priča tek počinje, a ukidanje umjesto reforme Doing Businessa tipična je brzopleta reakcija koja vrlo vjerojatno nosi više štete nego koristi i koju treba tumačiti kao indikator ozbiljne unutarnje slabosti. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

14.09.2021. (10:00)

Ništa što već ne znamo

Šonje: A što kaže MMF?

Kolumnist ovaj put komentira dokument MMF-a „Republic of Croatia: 2021 Article IV Consultation-Press Release; Staff Report; and Statement by the Executive Director for Croatia“: U svakom slučaju i MMF se priklonio na stranu optimista, ali upozorava na problem fiskalne održivosti jer je javni dug na kraju 2020. dotaknuo povijesno najvišu razinu od 88,7 %.  Tri teme su kratko obrađene u ovom odjeljku. Na prvom mjestu se ističe reforma javne administracije, na drugom rješavanje kroničnih dugova zdravstva koji eskaliraju i predstavljaju sve veći fiskalni rizik, a na trećem mirovinski sustav čija je reforma zaustavljena 2018./2019. kada se zbog političkog pritiska odustalo od modifikacije parametara prvog mirovinskog stupa te je ostavljen snažan poticaj za prerana umirovljena zbog razmjerno niske penalizacije. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab