Istine i neistine o vegetarijanskoj prehrani - Monitor.hr
17.10.2023. (14:00)

Više salatice, a manje meseka i ok si

Istine i neistine o vegetarijanskoj prehrani

Istina je da su milijuni hektara prašume iskrčeni zbog proizvodnje soje što je doprinijelo drastičnom smanjenju broja vrsta u iskrčenim područjima poput Amazone. No istina je da se 70 posto proizvedene soje koristi za stočnu hranu. Dnevno se u Njemačkoj za potrebe prehrane ubije više od dva milijuna životinja. Istodobno konzumacija mesa pada. Tvrdnja da vegetarijanska prehrana štiti životinje djelomično je točna, a ona da je vegetarijanska prehrana  zdravija i pomaže pri mršavljenju pokazala se uglavnom točnom. Tvrdnja da se djeca ne mogu razvijati pravilno ako ne konzumiraju meso pokazala se netočnom. DW


Slične vijesti

Prekjučer (18:00)

Iznenadi svoje dobre bakterije i s nečim zdravim

Probiotici iz bočice ne mogu nadoknaditi bogatstvo i raznolikost prave hrane

Dok tržište probiotičkih dodataka bilježi vrtoglavi rast od gotovo 300 posto, stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajući trend. Istraživanja pokazuju da ljudi sve češće posežu za kapsulama misleći da će time riješiti zdravlje crijeva, dok unos vlakana, voća, povrća i cjelovitih žitarica ostaje na istoj, niskoj razini. Uzimanje samo suplemenata slikovito je uspoređeno s pokušajem da od cijele duge sačuvate samo jednu jedinu boju. tportal

01.08. (14:00)

Poželjno da se ne onesvijestimo nakon ručka

Prehrana na visokim temperaturama: Ljeti su nam dovoljni lakši i manji obroci

Na temperaturama iznad 30 stupnjeva apetit prirodno opada jer tijelo troši manje energije na održavanje topline. Ipak, obroke ne treba preskakati, već ih prilagoditi. Tešku, masnu i prženu hranu te alkohol i preslađena pića poželjno je zamijeniti manjim, nutritivno bogatim obrocima. Idealan ljetni jelovnik uključuje svježe povrće, voće bogato vodom, ribu, jogurt te hladne salate i juhe. Budući da znojenjem gubimo minerale, uz vodu su ključni i elektroliti iz hrane. Potreba za hranom ovisi i o fizičkoj aktivnosti. Index

14.04. (12:00)

Grizeš li i ti na AI?

Jelovnik za novo doba: Postbiotici, kelp i hrana iz laboratorija

Suvremeni jelovnik spaja znanost i održivost. Dok postbiotici preuzimaju brigu o crijevima, umjetna inteligencija kreira identične veganske zamjene za mliječne proteine i jaja. Kod kuće postajemo pravi baristi uz biljne pjenice, dok u tanjure uvodimo mikrozelenje (nutritivne bombe) i kelp alge kao ekološki prihvatljiviju zamjenu za klasično povrće. Fokus se seli i na etiku: biramo začine s potpisom direktno od poljoprivrednika te “Cool Food” namirnice s niskim ugljičnim otiskom. Mixer

22.03. (14:00)

Krave ipak nisu ljubičaste

Hrvatskom zdravstvu nedostaje nutricionista dok pretilost postaje sve veći javnozdravstveni problem

U hrvatskom zdravstvenom sustavu radi tek 200 do 300 nutricionista, iako bi ih trebalo deset puta više, upozoravaju stručnjaci. Više od milijun Hrvata ima problem s pretilošću, a posebno zabrinjava podatak da je pretilo svako treće dijete. Nutricionisti imaju važnu ulogu u prevenciji i liječenju debljine kroz edukaciju, pravilnu prehranu i rad u zdravstvenim timovima. Stručnjaci ističu da lijekovi za mršavljenje nisu dovoljni bez promjene prehrambenih navika, a problem predstavljaju i procesuirana hrana te loše prehrambene navike djece i obitelji. Nacional

09.03. (13:00)

Što vam ljekarnik neće reći preko pulta (osim ako ga ne pitate)

Zašto je dobro uvrstiti gljive u svakodnevni jelovnik

Gljive su sve popularnije u prehrani kao i prirodnim terapijama zbog svojih bioaktivnih spojeva koji mogu podržati imunitet, energiju i mentalnu jasnoću. Među najpoznatijima su shiitake, reishi, lavlja griva i cordyceps, svaka s posebnim djelovanjem – od jačanja obrambenih mehanizama organizma i regulacije stresa do potpore mozgu i tjelesnoj izdržljivosti. Dostupne su i u obliku praha, kapsula ili ekstrakta te se lako mogu uklopiti u svakodnevnu prehranu. Zbog adaptogenog djelovanja pomažu organizmu održati ravnotežu i bolje se nositi sa stresom i umorom. Neke su posebno dobre i za regenraciju neurona. City Portal, Jutarnji

08.02. (21:00)

Šaraj malo, brate

Ponavljanje istog doručka svaki dan mač je s dvije oštrice

S jedne strane, automatizacija štedi vrijeme, smanjuje “zamor od odlučivanja” i pomaže sportašima u kontroli performansi. Ključ je u ravnoteži: dok god obrok sadrži proteine, vlakna i zdrave masti, rutina je korisna. Ipak, stalno isti nutritivni profil može dovesti do manjka mikronutrijenata i zasićenja. Nutricionisti savjetuju “fleksibilni okvir” – zadržite bazu (npr. zobenu kašu), ali rotirajte dodatke poput voća i orašastih plodova. Najvažnije je osluškivati tijelo; ako energija pada ubrzo nakon jela, vrijeme je za promjenu sastojaka. tportal

04.02. (16:00)

Grickanje kao dim u plućima

Ultraprerađena hrana kao novi duhan: Znanstvenici traže strožu regulaciju

Nova studija stručnjaka s Harvarda i Michigana upozorava da ultraprerađena hrana (UPH) dijeli više sličnosti s cigaretama nego s pravom hranom. Dizajnirana pomoću industrijskog inženjeringa, ova hrana cilja centre za nagradu u mozgu, stvarajući ovisnost sličnu nikotinskoj. Autori ističu da strategije poput “health washinga” (etikete “low fat”) služe za zavaravanje potrošača, baš kao nekada filteri na cigaretama. Iako kritičari dvoje oko farmakološke prirode ovisnosti, znanstvenici pozivaju na hitnu regulaciju marketinga i promjenu fokusa s individualne odgovornosti na odgovornost prehrambene industrije radi očuvanja javnog zdravlja. tportal

27.01. (23:00)

I nutricionisti rekli svoje

Nove američke prehrambene smjernice: zaokret od kalorija prema obradi hrane

Nove DGA smjernice 2025.–2030. označavaju važan pomak u nutricionističkom razmišljanju: fokus se s kalorija i pojedinačnih nutrijenata prebacuje na stupanj obrade hrane i metaboličke učinke ultraprocesiranih proizvoda. Iako je inverzna piramida izazvala zbunjenost, tekstualni i znanstveni dio dokumenta naglašavaju smanjenje industrijske hrane, važnost kuhanja kod kuće te oprezniji odnos prema ugljikohidratima. Zasićene masti su relativizirane, proteini rehabilitirani, a poruka je jasna: nije svejedno što jedemo, čak ni kad kalorije izgledaju iste. Tamara Čačev za Ideje

21.01. (20:00)

Jedeš malo - skidaš salo. Mjeriš što ti je ostalo

Zašto dijete ne djeluju i što zapravo pomaže kod mršavljenja

Iako su dijete svake godine hit među novogodišnjim odlukama, istraživanja pokazuju da dugoročno uglavnom ne funkcioniraju. Analiza 121 studije potvrđuje da većina dijeta vodi do jo-jo efekta. Razlozi su društvene navike, biološki mehanizmi poput leptinske rezistencije i prehrambeno okruženje prepuno visoko prerađene hrane. Stručnjaci savjetuju manje alkohola i šećera, više povrća, izbjegavanje industrijske hrane te jedenje samo kada ste stvarno gladni. Nova rješenja nude personalizirana terapija i lijekovi, ali bez čarobnog prečaca. DW